StoryEditor
Politika10. JEDINICA

Bačić: Srezat ćemo broj ministarstava, a proizvodnju hrane podignuti za 30 posto, da više ne ovisimo o uvozu. Pokrećemo i projekt Dalmatinska zagora

3. srpnja 2020. - 11:16
Goran Mehkek/HANZA MEDIA

Branko Bačić drugi je na HDZ-ovoj listi za Hrvatski sabor u 10. izbornoj jedinici, odmah iza nositelja Vilija Beroša. I dok je Beroš debitant na izborima, Bačić je u neku ruku već veteran. Zato je logično da smo razgovor započeli s pitanjem – koji bi mu ovo mandat mogao biti, jasno, ako ga birači izaberu?

- Ovo je šesti put da idem u Hrvatski sabor. Prvi put sam na listi HDZ-a bio 2003. godine. Bio sam državni tajnik za more u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, nakon toga ministar graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša. I potom sam u ovom zadnjem mandatu bio predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a. U politici sam, inače, od 1990., a od 1993. do 2004. sam bio načelnik općine Blato na Korčuli...

Iako ste dugo u politici, niste od onih koji se guraju u prvi plan, iako biste bili daleko "vidljiviji" da ste skloniji incidentima i teškim riječima?

- Bukači bljesnu, ali kraće traju. Ja nisam jedan od njih... Mislim da me ljudi prepoznaju prije svega po projektima. Otočani me znaju po uvođenju vinjete, pa noćnih linija, u mom mandatu je uveden i "Hrvatski otočni proizvod", kao oznaka kvalitete, odnosno izvrsnosti te autohtonosti proizvoda.
Kao ministra me znaju po "Bačićevim stanovima", projektu subvencioniranja stanova za mlade, kojeg smo i dalje nastavili. U
programu "Sigurna Hrvatska" taj se projekt planira nastaviti za 20 tisuća mladih hrvatskih obitelji. Ja sam i autor legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada iz 2011. godine... U ovom sam mandatu kao predsjednik Kluba zastupnika bio zadužen za funkcioniranje vladajuće većine, što nije bilo jednostavno jer smo dugo vremena imali 76 ruku u Saboru. Ali nijednog pada kvoruma nismo imali...

Ako je suditi po predizbornim anketama, ni sad vas ne čeka "čista" situacija? HDZ i Restart koalicija su poprilično izjednačeni?

- Mi očekujemo ponavljanje rezultata iz 2016. godine. Jer mislimo da smo u proteklom mandatu realizirali projekt "Vjerodostojno". To pokazuju i makroekonomski pokazatelji, od rasta BDP-a 3 posto, rasta prosječne plaće za 1150 kuna, rasta minimalne plaće za 750 kuna, rasta mirovina, nikad veći broj zaposlenih i nikad manji broj nezaposlenih.
Rasteretili smo naše građane i poduzetnike za 10 milijardi kuna, kreditni rejting smo iz "smeća" digli na razinu investicijskoga. Sjetite se uspješne intervencije HDZ-ove Vlade na čelu s premijerom Plenkovićem u slučaju Agrokor, krize s Uljanikom, migrantske i korona krizu... Zbog svega toga, uvjeren sam da će HDZ ponoviti rezultat iz 2016. i onda biti nositelj nove koalicijske vlade.

image
Ranko Šuvar/HANZA MEDIA


Dakle, trebat će vam koalicijski partner. Je li to Škorina stranka, bez obzira na sve teške riječi koje se razmjenjuju u kampanji?

- Mi smo postavili tri kriterija za formiranje buduće Vlade. Prvi je izborni rezultat, a to znači da najjača stranka u toj koaliciji ima pravo na mandatara Vlade. Drugi je da ćemo koalirati sa svjetonazorski i programski bliskim strankama. Treći kriterij kaže da je stranka koja ide u koaliciju s HDZ-om spremna nositi se s odgovornošću koje pretpostavlja obnašanje vlasti. Imali smo epizodu s Mostom, koji je pokleknuo na prvom izazovu pa se pridružio SDP-u u pokušaju rušenja iznimno uspješnog ministra financija...

