stdClass Object
(
[id] => 103126
[title] => SVAŠTA KONTRA METROPOLE Zbog monopola Zagreba, Split postaje Napulj
[alias] => svasta-kontra-metropole-zbog-monopola-zagreba-split-postaje-napulj
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Iako se čini da je ministar kulture Božo Biškupić udjeljivanjem “crvenog kartona” Dušku Mucalu zapravo samo poslušao glas osviještenijeg dijela kulturne javnosti koja se zgrozila nad idejom da estradni zabavljač postane intendant splitskog HNK, i ta odluka, kojom se nastavlja uhodana praksa da se budućnost kazališta na gradskom proračunu kroji “odozgo”, ipak neizbježno aktualizira priče o odnosu metropole prema ostatku Hrvatske.
Čak i ako zanemarimo ogorčenu retoriku razljućenog splitskog gradonačelnika Željka Keruma, koji u nepotvrđivanju Mucala vidi urotu HDZ-a i SDP-a protiv njega samoga te “bojkot Splita i onemogućavanje njegova razvoja”, ovaj veto iz udobnosti Biškupićeve zagrebačke fotelje – neovisno o tome kako će se rasplesti “slučaj Mucalo” − svakako je i valjan povod za novi razgovor o staroj temi “do kada će se o svemu odlučivati iz jednog središta?”.
Jer, naprosto je neporeciva činjenica da se u Zagrebu, i to ne baš agilno, odlučuje i o sudbini, primjerice, potpuno iscrpljenog Dalmacijavina, nekoć jednog od simbola Splita, gdje danas radi još 520 radnika (od nekadašnjih 1350) koji su nedavno primili plaću za ožujak.
“Svaka čast Mucalu, ali mislim da je zakidanje Splita očitije u nekim drugim stvarima, dakako, sve zbog centraliziranosti države, zbog čega je Split drugi grad u državi po broju stanovnika, ali je zato sigurno prvi po broju obrazovanih mladih ljudi koji ne mogu naći posao”, prokomentirat će splitski sociolog i politolog Siniša Kuko.
Poslovi i kontakti
Uostalom, brojke su neumoljive, a razlike osjećaju i Splićani koji imaju posao, jer je prosječna splitska plaća oko 4800 kuna, dok u Zagrebu prosječno mjesečno primanje iznosi oko 6000 kuna. Bolje prolaze i zaposleni u komunalnom gradskom sektoru, pa tako i vozači i vrtlari u Zagrebu imaju oko 800 kuna više nego njihovi kolege zaduženi za održavanje zelenih površina i čistoće u Splitu.
Dakako, u javnim i državnim službama plaće su iste, jer se određuju na temelju kolektivnih ugovora na državnoj razini. Da je kojim čudom Mucalo postao nesuđeni intendant zagrebačkoga HNK, mogao bi žaliti za oko tisuću kuna većom plaćom nego u splitskom teatru...
Također, zagrebačke su plaće u privatnom sektoru veće za barem 20 posto. Znači li to da su dalmatinski poslodavci škrti ili možda nesposobni?
“Nama poduzetnicima u Splitu je situacija 120 posto gora nego našim kolegama u Zagrebu!”, kazat će Hrvoje Marušić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca za Dalmaciju, koji je nedavno upozorio javnost i da su zbog centralizirane državne birokracije diljem Dalmacije “na čekanju” investicije i projekti “teški” čak tri milijarde eura.
“Nećete neki veliki posao riješiti mailom ili telefonom: pa tako, evo, i ja svako malo moram voziti u Zagreb da bih riješio neki papir bez kojega se ne može poslovati. Tu su naši zagrebački kolege u prednosti, jer svi znamo da se kod nas poslovi još uvijek dobivaju na osnovi privatnih kontakata i poznanstava”, kaže Marušić.
“Sve je to posljedica prevelike centraliziranosti države! Pa kako će neki tajnik u ministarstvu znati što je i gdje je Žnjan, gdje su Bene, a gdje Duilovo? Nije ni čudo da se na tim dijelovima Splita ništa godinama ne pokreće. A ako centralna vlast nema povjerenje u odluke lokalne vlasti, pa onda mora odlučivati i što će biti na Žnjanu, čemu onda lokalni izbori?”, pita se naš sugovornik, posebno ogorčen nedefiniranim statusom Lore, koja tek čeka svoju pravu namjenu.
“Lora je prevelik gospodarski potencijal da bi ostala neiskorištena. Tu gradske vlasti moraju biti daleko odlučnije, a ne zadovoljiti se onim djelićem na kojem je izgrađena Spaladium Arena. Ako se, pak, sav taj prostor ‘čuva’ za potrebe NATO saveza, ajme nama, jer onda ćemo Split pretvoriti u Napulj, grad problema, kriminala, droge i prostitucije”, kaže Marušić, dodajući da Hrvatsku treba hitno regionalizirati, jer stvari idu nagore, budući da nemamo strategije gospodarskog razvoja, a Vlada proračun ne puni na temelju planova, nego novim porezima.
