Iako hrvatski građani i dalje dosta troše, trgovci se suočavaju sa sve većim pritiscima. Cijene hrane rastu, kupci postaju oprezniji, a dio potrošača već je pokazao nezadovoljstvo bojkotom trgovačkih lanaca početkom 2025. godine. Istodobno, rast maloprodaje usporava, a razlike između trgovaca postaju sve vidljivije – dok trgovine odjećom, tehnikom i drugim neprehrambenim proizvodima bilježe rast i glavni su čimbenik rasta cijelog sektora, prodaja hrane stagnira, piše Jutarnji.
U tom kontekstu, ove se godine očekuje nastavak rasta gospodarstva i potrošnje, ali sporijim tempom i uz veću neizvjesnost zbog ratova i rasta cijena energije. Prema osnovnim procjenama, hrvatsko gospodarstvo trebalo bi porasti za 2,6 posto, a potrošnja za 3,2 posto. Bude li cijena nafte dosegnula oko 120 dolara po barelu, a plina 90 eura po MWh, nepovoljni scenarij predviđa rast BDP-a od 2,1 posto uz inflaciju od 5,6 posto.
Pokazala je to posljednja Sektorska analiza Ekonomskog instituta Zagreb, koji procjenjuje da u takvom okruženje cijene ipak nisu najvažnije. "Pobjednici" će biti oni trgovci koji steknu povjerenje kupaca, pametno upravljaju troškovima i pronađu način kako iskoristiti potencijal koji donosi tehnologija poput umjetne inteligencije.
"U okruženju rastuće inflacije ključno je zadržati povjerenje potrošača, jer percepcija nepravednih cijena može izazvati novi revolt potrošača i u 2026. godini. U pogledu postojeće disperzije cijena za iste proizvode, maloprodavači bi trebali selektivno i troškovno utemeljeno povećavati cijene i to jasno komunicirati", piše Ekonomski institut.
Broj aktivnih trgovačkih tvrtki u 2025. pao je za 11,3 posto. Isto tako, u posljednjih se pet godina broj trgovačkih tvrtki smanjio za 18 posto, dok je ukupan broj tvrtki u gospodarstvu porastao za 9,3 posto. S obzirom na manjak radne snage i razvoj konkurencije na tržištu, rasle su i neto plaće u trgovini: prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) 10,4 posto, ali i dalje zaostaju za prosjekom gospodarstva jer je prosjek u trgovini na malo 1181 euro u odnosu na 1449 eura koliko je prosjek u gospodarstvu.
Promet u trgovinama na malo u Europskoj uniji prošle se godine povećao za 2,4 posto, dok je inflacija na razini 2,6 posto. Hrvatska se pritom, objašnjava Ekonomski institut, izdvaja bržim rastom prometa od prosjeka EU-a, što pokazuje da domaća potrošnja još uvijek raste relativno snažno. Istovremeno zaostajemo za prosjekom Unije po produktivnosti rada, dodanoj vrijednosti po zaposlenom i bruto marži. To znači da hrvatske trgovačke tvrtke, unatoč rastu prometa, ostvaruju slabije rezultate po zaposlenom i imaju manji prostor za zaradu od prosjeka EU.
Prepoznaju tri prioriteta za trgovce u ovom kontekstu. Prvi je prioritet rast prihoda kroz promocije, bolje iskustvo kupnje i privatne robne marke. Drugi prioritet trebao bi biti smanjenje troškova nabave i veća otpornost opskrbnog lanca. Spomenute privatne robne marke važne su i u tom segmentu, a neizostavni strateški koraci su širenje baze dobavljača, razvoj otpornijih i kraćih dobavnih lanaca te primjena analitike i umjetne inteligencije jer one pomažu smanjiti troškove, optimizirati zalihe i ublažiti rizike poremećaja. Treći prioritet je smanjenje operativnih troškova i očuvanje profitabilnosti.
"Nedostatak radne snage poticat će veću primjenu umjetne inteligencije u svim elementima poslovanja i prodaje. Važno je i bolje organizirati rad, pojednostaviti procese te precizno pratiti troškove po prodajnom mjestu", piše Ekonomski institut Zagreb u svojoj Sektorskoj analizi.
Iako sva poduzeća u trgovini imaju pristup internetu i gotovo tri četvrtine njih ima vlastitu mrežnu stranicu, opseg internetske prodaje u odnosu na ukupnu prodaju je i dalje tek oko 18 posto prometa.
Istraživanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, koje spominju u analizi, pokazalo je da je samo sedam anketiranih trgovaca na malo imalo prodaju putem online platforme, a najveći iznos online prodaje ima "Konzum plus".
"Iako e-trgovina u Hrvatskoj bilježi rast i sve veći značaj, i dalje postoji prostor za njezino intenzivnije korištenje, kako s aspekta potražnje, tako i s aspekta ponude", poručuje Ekonomski institut.
Uz to, maloprodajni mediji su jedan od najbrže rastućih izvora prihoda u sektoru supermarketa jer donose opciju prodaje oglasnog prostora na web-stranicama, aplikacijama, ali i fizičkim prodajnim mjestima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....