Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prije nekoliko godina rezolutno je ustvrdio kako "neće dati Gazivode". Naravno, u međuvremenu je više puta slične poruke odašiljao i na neke druge teme pa je vjerojatno zaboravio što sve "neće dati", a s vremenom je ipak - ili dao ili je pristao na ustupke!
No, čini se da će Vučić u svakom slučaju morati "utvrditi gradivo", jer u posljednje vrijeme prištinske vlasti sve češće odlaze na to jezero, potvrđujući time koliko je ono važno za život Kosovara. Samoodređenje, stranka kosovskog premijera Albina Kurtija, kako piše beogradski tjednik NIN, poručuje da je jezero Gazivode nešto najvrjednije što Kosovo ima, kao i da su im ga "zavještali preci". Sve ovo prate i naslovi u albanskim medijima o "velikom povratku" Albanaca na Gazivode (koje oni nazivaju Ujmani).
Spor oko Gazivoda - simbola nerazriješenih sukoba i problema koji odražava sve dublje političke, etničke i teritorijalne tenzije između Beograda i Prištine, sada se potpiruje u kontekstu zabrane upotrebe srpske valute dinara, zatim srpske robe, registarskih oznaka... Istodobno, na sjeveru Kosova instaliraju se baze kosovske policije. Nedavno su pripadnici kosovske policije ušli i u devet objekata Pošte Srbije u četiri različite općine.
Nema sumnje da je jezero u strateškim planovima vlasti u Prištini. Nema sumnje da je ista situacija i kod vlasti u Srbiji. Nije slučajno Vučić svojevremeno rekao da je za Srbiju jezero Gazivode "od sudbinskog značaja".
"Gazivode su važne i za Srbe i za Albance. Kroz dubinu Gazivoda možete vidjeti težinu i dubinu svih naših sporova i neslaganja", rekao je tada Vučić. Ipak, Kurtiju vrijeme očito ide na na ruku. A išla mu je i teroristička akcija Milana Radoičića, nekadašnjeg potpredsjednika Srpske liste koji je preuzeo odgovornost za oružani incident od 24. rujna prošle godine u selu Banjska na sjeveru Kosova, jer baš se na samom jezeru nalazi "utvrđena" velebna vila Radoičića, koju je u međuvremenu preuzela Priština, kao jednu od "strateških točaka" i koju sada čuvaju policijski "oklopnjaci"
"Upravljanje tom imovinom je od sigurnosnog i nacionalnog značaja", podvukao je Kurti. Zašto su Gazivode toliko važne?
Od turizma do eksplozija
Gazivode se prostiru na površini od oko 12 kvadratnih kilometara, a nešto više od devet je na teritoriju Kosova, dok je ostatak u središnjoj Srbiji. Jezero je glavni izvor vode u gradovima poput Kosovske Mitrovice i Gračanice, Prištine, i predstavlja 70 posto cjelokupne akumulirane vode na Kosovu. Brana Gazivode i dio jezera nalaze se u općini Zubin Potok, koja je većinski naseljena Srbima. Gazivodsko jezero nastalo je sredinom sedamdesetih godina, a da bi se izgradilo, iseljeno je više od deset srpskih sela u kotlini Ibarskog Kolašina.
Inače, u međunarodnom izvještaju iz 2007. godine ocijenjeno je da, ako bi se smanjio priljev iz gornjeg toka Ibra koji pripada Srbiji, Kosovo bi imalo električne energije za opskrbu samo nekoliko ključnih institucija, poput bolnica. Kosovo trenutno koristi jezero kao izvor vode i energije. Bez vode iz jezera Gazivode Kosovo gotovo da nema alternativu u opskrbi vodom.
Projekt Gazivode financirala je Svjetska banka, a sve dugove sukcesijom je Srbija preuzela na sebe... Pitanje ovog akumulacijskog jezera našlo se i među stavkama dokumenata koje su Kosovo i Srbija potpisali u Washingtonu 4. rujna 2020. godine.
Kada je 2022. ministar unutarnjih poslova Kosova Xhelal Sveçla objavio da je kosovska policija počela redovno patrolirati jezerom Gazivode, kao i duž administrativne linije koja "siječe" to jezero, predsjednik Vučić je poručio da Albanci "ispod žita", i uz podršku najvećih europskih sila, pokušavaju tiho zauzeti i okupirati sjever Kosova.
