Nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron krajem veljače izjavio kako se ne može isključiti slanje zapadnih vojnih snaga u Ukrajinu te izazvao ushit u Kijevu, paniku među zapadnim saveznicima - u prvom redu europskim - i gnjev u Moskvi, ubrzo je postalo jasno da unatoč poruci većine europskih saveznika kako tako nešto ne dolazi u obzir, ideja nije pala na posve jalovo tlo, piše Jutarnji list.
Iako je potom šef diplomacije Stephane Sejourne brže-bolje pokušao ‘sanirati štetu‘ objašnjenjem da je Macron zapravo želio reći da bi njegova zemlja mogla poslati vojnike s neborbenom ulogom u Ukrajinu, Macron je početkom mjeseca u velikom intervjuu za The Economist, upitan ostaje li pri svojim riječima s kraja veljače, odgovorio "apsolutno" i čak iznio uvjet pod kojima bi do toga moglo doći.
Istaknuvši da Rusija ne smije pobijediti u Ukrajini jer u suprotnom u Europi neće biti sigurnosti - jer nema nikakvih jamstava da će Moskva na tome stati - Macron je izjavio: "Francuska je zemlja koja je provela vojne intervencije, pa tako i u posljednje vrijeme. U Sahelu smo rasporedili nekoliko tisuća vojnika u borbi protiv terorizma koji nam je mogao predstavljati prijetnju. To smo učinili na zahtjev suverenih država. Da su Rusi probili prve crte, da je postojao ukrajinski zahtjev - što danas nije slučaj - mi bismo si legitimno morali postaviti to pitanje. Stoga mislim da isključiti to a priori znači ne naučiti lekcije iz protekle dvije godine".
Ulje na vatru potom je dolio britanski ministar vanjskih poslova David Cameron, rekavši da Ukrajina može koristiti britansko oružje - a Velika Britanija isporučila je i moćne dalekometne projektile Storm Shadow - za napade na ruskom teritoriju. "Ukrajina ima pravo na to. Rusija gađa ukrajinski teritorij i razumljivo je da Ukrajina osjeća potrebu da se zaštiti", rekao je Cameron za Reuters tijekom posjeta Kijevu.
Gabrielius Landsbergis
Foto Olimpik/Nurphoto Via Afp
‘Bez čizme na tlu‘
Kremlj je promptno reagirao, upozorivši da se radi o vrlo opasnim izjavama i da tako nešto ne bi prošlo bez odlučnog ruskog odgovora, da bi naposljetku ruski vođa Vladimir Putin naložio ministarstvu obrane da provede vojne vježbe s fokusom na "pripremu i raspoređivanje" taktičkog nuklearnog oružja, čemu se odmah pridružila Bjelorusija i započela s provjerom spremnosti svoje vojske za raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja.
U međuvremenu, kako je doznao talijanski Corriere Della Sera, u NATO-ovom planu za Ukrajinu, odnosno u nacrtu dokumenta koji će biti odobren na summitu NATO-a zakazanom u Washingtonu za 9. do 11. srpnja, jasno je naglašeno da NATO neće slati vojnike svojih članica u borbe u toj zemlji. "Bez čizme na tlu", poručeno je, kako je prenio talijanski list.
Ipak, unatoč tome, u Litvi - članici NATO-a koja je sa svojim baltičkim susjedima i Poljskom bila najglasnija u upozorenjima o opasnosti koja prijeti iz Moskve, godinama prije Putinove invazije punog opsega na Ukrajinu - razmišljaju drugačije, odnosno isto kao i Macron i Cameron, iako i u Vilniusu govore o neborbenim zadaćama zapadnih saveznika.
Litavski ministar vanjskih poslova, Gabrielius Landsbergis, nakon sastanka sa svojim britanskim kolegom, za The Guardian je iznio izglede za to da ad hoc koalicija zapadnih zemalja pošalje osoblje za vojnu obuku u Ukrajinu uz potporu kopnene protuzračne obrane, poručivši da je njegova zemlja za. Landsbergis je također podržao stav Camerona o ukrajinskom korištenju britanskog oružja unutar ruskog teritorija.
Landsbergis, koji već četiri godine obnaša funkciju litavskog šefa diplomacije, već duže vrijeme poziva na oštrije mjere protiv Rusije, no njegovi posljednji komentari pokazuju da u dijelu Europe doista postoji podrška za odlučnije ‘pokazivanje mišića‘ Kremlju, za što se prvi založio francuski predsjednik.
