StoryEditorOCM
Hrvatskaglas struke

Zastrašujući podaci o vodi u Gospiću: ‘Testira se tako da se zagađenje ne vidi!‘ Znanstvenici sve objavili u knjižici

Piše vijesti sd
3. rujna 2026. - 11:12
Autori su analizirali popis od 1063 potencijalno opasne tvari i procijenili da bi ih uobičajenom analizom vode oko 843, odnosno 79 posto, moglo proći nezapaženo. Otpad u GospićuRobert Fajt/Cropix
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Slučaj odlaganja opasnog otpada u Gospiću i njegov utjecaj na zdravlje građana s razlogom je glavna tema u Hrvatskoj, zbog koje će u subotu u Zagrebu biti organiziran veliki javni prosvjed. 

U raspravu o opasnom otpadu, osim samih stanovnika Gospića, uključili su se i predstavnici vlasti i oporbe, udruga građana i aktivista, pa i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.  

Prije nekoliko dana na hvalevrijedan i poticajan način uključili su se i znanstvenici s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof. Branimir K. Hackenberger i suradnica dr. sc. Tamara Đerđ. Oni su objavili knjižicu "Otpad na području Like", koju su besplatno stavili na raspolaganje na Google Driveu

U publikaciji se obrađuje kronologija gospićkog slučaja te nalaza PFAS-ova u podzemnoj vodi. Donosi i ekotoksikološko tumačenje nalaza te objašnjava zašto izraz "u granicama propisa" nije kemijski, nego administrativni iskaz. U knjižici su prikazane i analitičke metode i izračuni količine procjedne vode, brzine širenja onečišćenja podzemljem te razrjeđenja potrebnog da nalaz postane uredan.  

image

Naslovnica publikacije prof. Branimira K. Hackenbergera i dr. sc. Tamare Đerđ
 

Screenshot Google Drive

Autori tumače zašto rutinska analiza, u prisutnosti opasnog otpada, ne bi otkrila četiri od pet opasnih tvari i zašto mjerenja gotovo sigurno ne mogu pogoditi trenutak u kojem bi se u vodi u kršu mogao pojaviti val onečišćenja.

Prema njihovu izračunu, kroz nepokrivenu površinu odlagališta u prosječnoj se godini procijedi između 7500 i 12.500 kubika vode. To znači da svaka godina odgode sanacije stvara približno 10.000 novih kubika procjedne vode koja prolazi kroz otpad.

Autori su analizirali popis od 1063 potencijalno opasne tvari i procijenili da bi ih uobičajenom analizom vode oko 843, odnosno 79 posto, moglo proći nezapaženo. Razlog je to što se rutinskim analizama traži unaprijed određeni, ograničeni popis spojeva, pa one ne mogu otkriti tvari koje nisu obuhvaćene tim popisom, prenosi Index.

Problemi pojedinačnog nalaza

Problem je i brzina kretanja vode kroz lički krš. Prema rezultatima ranijih trasiranja, onečišćenje može prijeći desetke kilometara u samo nekoliko dana ili tjedana. Ako val onečišćenja kroz izvor prolazi između dva i pet dana, uzorkovanje četiri puta godišnje ima samo između 2,2 i 5,4 posto izgleda da ga registrira. Uredan pojedinačni nalaz zato ne dokazuje da onečišćenja nema, nego samo da ga u trenutku uzimanja uzorka nije bilo u mjerljivoj koncentraciji.

Zanimljiv je i izračun prema kojem na svaki euro navodne zarade od nezakonitog odlaganja otpada dolazi približno devet eura javnog troška sanacije, koja bi ukupno mogla stajati oko 35 milijuna eura.

Knjižica objašnjava posebnosti ličkog krša i zašto otpad odložen pokraj Gospića može utjecati na šire područje. Obrađuje sustav gospodarenja otpadom, šest lokacija prikazanih na kartama i satelitskim snimkama.

image

Uredan pojedinačni nalaz ne dokazuje da onečišćenja nema, nego samo da ga u trenutku uzimanja uzorka nije bilo u mjerljivoj koncentraciji - navode prof. Branimir K. Hackenberger i dr. sc. Tamara Đerđ (ilustracija)   

Nikola Vilić/Cropix

"S jedne strane, teško se oteti dojmu kako je dio oporbe u ovom slučaju pronašao još jedan razlog za politički obračun s Vladom, a dio nevladinih organizacija temu oko koje se može ponovno aktualizirati i mobilizirati javnost. S druge strane, stranke sklone Vladi i pojedini predstavnici vlasti problem umanjuju pa se javnosti šalju poruke da je voda u Lici ne samo pitka nego čak i zdrava.

Takva polarizacija može završiti samo jednim, a to je nečinjenje. Naime, oni koji šire paniku prije ili poslije iznijet će neki netočan ili nedovoljno provjeren podatak, a kada se pokaže da je pogrešan, protivnici će ga iskoristiti da ospore sve ostalo što se govori, pa i ono što je potpuno opravdano. Oni koji problem umanjuju nastavit će ga umanjivati sve dok se, dovoljno puta ponovljena, tvrdnja ne počne prihvaćati kao činjenica.

A između tih dviju krajnosti ostat će običan čovjek. Ličanin, ali i stanovnik Dalmacije i Dalmatinske zagore, područja koja su hidrološki i ekološki povezana s krškim sustavom. Čovjek kojemu će na kraju preostati samo vjerovati kako su voda koju pije i okoliš u kojem živi sigurni", upozorava prof. Branimir K. Hackenberger u publikaciji "Otpad na području Like", besplatno dostupnoj na Google Driveu, prenosi Index.

image

Autori navode da su Dalmacija i Dalmatinska zagora hidrološki i ekološki povezane s krškim sustavom (ilustracija)

 

 

Duje Klarić/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. rujan 2026 11:50