Privremeni podaci na to su ukazivali, a u petak je Državni zavod za statistiku (DZS) i službeno potvrdio: u Hrvatskoj je u 2025. godini živorođeno više djece nego godinu ranije i najviše u posljednje tri godine. Statistika kaže sljedeće: u 2025. godini živorođeno je 32.479 beba, što je 410 više ili 1,3 posto više nego u 2024. godini. Očekivano, broj umrlih u prošloj godini znatno je nadmašio broj živorođenih, iako su u 2025. godini i među umrlima zabilježene niže brojke. Točnije, u 2025. godini umrlo je 50.007 osoba, što je smanjenje u odnosu na 2024. godinu za 2,1 posto ili 1073 umrle osobe.
Tako je, unatoč povećanju broja živorođene djece, u 2025. godini nastavljen negativan prirodni prirast, to jest umrlo je 17.528 osoba više od broja živorođenih (prirodni prirast -17.528). To je ujedno najmanji negativan prirodni prirast od 2019. godine, kada je iznosio -15.659.
To ne umanjuje žalosnu činjenicu da su apsolutno sve županije i Grad Zagreb i u 2025. godini ostvarile negativan prirodni prirast, to jest zabilježile više umrlih nego živorođenih, a najgore je stanje u Primorsko-goranskoj županiji (-1941). Ipak, ostaje nekoliko "perjanica" koje odolijevaju negativnim trendovima, pa su i u 2025. godini pozitivan prirodni prirast ostvarila 43 grada i općine, što je povećanje u odnosu na 2024. godinu, kada ih je bilo 35. U ukupnom broju "pozitivnih" lokalnih jedinica tako je lani bilo šest gradova i 37 općina, a među tih šest gradova čak njih pet je iz Dalmacije!
Iz ‘pozitive‘ ispali Sinj i Vrgorac
Tako su pozitivan prirodni prirast među gradovima u 2025. godini zadržali Imotski (+35 – toliko je bilo živorođenih više nego umrlih), Solin (+64) te Metković (+58), a u ‘pozitivu‘ su dospjeli i Kaštela (+31) te Makarska (+15), dok je od ostalih gradova u Hrvatskoj pozitivan prirodni prirast zadržao još i grad Dugo Selo (+91) u Zagrebačkoj županiji. S liste pozitivnih u 2025. u odnosu na 2024. godinu ispali su Sinj - na žalost gradonačelnika Mire Bulja u tom je gradu u 2025. godini bilo 12 umrlih osoba više nego živorođenih. S liste je ispao i Vrgorac, koji je u 2024. godini imao više živorođenih nego umrlih, a u 2025. godini brojke su otišle na stranu umrlih (prirodni prirast -13 u 2025. godini).
Osim podataka o prirodnom kretanju stanovništva, DZS je u petak objavio i one o migracijama stanovništva u 2025. godini, odnosno broju doseljenih i odseljenih iz Hrvatske. Ti podaci pokazuju kako su lani usporena doseljavanja u Hrvatsku, iako je i u 2025. godini migracijski saldo s inozemstvom (odnos broja doseljenog i odseljenog stanovništva) četvrtu godinu zaredom bio pozitivan. U 2025. godini tako se iz inozemstva doselilo ukupno 56.665 osoba, a odselilo njih 37.485. Tako smo u migracijama s inozemstvom ostali u plusu za 19.180 osoba. To je ipak manje nego 2024. godine, kada je u Hrvatsku doseljeno rekordnih 70.391 osoba, a odselilo se njih 38.997 pa je migracijski saldo iznosio čak 31.394 u korist doseljenih.
