Vladajući i oporba pozdravili su u utorak izmjene Zakona o zaštiti zraka kojima se želi osigurati bolja kvaliteta zraka i zdraviji život građana, upozorivši na 5000 preuranjenih smrti godišnje u Hrvatskoj zbog loše kvalitete zraka.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković pojasnila je da se izmjenama i dopunama zakona, uz ostalo, unapređuje provedba inspekcijskog nadzora nad pomorskim objektima, koju provodi Inspekcija sigurnosti plovidbe.
Ubuduće će ta Inspekcija moći nadzirati dio dokumentacije koju zapovjednik pomorskog objekta mora voditi, a odnosi se na metode smanjenja emisija onečišćujućih tvari iz pomorskih objekata. Izmjenama zakona se dodatno se usklađuje i nadopunjuje pravni okvir za provedbu evidencije i praćenje emisija iz motora koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve i motorna vozila te se definiraju i iznosi prekršajnih odredbi u eurima.
Podržavši predložene izmjene zakona, Mihael Zmajlović (Klub SDP-a) upozorio je kako je, prema izvješću Europske agencije za okoliš, emisija lebdećih čestica u Hrvatskoj u 2020. bila 25 posto iznad preporučenih vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije, što nas čini jednim od najgorih primjera u EU.
Krajnje je vrijeme
Stoga, izmjene tog zakona smatra nužnima kako bi se osigurala bolja kvaliteta zraka i zdraviji život građana. No, upozorio je da je potrebno hitno donijeti i implementirati ključne planske dokumente te pokazati stvarnu političku volju za rješavanjem tog dugogodišnjeg problema.
Upozorio je i kako istraživanje Zavoda za javno zdravstvo pokazuje da je zagađenje zraka odgovorno za oko 15 posto preuranjenih smrti u zemlji svake godine. Uz to, procjenjuje se da zagađenje zraka godišnje hrvatsko gospodarstvo košta više od 600 milijuna eura zbog smanjenja produktivnosti i povećanih zdravstvenih troškova.
I Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) upozorila je na to da, prema procjeni europske Agencije za okoliš, svake godine u Hrvatskoj imamo više od 5000 preuranjenih smrti zbog loše kvalitete zraka. Smatra i da predložene izmjene i dopune zakona donose neka poboljšanja, ali neće bitno doprinijeti poboljšanju trenutne situacije.
Problemi iz tog područja rješavaju se samo pod pritiskom građana i medija, rekla je navevši primjer Vrginmosta u kojem je tvornica zbog pritiska zatvorena, ali će biti preseljena negdje drugdje.
Smatra kako bi se, osim mogućnostima jedinicama lokalne i regionalne samouprave da uspostavljaju mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka, u zakonu trebalo kao obavezu navesti ugradnje mjerača kvalitete zraka i tvrtkama koje se bave proizvodnjama koje potencijalno mogu onečistiti zrak, uz obaveznu javnu dostupnost rezultata mjerenja.
Miletić: Nasilje smradom
Marin Miletić (Klub Mosta) poručio je da moramo imati nultu stopu tolerancije na svako nasilje pa i na "nasilje smradom" koje trpe njegovi Riječani i Istrijani sa odlagališta otpada na tom području - Viškovo, Marinšćina, Kaštijun.
"To je nesnosni smrad", upozorio je Miletić. Upitao se i kada će odgovorni shvatiti da su županijski centri za gospodarenje otpadom potpuno promašen i zastario koncept gospodarenjem otpadom. Stoga, rješenje problema "nesnosnog smrada" vidi u micanju biootpada sa Marinšćine i Kaštijuna te otvaranju kompostana i bioplinskih postrojenja.
Miletić je kao problem naveo i velike količine željeznog otpada u luci Rijeka, što dovodi do onečišćenja zraka na tom području. "Taj golemi otpad je nekoliko stotina metara zračne linije od KBC Rijeka u kojem se liječe bolesnici od najtežih bolesti", upozorio je zastupnik.