Kad je jedan čitatelj Jutarnjeg lista na kućnu adresu primio Rješenje o nasljeđivanju, ostao je šokiran shvativši da je mogao proći puno jeftinije.
Naime, u tom je rješenju stajalo kako je dužan platiti sudsku pristojbu u iznosu od 26,54 eura te da bi, da ju je odabrao primiti elektroničkim putem, prošao 50 posto jeftinije jer se za dokumente poslane u elektroničkom obliku plaća umanjena naknada.
"Bio sam na ročištu i da su mi ponudili dokument primiti mailom, sigurno bih na to pristao jer zašto bih plaćao više? No meni takva opcija uopće nije bila ponuđena", požalio se i dostavio nam dokument koji mu je uputio zagrebački Općinski građanski sud.
U njemu doista piše da se na "odluke koje sud dostavlja u elektroničkom obliku pristojba plaća u visini polovice propisanog iznosa ukoliko je uplaćena u rok od tri dana", no nije jasno na koji je način takvo pravo moguće ostvariti.
Treba li se čovjek uoči početka sudskog postupka negdje izjasniti da rješenja želi primati elektroničkim putem?
Ostaviti gdje kakvu e-mail adresu?
Ili se to na mjestu rješava sa sucem?
Iz onoga što doznajemo od Ministarstva pravosuđa, riječ je o za građane korisnoj usluzi o kojoj, čini se, uglavnom nisu informirani te o takvoj mogućnosti najčešće doznaju kad je već prekasno.
Ukratko, da bi čovjek sudska rješenja primao elektroničkim putem, potrebno je da u nekom postupku pred sudom podnese podnesak elektroničkim putem ili pak da "pred sudom izjavi da je suglasan da mu se dostava pismena odvija elektroničkim putem".
Ovo drugo, pak, vidi se iz slučaja našeg čitatelja, ne treba shvaćati doslovno. Naime, sustav će smatrati da ste dali suglasnost na primanje podnesaka elektroničkim putem u trenutku kad se prijavite u sustav e-Komunikacija, za što je pak prethodno potrebno da imate korisnički račun na platformi e-Građani, vjerodajnicu za prijavu više razine te obavezan digitalni potpis koji izdaju Fina i AKD.
Na stranicama Ministarstva objavili su čak i 80 stranica dugačak PDF dokument s uputama kako se prijaviti u sustav e-Komunikacije, ali se nisu baš potrudili građane motivirati da taj sustav koriste, pa većina i dalje ne zna da može odbiti dokumente primati fizičkom poštom, ističe Velika škrtica Jutarnjeg lista.
To je dosta velika šteta, posebno s obzirom na činjenicu da je ova vrsta usluge omogućena na svim trgovačkim i općinskim sudovima izuzev Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu i Splitu, zatim na svim upravnim i županijskim sudovima te Visokom trgovačkom sudu, Visokom upravnom sudu, Visokom kaznenom te Vrhovnom sudu.
"Sustav e-Komunikacija koji obuhvaća elektroničku razmjenu dokumenata sudionika u postupku sa sudovima za predmete koji se nalaze u Spisu dostupan je za građanske postupke odnosno parnične postupke, izvanparnične postupke kao što su ovršni, ostavinski i slični predmeti, upravno-sudske postupke te kaznene postupke.
Elektronička komunikacija, u ovoj fazi, nije omogućena samo za prekršajne postupke dok se zemljišnoknjižni predmeti i predmeti sudskog registra vode u posebnim informacijskim sustavima odnosno u sustavu Uređena zemlja - zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra te sustavu START", stoji u tumačenju Ministarstva pravosuđa.
Velika škrtica isprobala je sustav koji je dosta jednostavan za prijavu, ali nismo dospjeli predaleko jer nemamo digitalni potpis, no funkcionira na način da korisnik svojom prijavom pristaje da mu se sva sudska rješenja dostavljaju elektroničkim putem, barem do trenutka dok tu privolu ne odluči povući.
Isplati se, jer se na svaku odluku plaća naknada umanjena za 50 posto, a dokumenti ostaju u sustavu, što je daleko praktičnije i ekonomičnije.
Ipak, podaci Ministarstva dokazuju da građani ovo nisu prepoznali: u sustav e-Komunikacije uključeno je 85.590 tisuća osoba od čega većina obveznici (tijela državne i lokalne uprave, odvjetnici i slično) dok je onih dobrovoljnih, dakle, građana, bilo tek 13.509, piše Jutarnji list.
