Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, čestitao je Dan državnosti BiH na svečanoj ceremoniji povodom obilježavanja ovog praznika.
"Bosna i Hercegovina je jedna od najpostojanih europskih država. Danas u Europi ima 49 država. U vrijeme kada je srednjovjekovna bosanska država postala kraljevina 1377. godine, bila je samo 15 kraljevina u Europi, a Bosansko kraljevstvo bilo je šesnaesto. Kada većina europskih država nije ni postojala, mi smo bili u elitnom klubu 16 europskih država kraljevina. Korijeni naše države su izuzetno jaki i duboki i njih ne mogu iščupati mali i prolazni politikanti jer to nisu mogle ni puno veće i jače sile od njih", naglasio je Bećirović, prenosi klix.ba.
I dodao: "Bosanski jezik ima višestoljetni kontinuitet. O tome svjedoči povelja bana Kulina kao najstariji sačuvani bosanski državni dokument koji nedvojbeno potvrđuje povijesni kontinuitet bosanskog jezika i njegove višestoljetne pisane tradicije", objasnio je.
U prilog tome je istaknuo djelo Konstantina Filozofa, koji u svom "Spisu o jeziku i pravopisu" piše da je bosanski jezik ravnopravan član zajednice slavenskih jezika.
"Poslije pada Bosanskog kraljevstva, bosanski jezik je stekao status diplomatskog jezika u Osmanskom carstvu", ukazao je Bećirović.
Dalje je izdvojio Matiju Divkovića, koji u Veneciji 1611. godine objavljuje "Nauk krstjanski" na bosanskom jeziku. Također, ističe Stjepana Matijevića koji 1630. objavljuje ispovjedaonik i piše da je preveden s latinskog na bosanski jezik. Podsjeća i na bosanski rječnik Muhameda Devaia Uskufija iz 1631. godine, koji je bio prvi rječnik bosanskog jezika i cijelog štokavskog narječja.
"Nakon Osmanske imperije i Austro-Ugarska uvažava njegovo višestoljetno ime i naziva ga zemaljski bosanski jezik, a 1890. objavljuje se i gramatika bosanskog jezika. Pod pritiskom iz susjedstva 1907. progašen je prestanak upotrebe naziva bosanski jezik. Ipak, uprkos svim negacijama u zadnjem desetljeću 20. stoljeća, bosanskom jeziku je vraćeno njegovo višestoljetno ime", ispričao je.
Tvrdi da je nedopustivo da čelnici bh. entiteta Republike Srpske prijete nezavisnoj, suverenoj i nedjeljivoj državi BiH.
"BiH postoji više od 1000 godina, naše države je bilo i bez entiteta, a entiteta nikada nikada nije bilo i neće biti izvan države BiH", ustvrdio je i pozvao da se zajedno čuva državnost Bosne i Hercegovine.
Istodobno, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović uputila je, kako prenosi Dnevni avaz, dopis svima koji su joj čestitali Dan državnosti BiH, a u kojem je istaknula da se ovaj praznik "slavi samo u Federaciji BiH".
Cvijanović je u nastavku dodala da je "njena posvećenost zastupanju interesu stanovnika RS-a proizilazi iz priznanja i poštovanja događaja i praznika priznatih okvirom pravnog sistema tog entiteta.
- Čvrsto sam uvjerena da su vaše čestitke proizišle iz iskrene želje i dobre namjere, što duboko cijenim. Međutim, dok čitam čestitke izražene u vašim pismima osjećam potrebu da se detaljnije osvrnem na njihovu suštinu. Kao što ste možda već upoznati, BiH nije usvojila jedinstveni zakon o praznicima.
Umjesto toga, praznici se određuju i obilježavaju na osnovu zakona koje su propisali odgovarajući entiteti, Republika Srpska i FBiH, kao i Brčko Distrikt. Ovaj jedinstveni pristup rezultira različitim praznicima koji su primjenjivi na različitim teritorijima unutar naše zemlje, rijetko se poklapajući na razini cijele zemlje - poručila je Cvijanović, pa nastavila:
- Zbog svega navedenog, nažalost, ne mogu prihvatiti čestitke povodom ovog specifičnog datuma, 25. novembra. Važno je suzdržati se od čestitanja praznika koji ne postoje ili nisu priznati u određenim dijelovima BiH - kazala je članica Predsjedništva iz redova srpskog naroda.
