Traje popis stanovništva u Crnoj Gori. I nije to tek pitanje puke statistike i demografije, već platforma za politička razračunavanja između političkih snaga koje su stajale iza crnogorske neovisnosti i prosrpskih partija koje su joj se žestoko protivile. A razlika u postocima između jednih i drugih cijelo je vrijeme tijesna, pa prevagu na političkoj sceni nerijetko donose manjine. Zato se pomno čekaju podaci o sastavu stanovništva, kako bi se znalo na koliko glasova koja opcija realno može računati.
Popis obavlja više od 3000 popisivača sistemom "od vrata do vrata". Kako sada stvari stoje, popisivanje stanovništva moglo bi trajati nešto manje od mjesec dana. Prema pisanju podgoričkog portala "Pobjeda", tijekom redovite kontrole utvrđene su zlouporabe od strane popisivača koji su koristili tzv. "piši-briši" olovke. Radi se o olovkama čiji se trag, kad se izloži blagom izvoru topline – izgubi, što popisivaču omogućuje naknadno upisivanje podataka.
Interesantno je da u maloj Crnoj Gori pedeset posto stanovništva živi na području Podgorice i Nikšića. Ako tu ne bude većih razlika u odnosu na posljednji obavljeni popis, smatra se da će odnos između Crnogoraca i Srba ostati isti, jer na njega nacionalna struktura u manjim sredinama ne može bitno utjecati.
Glavni prijepor kod popisa stanovništva vezan je uz građane Crne Gore koji su to samo "na papiru". Najviše je riječ o Srbima iz istočnog dijela Hercegovine i Srbije, koji su ostvarili pravo na državljanstvo Crne Gore jer su prijavljeni na adresama u Crnogorskom primorju, konkretno, najviše u Herceg-Novom i Budvi, a tu žive tek povremeno, najčešće ljeti.
Interesantno je da se broj Rusa, Turaka i Ukrajinaca u Crnoj Gori, kreće između sto te sto i pedeset tisuća, što čini oko četvrtinu od ukupnog broja stanovnika. Prema popisu iz 2011. godine, 45 posto stanovništva čine Crnogorci, Srba je bilo 29 posto, Bošnjaka devet posto, a Albanaca pet posto. Kada je u pitanju jezik, 43 posto stanovnika Crne Gore izjasnilo se da govori srpskim jezikom, a 37 posto crnogorskim.
Posebno su zanimljive brojke koje će se odnositi na popis bošnjačkog stanovništva na sjeveru Crne Gore. Dobar dio njih su ekonomski migranti pa je pitanje hoće li biti popisani, s obzirom na to da mnogi veći dio godine borave u inozemstvu; prvenstveno u BiH, ali i u zemljama Europske unije gdje se nalaze na, kako se to nekada govorilo, privremenom radu.
Slična je situacija i s Crnogorcima u dijaspori. Njihov odaziv na izbore zna biti ključan za prevagu suverenističkih stranaka, a i među njima ima onih koji su i dalje prijavljeni na adresama u Crnoj Gori iako godinama kruh zarađuju po bijelom svijetu.
Vlada je donijela uredbu prema kojoj će provođenje popisa stanovništva biti produženo do 28. prosinca. Službeni podaci o nacionalnoj strukturi, vjeri i materinjem jeziku, bit će objavljeni tijekom 2024. godine.