Obuka Ukrajinaca u Ukrajini
"Naše vojne snage su obučavale Ukrajince u Ukrajini prije rata i to smo radili mnogo godina. Dakle, povratak ovoj tradiciji mogao bi biti sasvim izvediv", rekao je Landsbergis. "To bi mogao biti prvi korak u inicijativi predsjednika Macrona", dodao je. Također je ustvrdio da bi obuka ukrajinskih snaga u samoj Ukrajini bila puno praktičnija od obuke na teritoriju članica NATO-a. "Ne morate ih prevoziti cijelim putem. Tamo imate sve što im treba", rekao je Landsbergis.
No, litavski ministar vanjskih poslova otišao je i korak dalje, rekavši kako bi se zapadne trenere, kao dio koalicije za obuku Ukrajinaca u Ukrajini, moglo štititi sustavima protuzračne obrane što implicira, kako je rekao, da bi se dio ukrajinskog neba mogao braniti protuzračnom obranom. On smatra da bi se tim potezom "poručilo Putinu da nije na njemu da odlučuje o načinu na koji ćemo pomoći Ukrajini. Umjesto toga, vidjet ćemo što je potrebno i prilagodit ćemo se situaciji jer situacija ne ide na bolje".
Litavski parlament, kako je rekao, već je dao vladi mandat za obuku unutar Ukrajine, ali ističe da bi to bilo najbolje učiniti u sklopu veće koalicije. Landsbergis je rekao i da su Macronove primjedbe upalile jer je Kremlj promijenio svoje kalkulacije.
Gabrielius Landsbergis tijekom boravka u Velikoj Britaniji govorio je i za The Times, pri čemu je upozorio i na prijetnju Bjelorusije. Litva se, kako je rekao, priprema za moguću eskalaciju napetosti s tom susjednom zemljom, inače najvećim ruskim saveznikom u Europi.
Bjelorusija je prošlog mjeseca optužila Vilnius da svojim borbenim bespilotnim letjelicama cilja bjelorusku prijestolnicu Minsk, što je Litva odbacila kao apsurdnu tvrdnju. Optužba je uslijedila ubrzo nakon što je bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko otvoreno govorio o potencijalnom napadu na koridor Suwalki, uski pojas kopna od 100-tinjak kilometara koji se proteže granicom između Poljske i Litve i koji mnogi smatraju ‘Ahilovom petom NATO saveza‘.
"Ovakve stvari slušamo gotovo svaki tjedan. I ne mislim da je slučajnost što se to sada događa", rekao je Landsbergis.
Prijetnja Bjelorusije
On ističe da Bjelorusija nema nikakvog stvarnog razloga da napadne Litvu, bilo izravno ili putem hibridnog ratovanja, te da njezine akcije gotovo sigurno koordinira Rusija. "Mogli bi ovo iskoristiti za neku vrstu eskalacije. Mislim da postoji dosta visoka razina koordinacije u tome. U ovom bi slučaju Minsk vjerojatno funkcionirao kao produžetak Moskve. Nije u njihovom interesu da eskaliraju, ali bi mogli biti prisiljeni učiniti određene stvari", ocijenio je.
Udar Storm Shadow raketama
East2west News/Willwest News/Profimedia/East2west News/willwest News/profimedia
Koridor Suwalki razdvaja rusku eksklavu Kalinjingrad od Bjelorusije. U slučaju da ga tijekom eventualnog sukoba s NATO-om zauzme Rusija, Litva i njezine baltičke susjede Estonija i Latvija ostale bi bez kopnene veze s europskim partnerima.
Lukašenko je na bjeloruskoj državnoj televiziji još u ožujku upitao vojnog zapovjednika mogu li njegove snage zadržati teritorij u slučaju oružanog sukoba. "Sve akcije su isplanirane, razrađuju se pitanja borbene spremnosti i priprema (vojno) osoblje", odgovorio je zapovjednik.
Iako Bjelorusija nije rasporedila svoje snage u Ukrajinu, dopustila je Rusiji da izvodi raketne napade sa svog teritorija. Moskva je također rasporedila taktičke nuklearne bojeve glave u Bjelorusiju prošle godine uslijed rastućih napetosti sa Zapadom. Litva s populacijom od tek 2,8 milijuna ljudi je, pak, jedna od najglasnijih pristaša Ukrajine otkako je Rusija započela invaziju u veljači 2022. godine
Osim prijetnje izravne vojne invazije, Landsbergis je rekao da se Litva već bori s hibridnim ratom Kremlja. "Aktivnost raste, očito se radi o eskalaciji i moramo biti spremni uhvatiti se u koštac s tim. I to pokazati jer NATO savez također vidi hibridne prijetnje kao dio svoje domene", rekao je.
NATO je prošlog tjedna ocijenio da su Litva i šest drugih država članica saveza, uključujući Veliku Britaniju i Njemačku, na meti "zloćudnih" ruskih aktivnosti kao što su dezinformacije, sabotaže, činovi nasilja, kibernetičko i elektroničko ometanje te druge hibridne operacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....