Visoki kazneni sud RH potvrdio je za N1 da je donio važnu odluku u aferi softver. Riječ je o slučaju u kojem se raspliće sumnjiva nabavka računalnog programa za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU zbog čega je europsko tužiteljstvo optužilo bivšu ministricu Gabrijelu Žalac.
Optužnica je podignuta u prosincu 2022., a u ožujku prošle godine održana je sjednica optužnog vijeća na Županijskom sudu u Zagrebu. To vijeće odbilo je izdvojiti iz sudskog spisa poruke Josipe Pleslić ex Rimac i Gabrijele Žalac u kojima spominju i “AP”, iako je obrana tvrdila da su to nezakoniti dokazi.
Mjesec dana kasnije, u travnju 2023., na Visoki kazneni sud RH stigle su žalbe – Žalac je i dalje uvjeravala da poruke nisu zakoniti dokazi. Smatra da Josipu Rimac istražitelji nisu prisluškivali na temelju zakonitih sudskih naloga, te da poruke koje su pronađene u mobitelu Josipe Rimac nisu iz njezinog sudskog predmeta smjele biti prebačene u spis afere softver.
Zašto se dugo čekalo?
Gotovo punih deset mjeseci žalbe na odluku o zakonitosti dokaza nalazile su se na Visokom kaznenom sudu. N1 je prvi upit o žalbama tom sudu poslao 9. veljače. Nakon par dana, 12. veljače, dobili smo odgovor da su 28. travnja 2023. zaprimljene dvije žalbe, te da o njima odlučuje prvo vijeće Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske.
Riječ je, kako stoji na službenoj stranici Visokog kaznenog suda o vijeću kojim predsjeda osobno predsjednik suda, sudac Željko Horvatović, a uz njega su u vijeću još četiri člana.
Par dana kasnije pitali smo i zašto još uvijek, dakle nakon gotovo deset mjeseci, žalbe nisu riješene, odnosno zašto nije donijeta konačna odluka jesu li dokazi u optužnici protiv Gabrijele Žalac zakoniti.
Tada stiže sljedeći odgovor: žalbe su razmatrane “na sjednici vijeća 13. veljače i izrada odluke je u tijeku”. Drugim riječima, par dana nakon našeg prvog upita održana je sjednica vijeća u aferi softver. Što je odlučeno još se uvijek ne zna.
Zanimljivo je da je nakon što je donio ovu odluku Visoki kazneni sud RH počeo razmatrati i žalbe koje su podnijete u aferi vjetroelektrane u kojoj je prvooptužena Josipa Rimac.
Jesu li dokazi zakoniti?
I Rimac tvrdi da je nezakonito praćena, odnosno da nalozi što ih je izdao sud nisu bili zakoniti. Njezini suoptuženici, poduzetnici Milenko Bašić i Dragan Stipić, investitori u vjetropark Krš Pađene, upozoravaju pak da su ih hrvatske vlasti nezakonito prisluškivale u BiH. Nisu, iako postoji pravna mogućnost, ostvarile suradnju s bosansko-hercegovačkim tijelima da te snimke budu zakonite, piše N1.
Jutarnji list je doznao da su jučer zakonitosti tih dokaza, na isti dan, odlučivala dva različita vijeća, a sjednice će trajati nekoliko dana. Inače, Županijski sud u Zagrebu je i te dokaze lani u listopadu ocijenio kao zakonite. Žalbe su na red došle tek sada.
Kroničari ova dva slučaja očekivali su da će Visoki kazneni sud najprije donijeti odluku o zakonitosti dokaza u postupku protiv Rimac budući da su poruke iz njezinog mobitela naknadno ubačene kao dokazi u spis protiv Žalac. No, to se, prema podacima s Visokog kaznenog suda ipak nije dogodilo.