No, kao što svaka Dinamova titula prvaka automatski ne znači da je Hajduk bio pokraden, tako ni svaki primjer zapostavljenosti Splita ni slučajno ne može biti posljedica neke zagrebačke malicije, jer je dio krivnje i na nekim Splićanima:
“Lošem statusu Splita kumovali su i saborski zastupnici, bez obzira na to iz koje stranke dolazili. Njihov ukupni angažman za Split ocjenjujem nulom. Mi poduzetnici od njih nemamo nikakve koristi!”, uvjeren je Marušić.
Na tom je tragu i razmišljanje još jednog Splićanina, Ozrena Matijaševića, čelnika Hrvatske udruge sindikata:
“Kad god sam u Zagrebu lobirao za rješenje problema nekog splitskog poduzeća, nikad mi ni jedan splitski zastupnik u Saboru nije ‘dao ruke’. Njima je stranačka poslušnost oduvijek važnija od interesa građana koji su ih birali”, tvrdi Matijašević, dodajući da je Zadar upravo obrnut primjer od Splita.
Matijašević podsjeća da se ni prethodni gradonačelnici nisu baš iskazali kad su propadali Dalma, Termofriz, Dalmastroj i druge tvrtke u kojima su radile tisuće Splićana.
Odlaze i tete
“Deindustrijalizacija je na širem području Splita ugasila oko 50.000 radnih mjesta. I ne sjećam se da su se splitski političari previše bunili zbog toga, čast iznimkama”, kaže splitski sindikalist.
“Zdravstvo je primjer da centralna država ne sprječava razvoj Splita, nego ga i te kako potiče!”, suprotne su intonacije tvrdnje dr. Dujomira Marasovića, čelnika splitskoga HDZ-a.
“Nemojte mi govoriti o tome da u Splitu liječnik u bolnici opslužuje veći broj kreveta, jer je u splitsku bolnicu uloženo 650 milijuna kuna iz državnog proračuna”, kaže dr. Marasović, dodajući da je otvoren za rasprave o mogućem preustroju Hrvatske jer tu “nema svetinja”.
 |
| Foto: Ankica Vrdoljak / CROPIX |
“Tuđman je rekao ‘imamo Hrvatsku’, a na nama je da u interesu većine donesemo najbolje i najfunkcionalnije rješenje, jasno, uz argumente, a ne po interesima lokalnih velmoža”. A do tada... iz Splita će, iako se Kerum voli hvaliti vrtićima, odlaziti i “tete” jer su i zaposlenici u predškolskim ustanovama bolje plaćeni − u Zagrebu.
hrvoje prnjak
Sudbina poduzeća kroji se u Vladi
Kako će izgledati gospodarska slika Splita za pet godina, doznat ćemo – iz Zagreba. Jer, ili u Fondu za privatizaciju, ili u već nekom od Vladinih ministarstava past će odluka o privatizacijskoj ili možda ipak stečajnoj sudbini Brodosplita, odnosno Brodogradilišta specijalnih objekata, zatim o Željezari Split, koja će se teško oporaviti od ranije prodaje poljskom Zlomrexu.
Neshvatljiva je i višegodišnja trakavica oko sudbine još uvijek Dalmacijavina, čiju privatizaciju koči i činjenica da se tvornica nalazi na pomorskom dobru, pa su radnici ovih dana žrtvovali dio zaostalih plaća kako bi opet pokrenuli proizvodnju, odnosno, kako jedina uspomena na tu tvrtku ipak ne bi ostali spotovi s Anom Sasso u plićaku Bačvica...
Uz rješavanje sudbine Lore, čini se, vezana je i inicijativa potekla od splitskih poduzetnika Juroslava Buljubašića i Zvonka Kotarca o projektu gradnje marine za megajahte, prvotno planirane na Žnjanu...
|
Zagrebu 7,6 milijardi, cijeloj Dalmaciji manje od 2 milijarde
Ožiljci koje je centralizirana država ostavila na ostale dijelove Hrvatske, čak kad bi se ovaj tren demontirao taj pogubni model, godinama bi se morali liječiti, s malim izgledima da ikada potpuno zacijele.
Tako bi se, najkraće, mogla prokomentirati posvemašnja centralizacija Hrvatske, koju više ne mogu braniti ni vladajuće političke elite, čije će posljedice plaćati brojne buduće generacije. Za mnoge ekonomske analitičare centralizacija je, uz “logistiku” pljačkaške pretvorbe, višestruko nadmašila štete nastale u Domovinskom ratu.
Razotkrivajući pojavne oblike tako centralizirane Hrvatske, prvo se spotičemo o statistički neoborive dokaze po kojima danas hrvatska prijestolnica ima trostruko veći bruto nacionalni proizvod po stanovniku od, recimo, većine slavonskih županija, pa i Šibenika. Zagreb i zagrebački prsten danas ostvaruje gotovo polovinu bruto nacionalnog proizvoda.
