"Pet dobrih godina", vikao je kao obećanje svojim pratiteljima Herbert Kickl na posljednjem predizbornom skupu u Beču prije nego što su Austrijanci u nedjelju izašli na izbore. Njegova prokremaljska i antiimigrantska Slobodarska stranka (FPÖ) je prema anketama bila na putu da prvi put osvoji većinu glasova, ali i ako ne uspije u tome, svejedno će imati velik postotak. Ovi su izbori po mnogočemu trenutak istine za Austrijance.
Mnogi od njih u populistu Kicklu vide spasioca i nazivaju ga imenom kojim su prije njega titulirali samo jednog čovjeka, Adolfa Hitlera: "Volkskanzler" ili "narodni kancelar". Kickl je taj nadimak rado prigrlio. Jašući na valu desničarskog rasta u brojnim europskim zemljama, FPÖ i Kickl kapitalizirali su na zapaljivom koktelu straha od imigracije, azilanata i kriminala. Na sve to im je kao dodatni bonus došlo otkazivanje tri koncerta Taylor Swift u Beču zbog navodne prijetnje napadom islamističkih terorista. Osim toga, rastuća inflacija, slabašan ekonomski rast i posljedice pandemije sastavili su se u rast od 11 posto u anketama za FPÖ u odnosu na posljednje izbore 2019. godine, piše Jutarnji list.
Radi se o fantastičnom povratku u život za stranku koja je prije pet godina bila potpuno osramoćena u takozvanom Ibiza skandalu kada je tadašnji lider stranke i zamjenik kancelara Heinz-Christian Strache snimljen kako u luksuznom resortu na španjolskom otoku razgovara o potencijalnome mitu sa ženom koja je tvrdila da je nećakinja ruskog oligarha. Strache i parlamentarni lider stranke Johann Gudenus, koji je zakazao taj sastanak, bili su prisiljeni na ostavku, što je dovelo do prijevremenih izbora u kojima je tadašnji "wunderkind" kancelar Sebastian Kurz pobijedio sa svojom centrističkom Austrijskom narodnom strankom (ÖVP). Dvije godine poslije i on je morao otići zbog istrage o korupciji, piše The Guardian.
Posljednji mandat prošao je u potpunom obratu snaga. Vlast, koju čini koalicija ÖVP-a i Zelenih, potonula je i izgubila 13 postotnih poena. FPÖ vodi u anketama još od 2022. godine i bili su najuspješnija stranka na europskim izborima u lipnju. Na posljednjem izbornom skupu Kickl je prosvjedovao protiv sankcija Rusiji, protiv "snobova i sveznalica", klimatskih aktivista te "transvestita u školama i seksualizacije djece". Pozdravio je predloženi amandman kojim bi se u Ustav unijelo da postoje samo dva spola. Najveći aplauz pobrao je ipak kada je ponovio svoj moto o "remigraciji", kako naziva prisilne deportacije ljudi koji "misle da ne moraju igrati po pravilima austrijskog društva".
"Bio je to fantastičan govor. Gospodin Kickl je slobodarskog duha, ljudi ga pokušavaju ocrtati kao ekstremista, ali to je krivo. On je patriot", kaže za Guardian Elisabeth Brünner (67).
Ankete su u osvit nedjeljnih izbora pokazivale da će biti gusto: desnica je vodila s 27 posto, dva postotna boda ispred vladajućeg ÖVP-a kancelara Karla Nehammera. Oporbeni Socijaldemokrati (SPÖ) bili su na trećem mjestu s 21 posto. Unatoč tome što su poplave nedavno poharale Austriju, Zeleni su bili na samo osam posto, oko šest posto ispod svog rezultata 2019. godine. Zahvaljujući tome, vjerojatno je da će bilo koji pobjednik trebati koaliciju da sastavi vladu.
Nakon prvih izlaznih anketa u 17 sati, čini se da će u najpovoljnijoj poziciji doista biti Kickl. Njegova je stranka imala 29,1% glasova, vladajući ÖVP zaustavio se na 26,2%, dok su treći bili Socijaldemokrati sa 20,4. Izlazne ankete u Austriji precizne su unutar 1,5% gore ili dolje.
Nehammer, SPÖ i Zeleni iskoristili su svoje skupove u Beču da upozore na opasnost od Kickla za kojeg se zna da ima veze s istaknutim neonacistima i ekstremistima iz raznih europskih pokreta. Kancelar ga je u kampanji nazvao "sigurnosnim rizikom za Austriju" i prijetnjom njezinu ugledu u Europi. Unatoč tome, ÖVP nije odbacio potencijalnu suradnju s FPÖ-om u sljedećoj vladi, premda je Nehammer poručio da Kickl kao kancelar ne dolazi u obzir.
I Nehammer je u kampanji pokušao kooptirati FPÖ-ov tvrdi stav po pitanju imigracije.
"Vlada je drastično srezala prijave za azil. Ali, trebamo raditi više: procedura azila u trećim zemljama prije nego što azilanti prođu kroz više europskih zemalja. I još više: potpuni pristup socijalnim beneficijama tek nakon pet godina života u Austriji", rekao je kancelar.
No, politologinja Julia Partheymüller iz bečkog Centra za istraživanje izbora upozorila je kako pokušaji konzervativaca diljem Europe da prigrle zamah radikalne desnice po pitanju migracija rijetko uspijeva i češće im se obije o glavu.
"Umjesto da pokuša osvojiti natrag FPÖ-ovu biračku bazu, što je vrlo teško, trebali su se fokusirati na svoje prednosti, kao što su ekonomija i socijalne mjere. Ono što ne funkcionira jest preotimanje populističkih pozicija jer to jedino dovodi do pomicanja cijelog političkog diskursa prema desnici", rekla je Partheymüller za Guardian.
Migrantske udruge izrazile su bojazan za budućnost u Austriji, koju optužuju da nije sasvim okajala svoju nacističku prošlost. Rabin Jacob Frenkel iz bečkog Židovskog vijeća nazvao je izbore "trenutkom istine", piše Jutarnji list.