Najdugovječniji hrvatski političar Josip Manolić umro je jutros u 105. godini, ni mjesec dana nakon što je napunio 104. godine, potvrđeno je za Jutarnji list.
Bio je drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske, prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora, partizanski borac u Drugom svjetskom ratu, hrvatski obavještajac i bivši visokopozicionirani pripadnik UDBA-e, a ovako je izgledao njegov život:
Josip Manolić rođen je 22. ožujka 1920. godine u Kalinovcu kod Đurđevca te je djetinjstvo proveo u Podravini. Njegov je otac umro od posljedica Prvoga svjetskog rata kad mu je bilo šest godina. Majka se preudala pa su mali Josip, njegov brat i dvije sestre odrastali uz četvero djece njihova očuha.
Josip Manolić bio je omladinski i sindikalni dužnosnik od 1938. godine, član Komunističke partije Jugoslavije od 1939. U antifašističkom je ratu sudjelovao od 1941. godine, a jednom je prilikom za Jutarnji list ispričao epizodu iz partizana koja svjedoči o njegovoj golemoj izdržljivosti.
- U siječnju 1944. godine nalazili smo se u Lici, a jedini liječnik bio je Pavle Gregorić koji je konstatirao da imam visoku temperaturu od 39 stupnjeva. Ipak, bio je u dilemi je li to gripa ili tifus. No, kako je počela ofenziva, morali smo u pokret. I ja sam tako s temperaturom od 39 stupnjeva išao kroz snijeg u Lici od Bijelog polja prema Lapcu. Kad sam došao do Lapca, to je bilo nakon 30 do 40 kilometara hodanja, temperatura je pala sama od sebe. Preživio sam to, no cijeli sam život u dilemi je li to bio tifus ili gripa - prisjetio se Manolić.
Nakon Drugog svjetskog rata bio je u unutrašnjim poslovima. Smijenjen je 1946. s dužnosti načelnika Ozne u Bjelovaru, 1948.–1960. bio je načelnik u hrvatskom Ministarstvu unutrašnjih poslova, u službi izvršenja kaznenih sankcija, zatim 1960-–1965. godine načelnik Sekretarijata unutrašnjih poslova grada Zagreba. Zati je 1965. i 1969. godine bio je izabran za zastupnika u Saboru SR Hrvatske.
Nakon 21. sjednice Predsjedništva SK Jugoslavije u Karađorđevu 1971. bio je uklonjen s položaja i isključen iz političkog života.
Bio je jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1989. godine i prvi predsjednik njezina Izvršnog odbora, potom 1990–93. potpredsjednik HDZ-a. Na izborima 1990. i 1992. bio je izabran za zastupnika u Saboru RH. Bio je potpredsjednik Predsjedništva RH (1990.), predsjednik Vlade RH (1990.–91), predsjednik Kriznoga stožera RH, te predstojnik Ureda za zaštitu ustavnoga poretka (1991–93). No, 1994. godine razišao se s HDZ-om i osnovao stranku Hrvatski nezavisni demokrati, kojoj je bio potpredsjednik i predsjednik. Objavio je 2015. godine autobiografsku knjigu "Politika i domovina: moja borba za suverenu i socijalnu Hrvatsku".
Josip Manolić 2018. godine postao je prvi poznati Hrvat čiji je cjelokupni genom sekvenciran o čemu smo pisali u Jutarnjem listu. Vitalan i u dobroj mentalnoj formi, Josip Manolić godinama je bio najdugovječniji hrvatski političar, a u jednom od posljednjih razgovora za Jutarnji list krajem prosinca 2019. godine opisao je kako je biti stogodišnjak.
- Pa naviru lijepa sjećanja, ali i ružni događaji koji su ostavili traga. Ja sam u formi kao čovjek koji nije dao da ga maknu s puta koji je odredio. Jer, ja sam sâm odredio svoj put. Istina, nisam odredio da ću doživjeti 100 godina. To su izgleda odredile neke druge sile - rekao nam je tada Josip Manolić.