Zagreb nije samo centar političke moći, nego i ekonomske. A onaj tko ima novac, ima i moć. Po sadašnjemu modelu novac “teče” u prijestolnicu, a politički moćnici dijele ga “podanicima” po modelu političke podobnosti, ali i nekim drugim lobističkim, da ne kažemo rodijačkim modelima.
Bilo kako bilo, četiri najveća dalmatinska središta − Split, Zadar, Šibenik i Dubrovnik − proračunski su više od tri i pol puta (?!) inferiorniji od Zagreba. Ovogodišnji proračun hrvatske prijestolnice iznosi 7,6 milijardi kuna, a sva četiri dalmatinska grada u svojim gradskim blagajnama imaju jedva milijardu i 985 milijuna kuna.
Split je, razumljivo, ispred s 1,013 milijardi. Slijedi Zadar (455 milijuna), čije su ambicije da preotme regionalno liderstvo Splitu, Dubrovnik je treći sa 317 milijuna, a na začelju je, s jedva 200 milijuna kuna, Šibenik koji je nekad, zahvaljujući izvoznome gospodarstvu, slovio kao najperspektivnji grad, a danas je simbol osiromašene i opljačkane zemlje.
Što je centralizacija učinila od Hrvatske, pokazuju i najnoviji podaci o 50 najmoćnijih tvrtki u državi. Gotovo sve imaju sjedište u Zagrebu. Novac javnih državnih tvrtki (HEP, Hrvatske vode, Hrvatske šume, Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste...) nalazi se u Zagrebu, baš kao i novac mirovinskih i zdravstvenih fondova. Do jučer su tim novcem raspolagale lokalne zajednice.
marijan džambo
|
ZAŠTO JE BOLJE ŽIVJETI U METROPOLI
1.Zbog centralizirane državne birokracije diljem Dalmacije “na čekanju” investicije i projekti “teški” čak 3 milijarde eura.
2.Prosječna splitska plaća oko 4800 kuna, dok u Zagrebu prosječno mjesečno primanje iznosi oko 6000 kuna
3. Split je drugi grad u državi po broju stanovnika, ali je zato prvi po broju obrazovanih mladih ljudi koji ne mogu naći posao.
|
ŠIBENIK ‘Krešimir’ na koljenima
U čemu centralizirana država koči Šibenik? Najkraće, u svemu. Prostorna nas je potpuno sapela. Je li normalno da Šibenik, grad na moru, ne raspolaže svojim najvrijednijim resursom - obalom. Busamo se u prsa kako imamo 920 kilometara obale, a ništa ne možemo napraviti bez blagoslova Zagreba. Zagreb je više na moru nego mi.
Već stoljeće smo u zagrljaju 30-tak manjih ili većih vojarni. Danas kada su napuštene, ništa logičnije nego da budu prepuštene na korištenje lokalnoj zajednici. Ali, ne ide. Netko traži da kleknemo pred njega i molimo da nam da na korištenje samo mali dio - bivši Palacin za kojeg je sve spremno da Šibenik u ovom dijelu Europe, pa i šire, otvori prvi fakultet energetike i zaštite okoliša. U Središnjem državnom uredu za raspolaganje državnom imovinom tvrde da tu nema nikakvih prepreka, te da je to dalje stvar politike?! Da i ne spominjem tvrđavu sv. Nikole, vojarnu Brbirskih knezova, minersku...
E, sada bi mi morali moliti satelite premijerke Kosor, njene gubernatore, da nam udijele nešto, što je, zapravo, naše, ovako “na prvu” komentira muke “provincije”, pa i Šibenika zbog precentralizirane države Franko Vidović, dogradonačelnik Šibenika.
On tvrdi da državna birokracija u tom opstruiranju razvoja provincije “pere ruke”tako da bilo koju svoju odluku uvjetuje, recimo, županijskom prostorno - planskom dokumentacijom.
-Zaboravlja se da se takvi planovi “kroje” u subordinaciji centralizirane države i Županije koja je izravno pod njenom ingerencijom. U tom odnosu gradovi nemaju što tražiti jer se svaka njihova inicijativa odbacuje, pa nama preostaje da se vrtimo u krug čekajući milost od središnje vlasti. Pitam vas kako u takvom kolopletu načiniti iskorak koji bi u kratkom roku donio boljitak, kaže dogradonačelnik Franko Vidović.
Marijan DŽAMBO
|
ZADAR Ništa protiv metropole
Posljednji kamen temeljac postavljen u Zadru je onaj za buduću POS-ovu zgradu sa 65 stanova čime je označen početak radova na području Crvenih kuća gdje će na državnom zemljištu niknuti cijelo naselje sa školom i vrtićem. To je samo djelić onoga što je za potrebe Sveučilišta, školstva, zdravstva ili kulture realizirano na području bivših vojarni u suradnji s državnim vlastima.
