Prosvjednici pokušavaju blokirati zgradu parlamenta i glavnu gradsku prometnicu, bacajući petarde na interventnu policiju, a ova ih rastjeruje suzavcima i vodenim topovima – tako izgleda subota u Tbilisiju, devetog dana antivladinih prosvjeda koji potresaju glavni grad Gruzije.
Podsjetimo, političke tenzije u Gruziji traju još od kraja listopada, kad je na parlamentarnim izborima pobijedila proruska nacionalistička stranka Gruzijski san, osvojivši 54 posto glasova, što proeuropska opozicija osporava, smatrajući da su izbori bili neregularni. A situacija je eskalirala prije devet dana, kada je Gruzijski san objavio da na četiri godine odgađa pregovore s Europskom unijom, optužujući Bruxelles za „uvrede i ucjene”.
Naime, nakon što je Gruzijski san – koji zemljom vlada već desetak godina - zadnjih mjeseci donio kontroverzne zakone protiv civilnog društva, neovisnih medija i LGBT zajednice, iz Bruxellesa su upozorili da su takvi zakoni nekompatibilni s članstvom u EU, te su Gruziji zaprijetili sankcijama, na što je vladajuća gruzijska partija odgovorila prekidom pregovora o pridruživanju EU.
Takva odluka razbjesnila je proeuropsku opoziciju, koja je pozvala svoje pristaše na prosvjede, optužujući vladajuću partiju da Gruziju usmjerava prema Rusiji. O žestini prosvjeda govori podatak da na obje strane, i među prosvjednicima i među policijom, ima na stotine ozlijeđenih, a uhićeno je oko 300 prosvjednika.
Policija je proteklih dana pretresla urede više oporbenih stranaka i uhitila pojedine oporbene čelnike. Tako je bivši parlamentarni zastupnik Nika Gvaramia, čelnik oporbene stranke Akhali, osuđen na 12 dana zatvora, dok je još jedan bivši parlamentarac Alexander Elisashvili, vođa oporbene skupine Snažna Gruzija, zadržan u dvomjesečnom istražnom zatvoru.
Srljanje u rat
Gruzijski premijer Irakli Kobakhidze opisao je prosvjede kao „pokušaj insceniranja Majdana”, aludirajući na državni udar - podržan od Zapada - kojim je u veljači 2014. srušen proruski ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, što je dovelo do dugogodišnjeg građanskog rata u koji se 2022. direktno svojim trupama uključila Rusija.
„Gruzijska država jača je nego ikad i nikakva je ucjena ne može potkopati. Dobili smo važnu bitku protiv liberalnog fašizma u našoj zemlji. Ali borba nije gotova. Liberalni fašizam u Gruziji mora biti u potpunosti poražen”, rekao je Kobakhidze u petak, kako prenosi AFP.
Iako je gruzijski premijer pohvalio svoje sigurnosne snage za „uspješno neutraliziranje sposobnosti prosvjednika za nasilje”, činjenica je da prosvjedi ne jenjavaju. Naprotiv, osim pred zgradom parlamenta, prosvjedi su održani i pred drugim državnim institucijama – ispred zgrade gruzijske javne televizije, ministarstva obrazovanja i ureda državne uprave za turizam.
Štoviše, lokalni mediji javljaju o prosvjedima diljem zemlje, uključujući gradove Batumi, Kutaisi, Zugdidi, Rustavi i Telavi. Prosvjednici su bijesni zbog onoga što nazivaju „izdajom” nastojanja Tbilisija za članstvom u EU, što je upisano i u ustav zemlje.
S druge strane, i u programu Gruzijskog sna upisane su eurounijske aspiracije, ali vodstvo stranke drži da sada nije najbolje vrijeme za ulazak u Europsku uniju, s obzirom da EU čelnici srljaju u rat protiv Rusije, koji bi u slučaju članstva mogao zahvatiti i Gruziju.
„Kako su obje strane isključile kompromis, čini se da nema jasnog puta za izlazak iz krize”, ocjenjuje francuska televizija France 24, navodeći da dodatni problemi prijete nakon predsjedničkih izbora 14. prosinca, na kojima se očekuje pobjeda kandidata Gruzijskog sna, bivšeg nogometaša Miheila Kavelashvilija.
Naime, dosadašnja prozapadna predsjednica Salome Zurabishvili najavila je da neće izaći iz predsjedničke palače dok se parlamentarni izbori ne ponove, što vladajućoj partiji ne pada na pamet. Inauguracija novog predsjednika zakazana je za 29. prosinca i zasad je neizvjesno hoće li primopredaja vlasti proći bez novog nasilja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....