Crna Gora i Albanija bliže se EU, Srbija dramatično zaostaje za njima. Evo koje poteze vuče Hrvatska

Proces proširenja Europske unije, nakon praznih obećanja i dobrih riječi, dobio je novi zamah velikim koracima koje su ovaj tjedan učinile Crna Gora i Albanija. Prva je zatvorila tri poglavlja, a druga otvorila jedan cluster. Za Crnu Goru je ovo bio najveći pomak prema članstvu u EU još od 2012. kada je otvorila pristupne pregovore.

Nakon gotovo sedam godina ona je zatvorila tri nova pregovaračka poglavlja. O tome je ranije postignut konsenzus zemalja članica EU-a. Tako je Crna Gora u jednom danu zatvorila isti broj poglavlja koliko je zatvorila u proteklih 12 godina, s tim da se o tri koje je ranije zatvorila o dva uopće ne pregovara jer o tome ne postoji zajedničko europsko zakonodavstvo.

Broj poglavlja koje je Crna Gora zatvorila u ponedjeljak bio bi četiri da Hrvatska nije zadržala rezervu prema zatvaranju poglavlja 31 koje se tiče vanjske i sigurnosne politike. Iako su se neki diplomati drugih država članica pribojavali da bi Zagreb mogao blokirati zatvaranja svih poglavlja, Hrvatska je dala pristanak za zatvaranje njih tri. Prema diplomatskim izvorima iz EU-a Hrvatska je na zadnjem sastanku najavila da će “nastaviti konstruktivne razgovore s Podgoricom oko preostalih pitanja kako bi se moglo zatvoriti i poglavlje 31”.

Crna Gora ispred Srbije

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Goran Grlić Radman je rekao u Bruxellesu da ovo “ne bi zvao blokadom” jer Hrvatska stalno podržava put Crne Gore prema EU, a pitanja na kojima Zagreb ustrajava su humanitarna i univerzalna, poput pitanja nestalih žrtava rata i odštete, a ne bilateralna. Povjerenica EU-a za proširenje Marta Kos je izrazila uvjerenje da će se u duhu dobrosusjedskih odnosa dijalogom riješiti preostala pitanja kako bi se i poglavlje 23 zatvorilo što prije.

Hrvatska smatra da i odnosi prema susjedima spadaju pod vanjsku politiku, što je vjerojatno i razlog zašto nije dopustila zatvaranje ovog poglavlja, a jest podržala ostala tri. Kako bi riješila sporove, Hrvatska je Crnoj Gori uputila non-paper u kojem je izrazila svoje zabrinutosti zbog konkretnih pitanja i predložila njihovo rješavanje.

Iako Mađari snažno guraju Srbiju u EU, zapelo je na zajedničkoj vanjskoj politici EU-a prema Rusiji

Joe Klamar/Afp

Uz ovaj veliki napredak Crne Gore EU šalje snažnu i ohrabrujuću poruku ovoj zemlji i preko zaključaka koji će se usvojiti na sastanku Vijeća Europskih poslova u utorak u Bruxellesu. Tamo će Vijeće izraziti spremnost početka priprema za izradu nacrta Pristupnog ugovora za članstvo Crne Gore u EU. To pokazuje da pristupni proces Crne Gore ulazi u završnu fazu jer ta je zemlja otvorila sva poglavlja i sad se očekuje ubrzano zatvaranje.

Scenarij da Crna Gora zatvori sva poglavlja do kraja 2026. se sada čini realnim. Time se ona daleko odmakla od Srbije. Međutim na tom putu prepreke mogu nastati ako se Crna Gora, zbog utjecaja prosrpskih i proruskih snaga u toj zemlji, koje su ili u koalicijskoj vladi ili imaju utjecaj na nju, odluči odustati od zapadne politike. Trenutačno Crna Gora nastavlja imati sto postotnu usklađenost s EU u vanjskoj politici, uključujući i sankcije protiv Rusije.

Albanci sustižu Srbe

Veliki pomak je napravila i Albanija koja je otvorila cluster 6, onaj o vanjskoj politici, sigurnosti i obrani. Albanija je prvo poglavlje otvorila u listopadu. Iako i dalje zaostaje za Srbijom po broju otvorenih poglavlja, diplomati u EU smatraju realnim da je Albanija uskoro prestigne jer Beograd očito ne shvaća ozbiljno pozive iz EU-a o promjeni smjera oko vanjske politike, odnosima s Kosovom i vladavinom prava. Tako će Srbija i nakon tri godine od kada je otvorila zadnje poglavlje praktički i dalje ostati blokirana u pristupnim pregovorima iako formalno nije nikada došlo do zamrzavanja tih pregovora. Doduše, i takvih je prijedloga bilo.

Napori Mađarskog predsjedništva EU-a, uz snažnu pomoć Europske komisije, ali i velikog broja država članica, da osigura otvaranje clustera 3 sa Srbijom nisu za sada uspjeli. Europska komisija je utvrdila da je Srbija tehnički spremna za otvaranje preostalih poglavlja iz tog clustera, ali o tome nema  konsenzusa među državama članicama. Među onima koje nisu dale pristanak za Srbiju je i Hrvatska, ali glavnu riječ u protivljenju su imale Nizozemska, Finska i Švedska. Čak i Njemačka je jasno dala do znanja da Srbija mora napraviti napredak kako bi mogla otvoriti poglavlja. Politički razlozi su odbijanje Srbije da se uskladi s vanjskom politikom EU-a u odnosima s Rusijom, što bi uključivalo i sankcije prema toj zemlji, a formalni razlozi su i nedovoljan napredak oko vladavine prava, slobode medija i u procesu normalizacije odnosa s Kosovom.

Ali i Srbiji je poslan “pozitivan signal” putem pisma EU-a kojim se Beograd poziva da predstavi svoju pregovaračku poziciju za otvaranje preostalih poglavlja iz clustera 3. U siječnju će EU vidjeti kakav je bio progres Srbije i ponovno razmotriti mogućnost otvaranja ovog clustera. Europska unija je pozvala  sve zemlje regije na rješavanja regionalnih nesuglasica i bilateralne sporove kako bi ubrzali put prema članstvu.