Zato se Kerumov upad u priču o regionalizmu i zagrebačkom miniranju lokalnih inicijativa u Zadru doživljava s bitnim odmakom: ovdje godinama, još od bitke za Sveučilište i auto cestu, traje demagoški rat između HDZ-a i SDP-a na temu „čija je vlast više investirala u Zadar“.
Megaprojekt luke Gaženice težak 220 miljuna eura, Projekt Jadran, značajna ulaganja u zdravstvo, izgradnja osnovnih škola, centra „Mocire“, Muzeja antičkog stakla – samo su neki od realiziranih ili najavljenih projekta na kojima državna vlast surađuje s lokalnom, a nitko ne zna za zadarske projekte koje Zagreb koči.
Gradonačelnik Zvonimir Vrančić to objašnjava ovako: - Odavno je u Zadru shvaćeno da je prioritet svih prioriteta strateško promišljanje budućnosti grada, stvaranje ideja i realizacija projekata u suradnji s centralnim državnim vlastima. Naravno, to zadarsko jedinstvo nije poništilo našu međusobnu političku konkurenciju: mi smo svoje projekte zajednički realizirali bez obzira tko je bio na vlasti u Zagrebu i zato smo imali ostvarenje impozantnog broja projekata. Ima i onih koji su to, zbog alibija i vlastitih političkih neuspjeha, spremni pripisati nekakvom političkom subjektivizmu, ali projekti govore za sebe: rezultat su kvalitetnog osmišljavanja, pripreme i realizacije, a neki od njih su čak prošli i strogu međunarodnu valorizaciju.
- Govorite o stalnim primjedbama kako je za ekspanziju Zadra „kriv“ ministar Kalmeta?
- Prečesto se zaboravlja da gospodin Kalmeta nije ministar od 1990. godine i da je 11 godina bio gradonačelnik, a Zadar se razvijao i tada i sada, zaključuje Vrančić.
Političkim jezikom Željka Keruma reklo bi se: imao je Split i ministra Primorca i premijera Sanadera, pa što s tim?
Predrag Opačić
|
DUBROVNIK Ugrozili ‘Hrvatski san’
Nedavna afera koja je izbila nakon što je ministrica Marina Matulović-Dropulić smanjila turističku zonu na predjelu „Tri sestrice“ u Dubrovačkom primorju s 45 na 30 ha, te time dovela u pitanje projekt „Hrvatski san“ Vicenca Blagaića i investiciju od 5 milijardi eura, bilo je najizravnije upletanje Vlade u razvoj ovoga kraja.
Ministrica je, nakon žestokih Blagaićevih prozivki i optužbi za pogodavanje drugom građevinskom lobiju, popustila i kompromisno rješenje pronađeno je na površini od 40 ha, što su jednoglasno podržali i svi vijećnici u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Na jugu Hrvatske najveća očekivanja od Vlade vezana su upravo uz omogućavanje i stvaranje uvjeta u kojima bi se mogli razvijati turistički projekti koji bi utjecali na gospodarski razvoj i napredak dubrovačkog područja.
Prvenstveno se tu misli na konačno rješenje pitanja statusa i obnove Vojnog odmarališta Kupari u Općini Župa dubrovačka, najvećeg turističkog potencijala koje od ratnih razaranja stoji razrušeno i neiskorišteno. Već dvadeset godina se razvlači pitanje o njegovoj budućnosti, odgovori leže u kompliciranim državnim birokratskim procedurama, a da se još nije utvrdio niti model njegove privatizacije.
I u takvom, posve zapuštenom i devastiranom stanju, nekadašnje vojno odmaralište Kupari navodno vrijedi oko 200 milijuna eura.
Lidija Crnčević
|
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Ako se, primjerice, prostor Lore ‘čuva’ za potrebe NATO saveza, ajme nama, jer onda ćemo Split pretvoriti u Napulj, grad problema, kriminala, droge i prostitucije’, kaže poduzetnik Hrvoje Marušić
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => CENTRALIZIRANA VLAST RAĐA SVE VIŠE TRZAVICA U ODNOSIMA IZMEĐU METROPOLE I OSTATKA HRVATSKE
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2010-06-21 23:28:09
[created_by] => 29
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2010-06-21 23:51:06
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2010-06-21 23:44:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 8921
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 142
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska
[secure] => 0
[page_title] => Hrvatska
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2010/06/21/Novosti/GOLUBOVI_MATIJA-180808.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "700x471"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 1
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7897546 Threads: 4 Questions: 1648464616 Slow queries: 4900072
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111718781
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 56
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /vijesti/hrvatska/svasta-kontra-metropole-zbog-monopola-zagreba-split-postaje-napulj-103126
[printLink] => /vijesti/hrvatska/svasta-kontra-metropole-zbog-monopola-zagreba-split-postaje-napulj-103126?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 94019
[name] => centralizacija
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => centralizacija
[link] => /tag/centralizacija
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Ako se, primjerice, prostor Lore ‘čuva’ za potrebe NATO saveza, ajme nama, jer onda ćemo Split pretvoriti u Napulj, grad problema, kriminala, droge i prostitucije’, kaže poduzetnik Hrvoje Marušić
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => CENTRALIZIRANA VLAST RAĐA SVE VIŠE TRZAVICA U ODNOSIMA IZMEĐU METROPOLE I OSTATKA HRVATSKE
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => SVAŠTA KONTRA METROPOLE Zbog monopola Zagreba, Split postaje Napulj
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-16-17-36-23-29
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2010/06/21/Novosti/GOLUBOVI_MATIJA-180808.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2010/06/21/Novosti/GOLUBOVI_MATIJA-180808.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Iako se čini da je ministar kulture Božo Biškupić udjeljivanjem “crvenog kartona” Dušku Mucalu zapravo samo poslušao glas osviještenijeg dijela kulturne javnosti koja se zgrozila nad idejom da estradni zabavljač postane intendant splitskog HNK, i ta odluka, kojom se nastavlja uhodana praksa da se budućnost kazališta na gradskom proračunu kroji “odozgo”, ipak neizbježno aktualizira priče o odnosu metropole prema ostatku Hrvatske.
