U HRT-ovoj emisiji ‘Otvoreno‘ bilo je riječi o hripavcu, zaraznoj bolesti koja se sve više širi Hrvatskom, iako se mislilo da je ta bolest zahvaljujući cjepivu iskorijenjena.
Jutros je u Hrvatskoj ukupno zabilježeno 1230 oboljelih od hripavca, rekao je epidemiolog Bernard Kaić. Tako puno oboljelih, kaže, nije bilo u zadnjih četrdesetak godina.
- Zabrinjavajuće je što tako veliki broj oboljelih povećava šansu da se zarazi novorođenče ili dojenče koje još nije cijepljeno jer za njih bolest može biti teška, pa čak i smrtonosna, rekao je Kaić.
Pojasnio je kako je najviše zaraženih u dobnoj skupini od 10 do 14 godina.
U toj su dobnoj skupini komplikacije rijetke pa hripavac nije tako opasan, kaže Tatjana Petričević Vidović, voditeljica je Službe za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
- Bolest ima tri stadija. U početnom stadiju su opći simptomi - povišena temperatura, šmrcanje. U drugom stadiju se javlja naporan iscrpljujuć kašalj, često se javlja po noći sa snažnim udahom - hripom i može biti popraćen povraćanjem. Zatim slijedi treći stadij, stadij oporavka koji može trajati tjednima, pa i mjesecima, pojasnila je Petričević Vidović za HRT.
Bivši šef Klinike za infektologiju KBC-a Split, Ivo Ivić je pojasnio kako širenje hripavca i nije neočekivano te istaknuo da je svemu doprinijela i izolacija tijekom pandemije koronavirusa.
- Nakupila se populacija mladih i djece koji se nisu prokužili jer su nosili maske i bili kod kuće i kad smo se otvorili krenulo je širenje. To je prvi razlog. Drugi razlog je neprocijepljenost ili loša procijepljenost koja nas čini osjetljivijima, rekao je Ivić i dodao da mnogi problem ignoriraju i omalovažavaju, kada je riječ o cijepljenju.
Kaić kaže da su pali cijepni obuhvati u razdoblju od 2000. do 2010. godine.
- Najbolji obuhvati su u prvoj godini života, dok su kasnije niži, rekao je Kaić i dodao da su najveći cijepni obuhvati u Vukovarsko-srijemskoj i Međimurskoj županiji, dok su najniži u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
- Jedan dio roditelja odluči odjednom da više neće cijepiti iz nekih njima znanih razloga. Mi cjepitelji se moramo prilagoditi i promijeniti svoj stav. Liječnika se više ne doživljava kao prije kao neprikosnoveni autoritet, mi se moramo približiti tim neodlučnim i nezabrinutim roditeljima, istaknula je Petričević Vidović.
O zakonskoj regulativi glede cijepljenja govorila je načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva, dr. Ivana Portolan Pajić.
- Sadašnji zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti jasno kaže kakve su obaveze u kalendaru cijepljenja i za sve roditelje i skrbnike koji ne provode imunizaciju malodobne djece određuje i određene sankcije. Ali uvijek mislimo kako je bolje ne koristiti represivne mjere već edukaciju. Ustavni sud 2014. donio je odluku kojom je odbacio prijedlog za ocjenu ustavnosti obvezne imunizacije, a u rješenju je naglasio stav Ministarstva zdravstva - da je pravo djece na zdravlje više od prava roditelja na donošenje nekih slobodnih odabira, istaknula je Portolan Pajić.