Tomislav Novosel iz Centra za obranu od poplava Hrvatskih voda, gostovao je u Novom danu N1 televizije kod Mašenke Vukadinović gdje su razgovarali o katastrofalnim poplavama u BiH. Komentirao je i nabujale vodostaje Kupe, Korane i Dobre koje su zaprijetile stanovnicima Karlovca i Ogulina.
Jesu li se mogle spriječiti tragične poplave u BiH u kojima je dosad poginula 21 osoba?
“To je kombinacija obilnih padalina, prirodne nepogode i ljudskog faktora. Njihov ministar sigurnosti je najavio istragu, riječ je o navodno ilegalnom kamenolomu koji se napunio kao jezero, stvorila se prirodna brana koja je popustila.
Dogodio se lom brane, visoke brane od 20-ak metara, što je najgore. Stvara se ogroman val, velika kinetička energija, spominje se tisuću tona kamenja koje su rušile sve pred sobom i sravnile naselje”, pojašnjava Tomislav Novosel.
Bi li bi broj stradalih bio manji da se to nije dogodilo?
“Apsolutno. Možda ne bi bilo nijedne žrtve da se to nije desilo, a koliko znam to se još dogodilo usred noći.”
Ljudski faktor i klimatske promjene
Koliki je ljudski faktor u svemu tome? Od betonizacije, do kamenoloma, eksploatacije prirode koje su dovele do katastrofe…
“Čovjek cijeli svoj životni vijek pokušava ukrotiti prirodu, ali kao što smo vidjeli i u zapadnoj Europi, pokaže se da je uvijek priroda jača od čovjeka. RH još uvijek nema toliko ljudskih žrtava, ali bilježimo sve veće i veće materijalne štete”, ističe.
Napominje i da nisu sve poplave u nadležnosti Hrvatskih voda, već gradova.
“Oborinska odvodnja je u nadležnosti gradova, a primjerice cestovni kanali koji mogu biti začepljeni su u nadležnosti županijskih ili gradskih cesta. Mi smo zaduženi samo za otvorene i bujične vodotoke”, pojašnjava.
“Klimatske promjene daju svoj obol. Ne postoje kanalizacijski sustavi koji mogu podnijeti toliko vode. Plivaju i nama gradovi – imali smo prije nekoliko tjedana slučaj Dubrovnika i Makarske, cijelo to priobalje nam je ugroženo. Trebalo bi graditi smislenije – ne može se svako poljoprivredno zemljište pretvoriti u građevinsko”, upozorava.
“Urbanisti, načelnici, gradonačelnici bi trebali preklopiti urbanističke planove s kartom opasnosti od poplava koju su Hrvatske vode izradile kako bi vidjele gdje su poplavne zone”, govori Novosel.
Koliko očekuje da će potrajati sanacija u BiH? Jablanica je potpuno neupotrebljiva za život.
“Direktna šteta je velika, a indirektna će biti puno veća jer ljudi koji su živjeli tamo će uvijek živjeti sa strahom”, govori. Podsjeća i na Mehanizam EU-a civilne zaštite na koji imaju pravo sve članice, ali i one koje su u procesu pristupanja kao što je to BiH.
Vodostaji u Hrvatskoj
“U petak ujutro je bilo najkritičnije u Ogulinu. Dotok Dobre bilo je 200 kubika u sekundi, što je višak od 50 kubika u sekundi i voda se podigla u kanjonu i izlila na ulice Ogulina”, pojasnio je Novosel. U suradnji s DHMZ-om, govori, sposobni su otprilike pet dana ranije predvidjeti nabujale vodostaje rijeka.
“Uvijek nas može iznenaditi količina kiše. Dobra je imala treći najveći vodostaj u 60 godina, tako da je Ogulin dobro prošao”, uvjerava on.
Što je s retencijom kod Ogulina? Nakon 2017. smo znali da će se slično događati ubuduće.
“Sve je relativno dobro prošlo s 20-ak ugroženih kuća. Spominjalo se 20-ak milijuna eura investicije, ali puno je dionika uključeno. Morate izmjestiti dalekovod što znači suradnju s HEP-om, Hrvatskim željeznicama pa za to treba vremena. Dvije od četiri faze su završene, tako da bi retencija trebala biti gotova 2025. godine”, najavljuje Novosel.
Sava i Una su su sigurne.
Na karlovačkom području je proglašeno izvanredno stanje, a situacija je slična kao u svibnju prošle godine. Kupa je dosegla 840 centimetara, 30-ak centimetara je viši vodostaj nego što su očekivali, govori Novosel i ističe da je to zbog preljeva na HE Lešće.
“Počeli su opadati vodostaji u Karlovcu, a u nedjelju će se stanje normalizirati”, predviđa Novosel i ističe da je ovo 5. po veličini vodostaj Kupe u zadnjih 100 godina, piše N1.