Čak i ako zanemarimo ogorčenu retoriku razljućenog splitskog gradonačelnika Željka Keruma, koji u nepotvrđivanju Mucala vidi urotu HDZ-a i SDP-a protiv njega samoga te “bojkot Splita i onemogućavanje njegova razvoja”, ovaj veto iz udobnosti Biškupićeve zagrebačke fotelje – neovisno o tome kako će se rasplesti “slučaj Mucalo” − svakako je i valjan povod za novi razgovor o staroj temi “do kada će se o svemu odlučivati iz jednog središta?”.
Jer, naprosto je neporeciva činjenica da se u Zagrebu, i to ne baš agilno, odlučuje i o sudbini, primjerice, potpuno iscrpljenog Dalmacijavina, nekoć jednog od simbola Splita, gdje danas radi još 520 radnika (od nekadašnjih 1350) koji su nedavno primili plaću za ožujak.
“Svaka čast Mucalu, ali mislim da je zakidanje Splita očitije u nekim drugim stvarima, dakako, sve zbog centraliziranosti države, zbog čega je Split drugi grad u državi po broju stanovnika, ali je zato sigurno prvi po broju obrazovanih mladih ljudi koji ne mogu naći posao”, prokomentirat će splitski sociolog i politolog Siniša Kuko.
Poslovi i kontakti
Uostalom, brojke su neumoljive, a razlike osjećaju i Splićani koji imaju posao, jer je prosječna splitska plaća oko 4800 kuna, dok u Zagrebu prosječno mjesečno primanje iznosi oko 6000 kuna. Bolje prolaze i zaposleni u komunalnom gradskom sektoru, pa tako i vozači i vrtlari u Zagrebu imaju oko 800 kuna više nego njihovi kolege zaduženi za održavanje zelenih površina i čistoće u Splitu.
Dakako, u javnim i državnim službama plaće su iste, jer se određuju na temelju kolektivnih ugovora na državnoj razini. Da je kojim čudom Mucalo postao nesuđeni intendant zagrebačkoga HNK, mogao bi žaliti za oko tisuću kuna većom plaćom nego u splitskom teatru...
Također, zagrebačke su plaće u privatnom sektoru veće za barem 20 posto. Znači li to da su dalmatinski poslodavci škrti ili možda nesposobni?
“Nama poduzetnicima u Splitu je situacija 120 posto gora nego našim kolegama u Zagrebu!”, kazat će Hrvoje Marušić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca za Dalmaciju, koji je nedavno upozorio javnost i da su zbog centralizirane državne birokracije diljem Dalmacije “na čekanju” investicije i projekti “teški” čak tri milijarde eura.
“Nećete neki veliki posao riješiti mailom ili telefonom: pa tako, evo, i ja svako malo moram voziti u Zagreb da bih riješio neki papir bez kojega se ne može poslovati. Tu su naši zagrebački kolege u prednosti, jer svi znamo da se kod nas poslovi još uvijek dobivaju na osnovi privatnih kontakata i poznanstava”, kaže Marušić.
“Sve je to posljedica prevelike centraliziranosti države! Pa kako će neki tajnik u ministarstvu znati što je i gdje je Žnjan, gdje su Bene, a gdje Duilovo? Nije ni čudo da se na tim dijelovima Splita ništa godinama ne pokreće. A ako centralna vlast nema povjerenje u odluke lokalne vlasti, pa onda mora odlučivati i što će biti na Žnjanu, čemu onda lokalni izbori?”, pita se naš sugovornik, posebno ogorčen nedefiniranim statusom Lore, koja tek čeka svoju pravu namjenu.
