Mađarska se utrkuje s vremenom kako bi izbjegla nestašicu struje i goriva nakon što je Ukrajina uvela djelomičnu zabranu prijevoza ruske nafte kroz njezin teritorij.
Ukrajina je, naime, donijela odluku prema kojoj snažno ograničava tok ruske nafte prema europskim zemljama. Europska unija pristala je svojedobno ostaviti mogućnost da pojedine zemlje i dalje uvoze jeftinu rusku naftu kako bi lakše prošle kroz energetsku tranziciju, no sada je Ukrajina, ne čekajući promjenu te odluke, namjerila na svoju ruku ograničiti takav izvoz ruskog energenta. Konkretno je ukrajinska mjera zabrana prolaza nafti koju plasira Lukoil, tvrtka koja i u Hrvatskoj ima 40-ak prodajnih mjesta.
Riječ je o najvećoj privatnoj ruskoj naftnoj kompaniji, a ukrajinski je cilj, logično, smanjiti prihode Rusije od prodaje nafte koje je ostvarivala u dvije godine, odnosno od početka rata u Ukrajini u veljači 2022. godine piše Večernji list. Mađarska se osjetila najpogođenijom te je odmah reagirala navodeći kako bi joj zbog ukrajinskog poteza cijene naftnih derivata i električne energije mogle početi skakati. Jer, uvozom ruske nafte pokriva se čak 70 posto energetskih potreba nama susjedne države, a oko polovice te nafte dolazi upravo iz Lukoila.
– Ukrajinske mjere mogle bi stvoriti ozbiljnu situaciju – rekla je Ilona Gizińska, istraživačica i stručnjakinja za Mađarsku u think tanku Centre for Eastern Studies. Dodala je za Politico da bi se Mađari mogli suočiti s vrtoglavim cijenama energije i nestašicom električne energije za već nekoliko tjedana ako se ne nađe rješenje. Prema think-tanku Centar za istraživanje energije i čistog zraka, Mađarska je samo u travnju ove godine potrošila oko 250 milijuna eura na uvoz ruske nafte i plina. Sljedeća je na popisu u Europi Slovačka s 200 milijuna eura. Samo, velika slovačka rafinerija Slovnaft kupovala je sirovu naftu od Lukoila, ali glasnogovornik tamošnjeg ministarstva gospodarstva rekao je za Politico da je tvrtka pronašla alternativne linije opskrbe i do sada "isporuka ruske nafte Slovačkoj nije zaustavljena".
Mađarska mora brzo djelovati kako bi pronašla druge mogućnosti.
– Bilo kakav dugotrajni prekid opskrbe natjerao bi regionalne rafinerije da iskoriste svoje zalihe, smanje ih i u međuvremenu potraže neku vrstu diplomatskog rješenja problema, rekao je Viktor Katona, vodeći analitičar za sirovu naftu u obavještajnoj tvrtki Kpler u izjavi koju je dao za analizu Politica o ovom događaju. Politico prenosi riječi Ilone Gizińske kako bi Budimpešta sada mogla pregovarati o većem uvozu od Rosnjefta ili povećati opskrbu iz Hrvatske preko Jadranskog naftovoda. Mađarska bi također mogla osloboditi dio svojih hitnih strateških rezervi, koje imaju dovoljno nafte za 90 dana.
U petak je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov optužio Ukrajinu da je donijela "političku odluku" i ustvrdio da je situacija "kritična" za one koji još kupuju rusku naftu. Isto tako može se primijetiti da ukrajinska zabrana dolazi u trenutku ozbiljnih napetosti između Ukrajine i Mađarske.
Péter Szijjártó, mađarski ministar vanjskih poslova, rekao je da bi ukrajinska mjera mogla ugroziti dugoročnu energetsku sigurnost Mađarske, kritizirajući Kijev zbog tog poteza. Na sastanku s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom početkom tjedna Szijjártó je ustvrdio da je zemlja započela pregovore s Moskvom o pronalaženju alternativnih izvora ruske nafte.
