Komaraca se nikada nećemo potpuno riješiti, ali uz primjenu novih metoda njihova tretiranja, što bi uključivalo i korištenje jačih sredstava, pa i u zaštićenim prirodnim područjima možemo ih svesti na prihvatljivu razinu, odnosno onu kojoj nam komarci neće predstavljati javnozdravstveni, ali ni gospodarski problem", izjavio je prof. dr. Branimir Hackenberger-Kutuzović, profesor Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera i voditelj tima koji je prije nekoliko mjeseci završio rad na važnom istraživanju pod radnim naslovom "Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj".
Riječ je o projektu vrijednom nešto više od 500.000 eura, od kojih je glavnina osigurana u operativnom programu Konkurentnost i kohezija, dok je jedan dio došao iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
- Cilj projekta bio je stvoriti sustav predviđanja potrebe i načina kontrole i regulacije brojnosti populacija komaraca na cijelom teritoriju RH u kontekstu promjena u okolišu kao posljedica klimatskih promjena te donijeti preporuke za učinkovitiju borbu s ovom pošasti. U tome smo i uspjeli, a sada bi nove metode trebalo početi primjenjivati. Također, napravili smo besplatnu internet-platformu koja bi omogućila sinkronizaciju djelovanja protiv komaraca u cijeloj Hrvatskoj - kaže prof. Hackenberger.
Na projektu je ukupno radilo 12 znanstvenika s Odjela za biologiju te s Instituta Ruđera Boškovića kao partnera u projektu.
- Komarci su sve veći javnozdravstveni rizik, jer prenose razne zarazne bolesti. Samo od malarije, prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu godišnje umre između 500.000 i 2 milijuna ljudi. Kod nas malarije nema zahvaljujući dr. Andriji Štamparu koji je problem riješio isušivanjem močvara, upotrebom jakog pesticida DDT-ja i naseljavanjem ribe gambuzije. On je već tada znao da se komarci mogu riješiti na ta tri načina. Mi danas ne smijemo isušivati močvare, jer su zaštićene međunarodnim konvencijama, ne smijemo upotrebljavati DDT jer je kancerogen, a mjere koje su nam ostale na raspolaganju ne upotrebljavamo optimalno - rekao je sugovornik.
Problem je, dodaje, što se kod nas ne razmišlja dugoročno i što je rješavanje pitanja komaraca prepušteno gradovima i općinama, koji za to imaju skromna sredstva.
- Prvi je problem sredstvo za tretiranje. Kod nas se koristi BTI, biološki toksin koji je izuzetno dobro sredstvo za područje sjeverne Europe, gdje sezone komaraca traje oko dva mjeseca, za razliku od našeg područja gdje traje 8-9 mjeseci. To se sredstvo brzo raspada u okolišu i mi bismo u istočnoj Hrvatskoj svaki dan trebali bacati ogromne količine BTI-ja da bismo imali dugoročni učinak, ali to je užasno skupo. Znači, trebalo bi upotrebljavati neka druga sredstva koja nisu ekološki podnošljiva i tu dolazi do problema. U našem su podneblju zaštićena prirodna područja i specijalni rezervati poput Kopačkog rita i čim spomenete mogućnost uporabe nekih malo jačih sredstava, zaštitari prirode se bune - izjavio je prof. Hackenberger.
Istraživanje koje su proveli pokazalo je i da se trenutnim načinom borbe protiv komaraca nerijetko postizao suprotan učinak te da je "unazad 30 godina u Osijeku bilo uspješnih tretmana, ali i onih koji su uzrokovali da komaraca bude više nego prije tretiranja".
- Ako imate populaciju nekih životinja koju tretirate s nekom količinom otrova u neko određeno doba njihova životnog ciklusa, dobit ćete više jedinki te populacije nego da uopće niste tretirali. Kada djelujete s premalom količinom otrova, vi ujedno očistite okoliš i od konkurentnih organizama i veća količina jajašaca komaraca se izleže. To se događalo s komarcima na našem području. Kako to spriječiti? Jedino ako se prati dinamika populacije u okolišu, ako imate dobru simulaciju i uz sustav koji smo razvili i koji vam pokaže kada i gdje trebate tretirati. Ako se to primijeni, može se s jednakom količinom sredstava imati 6-7 puta veći učinak - rekao je sugovornik i nastavio:
- Naime, ovaj projekt je pokazao kako postići dugoročni učinak, odnosno da broj uboda bude podnošljiv. To nije 10 uboda po minuti, kao ni jedan po minuti, već manje, a to postižu Malezija, Singapur, Turska... Ali, za to je potrebno početi raditi s nekim drugim sredstvima, kao što je diflubenzuron, zapravo hormon kukaca koji sprječava preobrazbu ličinaka iz jednog u drugi stadij. No, problem je što on ne djeluje samo na komarce, nego i na druge organizme i predstavlja ekološku opasnost. No, eksperimenti koje su radili Talijani i Turci, koji su na svojim područjima uspješno riješili problem komaraca, pokazali su da se ništa nije poremetilo u ekološkom sustavu. Naravno, to treba raditi stručno i ciljano. Uz upotrebu ovog i nekih drugih sredstava, tijekom sedam godina sustavnog i pravilnog tretiranja bilo bi potpuno moguće svesti broj uboda na 1-2 u jednom satu - tvrdi profesor.
Ističe kako su gradovi i općine jako zainteresirani za ovu metodu, ali je problem zakonski okvir.
- Zakonski okvir mora se hitno mijenjati ako problem komaraca želimo svesti na prihvatljivu razinu. Naše rezultate sada trebaju preuzeti državne institucije i na temelju njih prekrojiti zakonski okvir te omogućiti primjenu ove metode. Ključ cijele priče je da se dopusti tretiranje jačim sredstvima u zaštićenim prirodnim područjima. Ovo se zove održiva zaštita, a rezultati projekta doprinose održivoj zaštiti - rekao je Hackenberger, dodavši kako su za to zainteresirani i Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, "ali to sve sporo ide".
- Mi bismo željeli sada ući u drugi projekt uz sufinanciranje EU kako bismo implementirali ove metode, jer aktualne metode nemaju smisla. Istina, u Osijeku je ove godine borba s komarcima uspješna, ali to je samo gašenje požara, u što je utrošen ogroman novac. Naime, nismo ništa napravili da sljedeće godine opet nemamo taj isti požar - zaključio je.
Stručnjak otkriva kako obuzdati komarce: ‘Prvi problem je sredstvo za tretiranje‘