No, ono što će vjerojatno goditi nositeljima političke vlasti jest da je prošle 2025. godine znatno povećan udio povratnika hrvatskih državljana, a smanjila su se i iseljavanja Hrvata u inozemstvo. Naime, iako u ukupnoj strukturi doseljenih u Hrvatsku u 2025. godini i dalje pretežu stranci (70,3 posto ili njih 39.822) to je ipak znatno niže nego 2024. godine, kada je njihov udio bio 81,1 posto ili 57.093 osobe. S druge strane, udio hrvatskih povratnika povećao se u 2025. na 29,7 posto u odnosu na 18,9 posto u 2024. godini, to jest lani su se u Hrvatsku vratila 16.843 hrvatska državljana naspram 13.290 koliko ih je bilo 2024. godine. Drugim riječima, u Hrvatsku se 2025. godine vratilo 3553 naših ljudi više nego godinu ranije, prvi put od 2008. godine.
Vraća se sve više Hrvata
Prošle godine smanjila su se i iseljavanja domaćeg stanovništva u inozemstvo. Tako je od ukupno 37.485 svih odseljenih iz Hrvatske u 2025. godini udio domaćih državljana pao na 35 posto, dok ih je 2024. godine bilo čak 51,7 posto. U apsolutnim brojkama to izgleda ovako: lani se iz Hrvatske odselilo 13.138 hrvatskih državljana ili njih čak 7009 manje nego 2024. godine (20.147).
Odakle dolaze doseljenici u Hrvatsku? Zanimljivo, prošle 2025. godine najviše onih koji su stigli u Lijepu našu (udio čak 17 posto) bilo je iz – Njemačke, i to njih ukupno 9628. Ono što donekle budi mali optimizam jest da u tom broju najviše ima upravo hrvatskih državljana, i to čak 8334, što je za oko 2000 više nego u 2024. godini. "Nijemci" su tako na vodećem mjestu među doseljenicima istisnuli Nepalce, kojih je prije dvije godine bilo najviše u strukturi doseljenih, a koji su lani pali na treće mjesto. Naime, drugo mjesto u broju doseljenih u Hrvatsku u 2025. godini pripalo je osobama iz Bosne i Hercegovine s udjelom od 11 posto (lani ih se u Hrvatsku doselilo 6306, od kojih su 1575 hrvatski državljani, a 4731 stranci). Nepalci su zauzeli treće mjesto, ali broj doseljenih iz te zemlje lani je pao na 6264 (sve muškarci) s 10.012, koliko ih je bilo 2024. godine.
Iseljevanja najviše u Njemačku
Među zemljama u koje se Hrvati najviše iseljavaju također prednjači Njemačka – u 2025. godini ondje se iselilo 6145 naših državljana, što je, kako vidimo, manje od broja doseljenih Hrvata iz te zemlje (8334).
Iako je našim nositeljima demografskih politika iznimno važan povratak naših iseljenika iz prekomorskih zemalja, u ukupnom broju povratnika oni i dalje ne zauzimaju bitniji udio, niti se te brojke bitnije povećavaju: iz zemalja Južne Amerike u Hrvatsku se 2025. godine doselilo 545 osoba (svega 47 hrvatski državljani), iz Sjeverne i Srednje Amerike su 974 doseljenika (od kojih su 627 hrvatski državljani) a iz Australije njih 222 (179 hrvatski državljani).
Lani je značajno pao i broj dolazaka osoba iz Azije (Filipini, Indija, Nepal), a brojke pokazuju da ih je doseljeno 16.027 naspram 26.524 u 2024. godini. Naprotiv, odseljavanje tih osoba iz Hrvatske u inozemstvo u 2025. godini (9233) znatno se povećalo u odnosu na 2024. godinu (5026).
Dodajmo još da su najveći udio doseljenih osoba iz inozemstva lani imali Grad Zagreb (18,3 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (11 posto). Sve četiri dalmatinske županije imale su u 2025. godini pozitivan saldo ukupne migracije, to jest u procesima doseljavanja i odseljavanja u/iz inozemstva i preseljenjima unutar Hrvatske više su dobile nego izgubile stanovništva: Splitsko-dalmatinska je u plusu za 2995 stanovnika, Zadarska za 2347, Šibensko-kninska za 1259, a Dubrovačko-neretvanska za 1105 osoba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....