Budući da je odbijao prijedloge za predaju, Hitlerov nacistički režim mogao je pasti kada padne i njegov centar, grad Berlin.
Svi oni koji su 19. travnja 1945. bili u Berlinu, tvrdili su da su se s periferije grada čuli drugačiji zvukovi od onih na koje su navikli. I bili su u pravu. Dolazili su od topništva, a ne od savezničkih bombi. To je značilo samo jedno: Berlin je bio u dometu sovjetskih topova, što je izazvalo val straha među stanovništvom koje se pitalo - kako se to uopće dogodilo?
I dok je ulicama Berlina vladala panika, a njemačke trupe obuzimalo malodušje, Hitlerove su naredbe bile jasne – vojska se morala oduprijeti do kraja. On se, pak, skrivao u svom bunkeru zajedno s drugim nacističkim vođama, poput Martina Bormanna, Alberta Speera ili Josepha Goebbelsa. ...