“Lora je prevelik gospodarski potencijal da bi ostala neiskorištena. Tu gradske vlasti moraju biti daleko odlučnije, a ne zadovoljiti se onim djelićem na kojem je izgrađena Spaladium Arena. Ako se, pak, sav taj prostor ‘čuva’ za potrebe NATO saveza, ajme nama, jer onda ćemo Split pretvoriti u Napulj, grad problema, kriminala, droge i prostitucije”, kaže Marušić, dodajući da Hrvatsku treba hitno regionalizirati, jer stvari idu nagore, budući da nemamo strategije gospodarskog razvoja, a Vlada proračun ne puni na temelju planova, nego novim porezima.
No, kao što svaka Dinamova titula prvaka automatski ne znači da je Hajduk bio pokraden, tako ni svaki primjer zapostavljenosti Splita ni slučajno ne može biti posljedica neke zagrebačke malicije, jer je dio krivnje i na nekim Splićanima:
“Lošem statusu Splita kumovali su i saborski zastupnici, bez obzira na to iz koje stranke dolazili. Njihov ukupni angažman za Split ocjenjujem nulom. Mi poduzetnici od njih nemamo nikakve koristi!”, uvjeren je Marušić.
Na tom je tragu i razmišljanje još jednog Splićanina, Ozrena Matijaševića, čelnika Hrvatske udruge sindikata:
“Kad god sam u Zagrebu lobirao za rješenje problema nekog splitskog poduzeća, nikad mi ni jedan splitski zastupnik u Saboru nije ‘dao ruke’. Njima je stranačka poslušnost oduvijek važnija od interesa građana koji su ih birali”, tvrdi Matijašević, dodajući da je Zadar upravo obrnut primjer od Splita.
Matijašević podsjeća da se ni prethodni gradonačelnici nisu baš iskazali kad su propadali Dalma, Termofriz, Dalmastroj i druge tvrtke u kojima su radile tisuće Splićana.
Odlaze i tete
“Deindustrijalizacija je na širem području Splita ugasila oko 50.000 radnih mjesta. I ne sjećam se da su se splitski političari previše bunili zbog toga, čast iznimkama”, kaže splitski sindikalist.
“Zdravstvo je primjer da centralna država ne sprječava razvoj Splita, nego ga i te kako potiče!”, suprotne su intonacije tvrdnje dr. Dujomira Marasovića, čelnika splitskoga HDZ-a.
“Nemojte mi govoriti o tome da u Splitu liječnik u bolnici opslužuje veći broj kreveta, jer je u splitsku bolnicu uloženo 650 milijuna kuna iz državnog proračuna”, kaže dr. Marasović, dodajući da je otvoren za rasprave o mogućem preustroju Hrvatske jer tu “nema svetinja”.
|
| Foto: Ankica Vrdoljak / CROPIX |
“Tuđman je rekao ‘imamo Hrvatsku’, a na nama je da u interesu većine donesemo najbolje i najfunkcionalnije rješenje, jasno, uz argumente, a ne po interesima lokalnih velmoža”. A do tada... iz Splita će, iako se Kerum voli hvaliti vrtićima, odlaziti i “tete” jer su i zaposlenici u predškolskim ustanovama bolje plaćeni − u Zagrebu.
hrvoje prnjak
Sudbina poduzeća kroji se u Vladi
Kako će izgledati gospodarska slika Splita za pet godina, doznat ćemo – iz Zagreba. Jer, ili u Fondu za privatizaciju, ili u već nekom od Vladinih ministarstava past će odluka o privatizacijskoj ili možda ipak stečajnoj sudbini Brodosplita, odnosno Brodogradilišta specijalnih objekata, zatim o Željezari Split, koja će se teško oporaviti od ranije prodaje poljskom Zlomrexu.
Neshvatljiva je i višegodišnja trakavica oko sudbine još uvijek Dalmacijavina, čiju privatizaciju koči i činjenica da se tvornica nalazi na pomorskom dobru, pa su radnici ovih dana žrtvovali dio zaostalih plaća kako bi opet pokrenuli proizvodnju, odnosno, kako jedina uspomena na tu tvrtku ipak ne bi ostali spotovi s Anom Sasso u plićaku Bačvica...
Uz rješavanje sudbine Lore, čini se, vezana je i inicijativa potekla od splitskih poduzetnika Juroslava Buljubašića i Zvonka Kotarca o projektu gradnje marine za megajahte, prvotno planirane na Žnjanu...
|
Zagrebu 7,6 milijardi, cijeloj Dalmaciji manje od 2 milijarde
Ožiljci koje je centralizirana država ostavila na ostale dijelove Hrvatske, čak kad bi se ovaj tren demontirao taj pogubni model, godinama bi se morali liječiti, s malim izgledima da ikada potpuno zacijele.
Tako bi se, najkraće, mogla prokomentirati posvemašnja centralizacija Hrvatske, koju više ne mogu braniti ni vladajuće političke elite, čije će posljedice plaćati brojne buduće generacije. Za mnoge ekonomske analitičare centralizacija je, uz “logistiku” pljačkaške pretvorbe, višestruko nadmašila štete nastale u Domovinskom ratu.