Znači, ako sam vas dobro shvatio, Škoro dolazi u obzir?

- Kao što rekoh, naši se kriteriji znaju.

HDZ u svom programu najavljuje rezanje broja ministarstava, zatim da će "prepoloviti broj lokalnih dužnosnika te omogućiti funkcionalno povezivanje općina". Kako da vam birači sada povjeruju, jer će s pravom pitati – a zašto to nisu učinili ranije, iako su mogli? Nije valjda to samo predizborna najava, samo zato što tako govori i čitava oporba?

- Bio sam član Vlade koja je imala 14 ministarstava. Prema tome, sadašnji broj ministarstava je veći nego što bi država veličine i gospodarske snage kakvu ima Hrvatska trebala imati.

Na koliko ćete "srezati" broj ministarstava?

- Ne bih licitirao s tim hoće li ih sada biti 12, 13 ili 14. Ali tu negdje. I Vlada će biti operativnija, a državni tajnici će pokrivati pojedine resore i vjerujem da će sve biti učinkovitija. Nije to nikakav predizborni mamac, to je plod promišljanja HDZ-a i premijera Plenkovića. To je na tragu ideje o reformi javne uprave, kao i lokalne samouprave sa smanjivanjem broja lokalnih dužnosnika.

image
Damjan Tadić/HANZA MEDIA


Nećete smanjivati broj općina?

- Radio sam jednu analizu na razini brojnih članica EU-a i država Europe. U njoj je vidljivo da prosječna hrvatska jedinica lokalne samouprave "pokriva" više stanovnika nego što je to slučaj s jedinicama lokalne samouprave u velikom broju europskih država.
Krivo je tumačenje da je Hrvatska previše isparcelizirana država kad je u pitanju broj jedinica lokalne samouprave. Mi smo za ovakav teritorijalni ustroj i kad je u pitanju broj županija i jedinica lokalne samouprave. No, ono što mi promišljamo je kategorizacija jedinica lokalne samouprave, i gradova, što je već slučaj, i općina. Dokazano je, a i sam sam bio načelnik općine od 4000 stanovnika, da tamo gdje funkcionira jedinica lokalnih samouprava, ima i niz koristi. Od privlačenja novca iz ministarstava i javnih poduzeća, onda i europskih fondova. Izvorni prihodi jedinica lokalne samouprave nisu, dakle, jedini kriterij.

Uostalom, demograf Anđelko Akrap je kazao da bi ukidanje malih općina moglo značiti potpunu demografsku pustoš Hrvatske. Nema govora, dakle, o ukidanju, ali možemo govoriti o objedinjavanju nekih poslova. Ozbiljne demokracije svoj teritorijalni preustroj spremaju godinama, ne radi se to kampanjski, ad hoc, za potrebe neke izborne kampanje. S tim se nije igrati i baviti se paušalnim ocjenama, jer je u pitanju i funkcioniranje države. No, neke se stranke kroz to pokušavaju dodvoriti dijelu biračkog tijela.
Treba smanjiti broj dužnosnika, ne treba, primjerice, svaki grad ili općina imati dva zamjenika načelnika, pa ni toliko vijećnika. Uostalom, ne trebaju na lokalnoj razini sve biti profesionalci čije će plaće teretiti lokalne proračune, neka budu volonteri... Ali, ukidanje općina nije sretno rješenje, ima milijun primjera za uspješno financiranje potreba lokalnog stanovništva.

Zbog posljednjih promjena mjera prema BiH, mnogi se boje zaputiti na više dana prema Dubrovniku i krajnjem jugu Hrvatske jer se, kažu, boje hoće li se moći vratiti na isti način? To baš nije stimulativno ni za turizam?

