Što upisati? Ovih zanimanja kronično nedostaje u Splitu, Kaštelima i Imotskom, objavljena i ona koja bi trebalo ‘rezati‘

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) donio je Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za ovu godinu u skladu s potražnjom na tržištu rada.

Dokument, navode u HZZ-u, nije nastao samo na temelju trenutnog stanja, nego se i predviđaju potrebe na tržišta rada za pojedinim zvanjima na području cijele Hrvatske. Preporuke upućuju nositelje obrazovnih politika u kojim zanimanjima i studijskim programima treba povećati upisne kvote, a u kojima smanjiti.

Za učenike osmih razreda ili maturante koji su još neodlučni oko toga gdje nastaviti daljnje obrazovanje, ove preporuke također mogu biti usmjerenje koju školu i fakultet izabrati. 

Kada je riječ o srednjoškolskim trogodišnjim programima, u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji trebalo bi povećati broj upisnih mjesta za dvadesetak zanata, ali i brojna uslužna zanimanja. Poznato je da nedostaje kvalificiranih radnika u građevini pa tako HZZ predlaže povećanje broja upisanih fasadera, zidara, armirača, krovopokrivača, stolara... Na tržištu se traže i elektroinstalateri, automehaničari, instalateri grijanja i klime, mesari, kuhari, kozmetičari, slastičari i pekari...

U deficitarna zanimanja ulaze i četverogodišnji programi: medicinska sestra, dentalni tehničar, farmaceutski tehničar, a nedostaje i onih koji su završili studij sestrinstva ili radiologije.

Analizirajući sveučilišne studije, u HZZ-u su izdali preporuke kako bi trebalo povećati upisne kvote za logopede, rehabilitatore, farmaceute, studente medicine, računarstva, strojarstva i građevinarstva, a nedostaje i nastavnika matematike, fizike, kemije te biologije.

Zvanja kojih je previše na tržištu rada 

Iako je potražnja za radnom snagom velika, a Hrvatska je zemlja koja praktički živi od turizma, na tržištu je čini se ipak previše onih koji su završili za hotelijersko-turističke tehničare pa se predlaže smanjenje upisne kvote. Isto tako i za četverogodišnji srednjoškolski program za ekonomiste, grafičke urednike - dizajnere te veterinarske i prehrambene tehničare.

Trebalo bi, preporučuje HZZ, smanjiti i kvote na studijima fizioterapije, poslovne ekonomije i ekonomije, novinarstva i politologije, komunikologije, kineziologije, sociologije, filozofije, kao i tekstilnog i modnog dizajna.

Pet najtraženijih zanimanja

Ekonomski institut Zagreb objavio je i rezultate najtraženijih poslova prošle godine prema objavljenim oglasima na portalu Moj posao.

U 2023. godini OVI ineks (mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta) je zabilježio nešto skromniji rast u odnosu na prethodne godine, što govori u prilog daljnjem rastu potražnje za radom, ali uz određeno usporavanje. U odnosu na 2019. godinu, ukupan broj online oglasa u prošloj godini bio je veći za 37 posto, što upućuje na to da je potražnja na hrvatskom tržištu rada na povijesno najvišim razinama.

U oglasima su se najviše tražili radnici sa srednjom stručnom spremom, a potražnja za zaposlenicima s visokom i niskom stručnom spremom bilježila je znatno slabiji rast.

Među pet najtraženijih zanimanja u prošloj godini našli su se prodavač, konobar, kuhar, skladištar i vozač. U odnosu na 2022. vozači su se sa šestog popeli na peto mjesto najtraženijih i tako zamijenili knjigovođe.

Na rang ljestvici najtraženijih zanimanja najviše je pao interes za programerima, koji su s 12. skliznuli na 23. mjesto, dok su se teleoperateri i učitelji popeli za četiri mjesta.

Preporuke po svim gradovima, uključujući Split, Kaštela, Omiš, Solin, Split, Trogir, otoke Brač, Hvar i Vis te gradove dalmatinske zagore možete pogledati OVDJE.