Razotkrivajući pojavne oblike tako centralizirane Hrvatske, prvo se spotičemo o statistički neoborive dokaze po kojima danas hrvatska prijestolnica ima trostruko veći bruto nacionalni proizvod po stanovniku od, recimo, većine slavonskih županija, pa i Šibenika. Zagreb i zagrebački prsten danas ostvaruje gotovo polovinu bruto nacionalnog proizvoda.
Zagreb nije samo centar političke moći, nego i ekonomske. A onaj tko ima novac, ima i moć. Po sadašnjemu modelu novac “teče” u prijestolnicu, a politički moćnici dijele ga “podanicima” po modelu političke podobnosti, ali i nekim drugim lobističkim, da ne kažemo rodijačkim modelima.
Bilo kako bilo, četiri najveća dalmatinska središta − Split, Zadar, Šibenik i Dubrovnik − proračunski su više od tri i pol puta (?!) inferiorniji od Zagreba. Ovogodišnji proračun hrvatske prijestolnice iznosi 7,6 milijardi kuna, a sva četiri dalmatinska grada u svojim gradskim blagajnama imaju jedva milijardu i 985 milijuna kuna.
Split je, razumljivo, ispred s 1,013 milijardi. Slijedi Zadar (455 milijuna), čije su ambicije da preotme regionalno liderstvo Splitu, Dubrovnik je treći sa 317 milijuna, a na začelju je, s jedva 200 milijuna kuna, Šibenik koji je nekad, zahvaljujući izvoznome gospodarstvu, slovio kao najperspektivnji grad, a danas je simbol osiromašene i opljačkane zemlje.
Što je centralizacija učinila od Hrvatske, pokazuju i najnoviji podaci o 50 najmoćnijih tvrtki u državi. Gotovo sve imaju sjedište u Zagrebu. Novac javnih državnih tvrtki (HEP, Hrvatske vode, Hrvatske šume, Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste...) nalazi se u Zagrebu, baš kao i novac mirovinskih i zdravstvenih fondova. Do jučer su tim novcem raspolagale lokalne zajednice.
marijan džambo
|
ZAŠTO JE BOLJE ŽIVJETI U METROPOLI
1.Zbog centralizirane državne birokracije diljem Dalmacije “na čekanju” investicije i projekti “teški” čak 3 milijarde eura.
2.Prosječna splitska plaća oko 4800 kuna, dok u Zagrebu prosječno mjesečno primanje iznosi oko 6000 kuna
3. Split je drugi grad u državi po broju stanovnika, ali je zato prvi po broju obrazovanih mladih ljudi koji ne mogu naći posao.
|
ŠIBENIK ‘Krešimir’ na koljenima
U čemu centralizirana država koči Šibenik? Najkraće, u svemu. Prostorna nas je potpuno sapela. Je li normalno da Šibenik, grad na moru, ne raspolaže svojim najvrijednijim resursom - obalom. Busamo se u prsa kako imamo 920 kilometara obale, a ništa ne možemo napraviti bez blagoslova Zagreba. Zagreb je više na moru nego mi.
Već stoljeće smo u zagrljaju 30-tak manjih ili većih vojarni. Danas kada su napuštene, ništa logičnije nego da budu prepuštene na korištenje lokalnoj zajednici. Ali, ne ide. Netko traži da kleknemo pred njega i molimo da nam da na korištenje samo mali dio - bivši Palacin za kojeg je sve spremno da Šibenik u ovom dijelu Europe, pa i šire, otvori prvi fakultet energetike i zaštite okoliša. U Središnjem državnom uredu za raspolaganje državnom imovinom tvrde da tu nema nikakvih prepreka, te da je to dalje stvar politike?! Da i ne spominjem tvrđavu sv. Nikole, vojarnu Brbirskih knezova, minersku...
E, sada bi mi morali moliti satelite premijerke Kosor, njene gubernatore, da nam udijele nešto, što je, zapravo, naše, ovako “na prvu” komentira muke “provincije”, pa i Šibenika zbog precentralizirane države Franko Vidović, dogradonačelnik Šibenika.
On tvrdi da državna birokracija u tom opstruiranju razvoja provincije “pere ruke”tako da bilo koju svoju odluku uvjetuje, recimo, županijskom prostorno - planskom dokumentacijom.
-Zaboravlja se da se takvi planovi “kroje” u subordinaciji centralizirane države i Županije koja je izravno pod njenom ingerencijom. U tom odnosu gradovi nemaju što tražiti jer se svaka njihova inicijativa odbacuje, pa nama preostaje da se vrtimo u krug čekajući milost od središnje vlasti. Pitam vas kako u takvom kolopletu načiniti iskorak koji bi u kratkom roku donio boljitak, kaže dogradonačelnik Franko Vidović.
