Vrhovni sud još jednom potvrdio ništetnost promjenjive kamate za kunske kredite, banka platila tužitelju 24.500 eura

Vijeće VSRH u sastavu sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Marine Paulić, Ljiljane Hrastinski Jurčec i Goranke Barać-Ručević,triju članica vijeća, odbilo je 20. rujna 2023. reviziju Privredne banke Zagreb odlukom Rev-210/2023 te je time potvrdilo pravomoćnu presudu Općinskog suda u Zagrebu od 19. veljače 2021. kojom je tužitelju koji je ugovorio kunski kredit dosuđeno i kasnije uplaćeno zajedno sa sudskim troškovima ukupno 24.500 eura.Tužitelja je zastupala poznata zagrebačka odvjetnica Patricia Đurić.

Javljaju to iz Udruge Franak i pojašnjavaju kak je OGS u Zagrebu najprije presudio 2021. da su u kunskom ugovoru o kreditu ništetne ugovorne odredbe o promjeni kamatne stope jednostranom odlukom banke te je naložio PBZ-u plaćanje obeštećenja i uplatu sudskih troškova tužitelju. Nakon toga je Županijski sud u Zagrebu 28. travnja 2021. potvrdio tu presudu te je PBZ uplatio tužitelju ukupno obeštećenje 22.700 eura (tada 171.000 kuna) i sudske troškove u iznosu 1.800 eura (tada 14.000 kuna) za kredit koji je realiziran 2007. u iznosu 150.000 eura odnosno 1.110.000 kuna. Banka je nakon isplate obeštećenja uložila reviziju na VSRH-u, ali je na kraju i spomenuto vijeće VSRH odbijanjem revizije PBZ-a također potvrdilo pravo tužitelja na naplatu obeštećenja zbog nezakonito povećanih kamata tijekom otplate kredita.

Utvrđeno je također da nema niti zastare potraživanja, jer je zastara potraživanja počela teći tek nakon pravomoćnog utvrđenja djelomične ništetnosti ugovora.

Obrazloženja sudova bila su sljedeća:

Presuda nije utemeljena na kolektivnoj presudi, jer se kolektivna presuda ne odnosi niti na kunske, niti na euro kredite, niti se odnosi na leasing ugovore, mada se temeljna načela iz te presude svakako primjenjuju za sve te ugovore kod utvrđenja ništetnosti.

PBZ i tužitelj nisu pregovarali o kamatnoj stopi, nego je ona ponuđena po principu "uzmi ili ostavi", što je potvrdila i službenica banke koja je izjavila da nije bilo moguće mijenjati ponuđene ugovorne odredbe.

PBZ nije u ugovoru utvrdio nikakvu formulaciju na temelju koje će se mijenjati kamatna stopa, nego je ugovorio da će kamatnu stopu mijenjati svojom odlukom bez utvrđenih kriterija za njezinu promjenu.

U skladu sa zakonskim posljedicama ništetnosti PBZ mora vratiti tužitelju sve nezakonito stečene koristi zajedno sa zateznim kamatama te platiti sve tužiteljeve sudske troškove, što je po pravomoćnosti presude PBZ i učinio.

U Udruzi Franak navode nadalje kako je sudska praksa Vrhovnog suda RH po pitanju kamatnih stopa u svim valutama kredita ili leasinga potpuno ujednačena, a ta praksa znači sljedeće:

"Ako je korisnik kredita ili leasinga u kunama ili eurima(bilo da se radi o fizičkoj, bilo da se radi o pravnoj osobi), ugovorio kamatnu stopu koja se mijenja odlukom banke te je nakon početka otplate vjerovnik kamatu povećavao, onda korisnik kredita ili leasinga ima pravo na sve razlike između kamate naplaćene u povećanom iznosu i kamate po početnom otplatnom planu uz obračun zateznih kamata od dana svake naplate pa sve do isplate. Zastare potraživanja obeštećenja za preplaćene kamate nema."

Ujedno podsjećaju na pravno shvaćanje Suda EU izraženo u presudi C-655/20 prema kojemu se potrošaču mora omogućiti utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora, ako je ništetna promjenjiva kamatna stopa.

-Tu presudu smo službeno preveli i dostavili Vrhovnom sudu polovicom 2022., koji će i reviziju s takvim pitanjem jednom morati riješiti, jednako kao i preostale revizije vezano za konverzije i ništetnost CHF ugovora - ističu u Udruzi Franak.

Također navode kako su banke ugovorile nekoliko stotina tisuća kredita s nezakonito ugovorenim kamatnim stopama, ali se to isto odnosi i na leasing ugovore. Radi se o ugovorima koji su ugovoreni prije 2013. godine, i to kako s potrošačima, tako i s pravnim osobama i obrtima.

-Da bi fizičke i pravne osobe dobile obeštećenja, moraju pojedinačno tužiti banku ili leasing društvo, jer drugog načina za obeštećenje nema. Budući da je sudska praksa potpuno ujednačena, onda su i takve tužbe siguran put za obeštećenje, pod uvjetom da se tužbeni postupak profesionalno odradi na zakonom propisani način - poručuju iz Udruge Franak.