Mrkva i batina ili, točnije, penalizacija i bonifikacija dva su načina na koje država motivira građane da rade dulje. Penalizacijom se iznos buduće mirovine smanjuje 12 posto za odlazak u mirovinu pet godina prije zakonskog roka, dok se bonifikacijom nagrađuje rad poslije 65. godine do 27 posto. Zasad dominiraju oni koji odlaze u mirovinu ranije. Svjetska banka tvrdi da 45 od 100 novih umirovljenika u Hrvatskoj koristi neku od opcija ranijeg odlaska u mirovinu. Gledaju li se samo prijevremene starosne mirovine, njih trenutno prima oko 213 tisuća umirovljenika, odnosno svaki šesti korisnik mirovine, piše Večernji list. Domaćih je prijevremenih mirovina oko 176 tisuća, a stranih oko 47 tisuća.
Prijevremene mirovine u prosjeku se kreću oko 572 eura. S druge strane, u evidenciji mirovinskog sustava nalazi se oko 57 tisuća dugogodišnjih osiguranika.
Prosječna mirovina dugogodišnjeg osiguranika iznosi 715 eura. Za osobe koje su se zaposlile prije dvadesete godine te su skupile 41 godinu staža u svojim ranim šezdesetim godinama, nagrada je bila u tome što su otišle u mirovinu bez penalizacije. Svima ostalima koji su radili nakon dobi za odlazak u starosnu mirovinu, mirovina se povećava 0,45 posto za svaki mjesec duljeg rada, a najviše 27 posto za pet godina. Procjenjuje se da je trenutno na puno radno vrijeme zaposleno oko 14 tisuća osoba starijih od 65 godina koje su odlučile ne otići u mirovinu iako imaju sve uvjete te će svima njima država podebljati mirovine 5,4 posto za svaku godinu duljeg rada. Uz njih, na pola radnog vremena rade i oko 32 tisuće umirovljenika piše Večernji list.
Svaka godina ranijeg odlaska u mirovinu trenutno se kažnjava trajnim oduzimanjem 2,4 posto mirovine, ukupno 12 posto za pet godina. Bonus za svaku godinu duljeg rada iznosi 5,4 posto. Hrvatska je u prošlosti imala različite iznose penalizacije, pa danas imamo umirovljenike kojima je za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu trajno oduzeto 9, 12, 18 ili 20,24 posto mirovine.