U međuvremenu je krenula i prištinska promocija jezera kao "turističke destinacije", odnosno male plaže smještene pored ceste Ribariće - Kosovska Mitrovica. Prilaz plaži i parking su uređeni, napravljene su improvizirane stepenice do obale, a na kupače motre i nedavno postavljene kamere i jake snage kosovske policije. Na ovom mjestu je, inače, nema dugo, bačena eksplozivna naprava, pri čemu su oštećena dva automobila... Taj je događaj kosovski premijer Kurti iskoristio za svoju kampanju, izjavivši da su "Srbija i njoj naklonjeni krugovi postali agresivni zbog gubitka utjecaja" u tom dijelu Kosova.
I dok Beograd i Priština koriste svaku priliku da razmijene teške optužbe, Marko Jakšić, nekadašnji vijećnik u lokalnoj skupštini s liste Olivera Ivanovića, ocjenjuje da su one usmjerene isključivo na parlamentarne izbore koji slijede na Kosovu.
"Gazivode pripada onim ljudima koji su iseljeni s mjesta na kojem se jezero trenutno nalazi. A to su Kolašinci i ljudi koji žive u Ibarskom Kolašinu. Ovo što propagandisti sada govore samo je još jedna kap u već prevelikom etničkom mimoilaženju Srba i Albanaca na Kosovu, koje su upravo oni dolaskom na vlast počeli širiti", kaže Jakšić za NIN.
Strateška važnost
Jakšić smatra da je Gazivodsko jezero od velikog strateškog značaja, zato što od vode iz tog jezera ovisi rad termoelektrane Obilić, kao i Gračaničko jezero koje se dopunjava iz Gazivoda. "Svi stanovnici piju vodu iz njega, a proizvodnja struje na tom jezeru, iako nije velika, ipak predstavlja značajan prihod. Značaj za Srbiju je također velik. Ali, kada se sve svede na realnost, Gazivode najviše znači onim ljudima koji žive oko njega, a to su Srbi na sjeveru Kosova i Srbi iz Ibarskog Kalašina", dodaje sugovornik.
Na pitanje tko trenutno upravlja Gazivodama, Jakšić odgovara "nitko", iako postoji intencija kosovskih vlasti da preuzmu punu kontrolu: "Ibar-Lepenac, koji formalno upravlja Gazivodskim jezerom je tvrtka iz Prištine, ali zaposlenici na brani i oko jezera pripadaju srpskoj zajednici. U ovom trenutku Gazivodsko jezero je ničije", kaže on.
Jakšić smatra da posljednji događaji, ali i naslovi o "velikom povratku Albanaca na jezero" Gazivode i retorika u Prištini, nisu samo predizborna propaganda. I dodaje da je sve češće pojavljivanje Albanaca na Gazivodama slično onome što Vučić radi svojim biračima.
"Glavni i jedini cilj Kurtija i njegovog tima je etnički čisto Kosovo, bez Srba na njemu, ili sa što manje Srba na njemu. Pojavljivanje Albanaca na jezeru, uz kompenzacije, nadoknade i sendviče, slično je onome što Vučić radi sa svojim biračima. Nije to samo propaganda, već i pokušaj mijenjanja etničke slike na sjeveru Kosova", dodaje on.
A to je, kaže Jakšić, u suprotnosti s njihovim ciljevima, koji podrazumijevaju multietničko Kosovo. Ukoliko međunarodna zajednica ne poduzme konkretnije i ozbiljnije korake oko aktivnosti koje Kurti trenutno sprovodi, onda to vodi ka dva moguća scenarija - sjeverno Kosovo bez ijednog Srbina ili u oružani sukob, kazat će Jakšić.
"Ukoliko bi netko tko predstavlja Srbiju vodio računa o ostvarivanju nekih ciljeva, sutra bi mogao pregovarati i o Gazivodskom jezeru, i o položaju Srba na Kosovu, budućnosti Srbije u EU-u... Međutim, bojim se da aktualni režim vodi računa samo o tome kako ostati na vlasti!", ukazuje Jakšić.
Komentirajući Vučićeve izjave poput "Ne dam Gazivode!", Jakšić ističe da sve ono što on "nije dao", ili je "branio" - Srbija je izgubila!
"Najidealnije bi bilo kada ne bi bilo velikih riječi, već djela. Naravno, konačni cilj svih političkih elita na Kosovu i dijela međunarodne zajednice koja dolazi iz euroatlanskog područja priznanje je Kosova od strane Srbije. Ali bez stvarnog kompromisa između Srbije i Kosova nema tog priznanja. Možemo očekivati još mnogo moćnih i jakih poruka nakon kojih ćemo mi, Srbi na sjeveru i čitavom Kosovu biti u još gorem položaju nego što smo danas. A taj položaj je veoma loš i težak", zaključuje Jakšić za NIN.