- Ne treba se nitko bojati! Stožer donosi mjere zbog epidemioloških razloga, i u tome je vrlo uspješan. Te nas mjere pozicioniraju u sam vrh uspješnih država u svijetu kad je u pitanju korona kriza i njezine posljedice. Vjerujem ovom Stožeru. Ljudi mogu slobodno putovati u Dubrovnik i ostale dijelove Hrvatske, ne prihvaćam nikakvo politiziranje Stožera koji se vodi stručnim razlozima kod donošenja mjera. Pa ja sam jedan od Hrvata koji najčešće prelaze granicu kod Neuma, i pozivam ljude da slobodno putuju prema jugu Hrvatske.

Je li korona kriza dobar povod da preispitamo ekonomsku strukturu u Dalmaciji. Je li ovo prigoda da izvučemo pouke, i da sve ne temeljimo na turizmu?

- U našem nacionalnom programu se definiraju važne promjene koje se odnose na X. izbornu jedinicu; od bolje prometne povezanosti, nastavka gradnje autoceste prema Dubrovniku, izgradnje brze ceste od zračne luke Čilipi do luke u Gružu, zatim probijanja tunela kroz Kozjak kako bi spojili autocestu s Kaštel Gomilicom. U Dubrovačkoj županiji se ovog trenutka radi na projektima osam luka u iznosu 600 milijuna kuna... Ali tu je i prepoznavanje značaja poljoprivrede; navodnjavanje doline Neretve "teško" 600 milijuna kuna što ćemo provesti kroz europske fondove; izgraditi branu na ušću Neretve, kako bi spriječili zaslanjivanje doline i učinili je još plodnijom. Tu su i Imotsko i Sinjsko polje, projekti koje nosi Splitsko-dalmatinska županija... Mi smo u programu predvidjeli porast proizvodnje hrane za 30 posto jer nam je cilj učiniti Hrvatsku u tom smislu samodostatnom. Kao što imamo Projekt Slavonija, imat ćemo i Projekt Dalmatinska zagora.
Usudio bih se reći da nijedna Vlada nije napravila za Dalmaciju i jug Hrvatske koliko ova, ako ni zbog čega, onda zbog čvrste odluke o gradnji Pelješkog mosta, koji će dogodine biti gotov! To će biti simbol prvih sedam godina članstva Hrvatske u EU. I zato sam siguran da će građani to prepoznati i na izborima dati glas HDZ-u.

Čemu se otočani mogu nadati ako pobijedite?

- Otprije se zalažem da kriteriji za izgradnju domova zdravlja na otocima budu blaži nego u velikim gradovima. Kad sam bio državni tajnik, uveli smo 13. plaću na otocima, tj. mjeru potpore koje svakom poslodavcu sa sjedištem na nerazvijenom otoku daje jednu plaću godišnje za radnika s prebivalištem na otoku, kako bismo kompenzirali veće troškove života na otocima. Na razvijenim otocima, kao što su Korčula, Hvar i Brač, u pitanju je pola plaće po svakom zaposleniku.
Upravo smo u četvrtak u Korčuli potpisali ugovor o dva velika projekta vrijedna 360 milijuna kuna. To su nova luka za prihvat kruzera i katamarana te trajekata, koja se u 85-postotnom iznosu financira iz EU izvora, te pristupna cesta i prema luci i prema naselju Račišće.

Otoci moraju biti dobro povezani s drugim lukama, da bi koliko toliko bili izjednačeni s kopnom. Potičemo njihovu revitalizaciju kroz sintagmu "pametnih otoka", bavljenje autohtonom djelatnošću, čuvanje okoliša... sve kroz sufinanciranje europskim sredstvima. Osim toga, u četvrtak smo u Korčuli potpisali i sporazum o suradnji i pokretanju i izvođenju preddiplomskih studija (nautika, brodostrojarstvo i poslovna ekonomija, smjer turizam). A to je način kako zadržati mlade na otoku.

image
Denis Jerković/HANZA MEDIA

Izdvojeno

12. kolovoz 2020 20:14