Marijan DŽAMBO
|
ZADAR Ništa protiv metropole
Posljednji kamen temeljac postavljen u Zadru je onaj za buduću POS-ovu zgradu sa 65 stanova čime je označen početak radova na području Crvenih kuća gdje će na državnom zemljištu niknuti cijelo naselje sa školom i vrtićem. To je samo djelić onoga što je za potrebe Sveučilišta, školstva, zdravstva ili kulture realizirano na području bivših vojarni u suradnji s državnim vlastima.
Zato se Kerumov upad u priču o regionalizmu i zagrebačkom miniranju lokalnih inicijativa u Zadru doživljava s bitnim odmakom: ovdje godinama, još od bitke za Sveučilište i auto cestu, traje demagoški rat između HDZ-a i SDP-a na temu „čija je vlast više investirala u Zadar“.
Megaprojekt luke Gaženice težak 220 miljuna eura, Projekt Jadran, značajna ulaganja u zdravstvo, izgradnja osnovnih škola, centra „Mocire“, Muzeja antičkog stakla – samo su neki od realiziranih ili najavljenih projekta na kojima državna vlast surađuje s lokalnom, a nitko ne zna za zadarske projekte koje Zagreb koči.
Gradonačelnik Zvonimir Vrančić to objašnjava ovako: - Odavno je u Zadru shvaćeno da je prioritet svih prioriteta strateško promišljanje budućnosti grada, stvaranje ideja i realizacija projekata u suradnji s centralnim državnim vlastima. Naravno, to zadarsko jedinstvo nije poništilo našu međusobnu političku konkurenciju: mi smo svoje projekte zajednički realizirali bez obzira tko je bio na vlasti u Zagrebu i zato smo imali ostvarenje impozantnog broja projekata. Ima i onih koji su to, zbog alibija i vlastitih političkih neuspjeha, spremni pripisati nekakvom političkom subjektivizmu, ali projekti govore za sebe: rezultat su kvalitetnog osmišljavanja, pripreme i realizacije, a neki od njih su čak prošli i strogu međunarodnu valorizaciju.
- Govorite o stalnim primjedbama kako je za ekspanziju Zadra „kriv“ ministar Kalmeta?
- Prečesto se zaboravlja da gospodin Kalmeta nije ministar od 1990. godine i da je 11 godina bio gradonačelnik, a Zadar se razvijao i tada i sada, zaključuje Vrančić.
Političkim jezikom Željka Keruma reklo bi se: imao je Split i ministra Primorca i premijera Sanadera, pa što s tim?
Predrag Opačić
|
DUBROVNIK Ugrozili ‘Hrvatski san’
Nedavna afera koja je izbila nakon što je ministrica Marina Matulović-Dropulić smanjila turističku zonu na predjelu „Tri sestrice“ u Dubrovačkom primorju s 45 na 30 ha, te time dovela u pitanje projekt „Hrvatski san“ Vicenca Blagaića i investiciju od 5 milijardi eura, bilo je najizravnije upletanje Vlade u razvoj ovoga kraja.
Ministrica je, nakon žestokih Blagaićevih prozivki i optužbi za pogodavanje drugom građevinskom lobiju, popustila i kompromisno rješenje pronađeno je na površini od 40 ha, što su jednoglasno podržali i svi vijećnici u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Na jugu Hrvatske najveća očekivanja od Vlade vezana su upravo uz omogućavanje i stvaranje uvjeta u kojima bi se mogli razvijati turistički projekti koji bi utjecali na gospodarski razvoj i napredak dubrovačkog područja.
Prvenstveno se tu misli na konačno rješenje pitanja statusa i obnove Vojnog odmarališta Kupari u Općini Župa dubrovačka, najvećeg turističkog potencijala koje od ratnih razaranja stoji razrušeno i neiskorišteno. Već dvadeset godina se razvlači pitanje o njegovoj budućnosti, odgovori leže u kompliciranim državnim birokratskim procedurama, a da se još nije utvrdio niti model njegove privatizacije.
I u takvom, posve zapuštenom i devastiranom stanju, nekadašnje vojno odmaralište Kupari navodno vrijedi oko 200 milijuna eura.
Lidija Crnčević
|
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/svasta-kontra-metropole-zbog-monopola-zagreba-split-postaje-napulj-103126
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=1836d3a37c57b1045423d5eb3a108661085933bf
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=SVA%C5%A0TA+KONTRA+METROPOLE+Zbog+monopola+Zagreba%2C+Split+postaje+Napulj&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fsvasta-kontra-metropole-zbog-monopola-zagreba-split-postaje-napulj-103126
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fsvasta-kontra-metropole-zbog-monopola-zagreba-split-postaje-napulj-103126
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Ako se, primjerice, prostor Lore ‘čuva’ za potrebe NATO saveza, ajme nama, jer onda ćemo Split pretvoriti u Napulj, grad problema, kriminala, droge i prostitucije’, kaže poduzetnik Hrvoje Marušić
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => CENTRALIZIRANA VLAST RAĐA SVE VIŠE TRZAVICA U ODNOSIMA IZMEĐU METROPOLE I OSTATKA HRVATSKE
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
16. svibanj 2024 19:36
