stdClass Object ( [id] => 1266521 [title] => ‘Jastrebovi‘ sa Zapada žele totalni raspad Rusije na 34 novih država. Planovi o tome kovani su i u samom Bruxellesu [alias] => jastrebovi-sa-zapada-zele-totalni-raspad-rusije-na-34-novih-drzava-planovi-o-tome-kovani-su-i-u-samom-bruxellesu [catid] => 241 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Ponekad se novinski naslovi – bilo slučajno, bilo uredničkom ingenioznošću – poslože u nizu tako da potonji naslov objašnjava prethodni. Tako se prošlog vikenda na jednom od čitanijih portala u zemlji zgodio naslov "Bivši premijer Izraela: Sve sam dogovorio, rat je trebao brzo završiti, ali onda se umiješao Zapad...".

Ove tri točkice moguće su tumačenje dobile već u naslovu iduće vijesti, odmah ispod ove: "Promijenit ćemo kartu Europe i Azije. Rusija će se raspasti, a stvorit će se novih 30-ak država".

Drugim riječima, ovo je priča o tome kako opasni snovi o disoluciji Rusije mogu odvesti čitav svijet do ruba postojanja, a možda i dalje.

Prvi navedeni naslov odnosi se na veliki intervju koji je bivši premijer Izraela Naftali Bennett dao izraelskom novinaru Hanochu Daumu, u kojem je govorio o svom posredništvu između Moskve i Kijeva u prvim tjednima rata, kad je još bilo moguće zaustaviti sukob bez većih posljedica po obje zaraćene strane.

Tadašnji premijer je u intervjuu ispričao kako je 4. ožujka 2022., devetog dana rata, na traženje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, otputovao u Rusiju na sastanak s Vladimirom Putinom, tražeći način da zaustavi krvoproliće. Motiv mu je bila i nezavidna pozicija Izraela u odnosu na ukrajinski rat (koja ga zapravo čini pogodnim posrednikom između Rusije i Zapada).

– Izbija rat, a ja sam odmah između čekića i nakovnja. Amerikanci su očekivali da se svi okupimo za Ukrajinu. Ali u Siriji, ruskom savezniku, Izrael provodi redovite zračne napade uz dopuštenje Kremlja. Jednom ili dvaput tjedno napadamo iransku prisutnost u Siriji, a Rusija, supersila, tamo ima S-300 sustav protuzračne obrane i ako pritisnu dugme, izraelski piloti će pasti – objasnio je Bennett zbog čega Izrael ne može ići protiv Rusije.

Prema Bennettovim riječima, njegovi razgovori s predsjednicima Rusije i Ukrajine, Putinom i Zelenskim, zapravo su bili uspješni: obje strane prihvatile su osnovne zahtjeve protivnika i dale ustupke kojima se rat mogao već tada okončati.

Konkretno, Rusija je odustala od uklanjanja Zelenskog i razoružavanja Ukrajine, te je bila voljna vratiti vojsku na predratne položaje, pod uvjetom da se Ukrajina odrekne traženja članstva u NATO savezu, na što je Kijev pristao. Kako je istaknuo Bennett, iskristalizirao se prijedlog koji "ne uključuje promjenu režima u Kijevu i omogućuje Ukrajini da zadrži suverenitet".

Bivši izraelski premijer je u intervjuu naglasio da je pregovore koordinirao s vodećim zapadnim silama – Amerikom, Britanijom, Francuskom i Njemačkom – čiji su lideri, međutim, "blokirali" njegove diplomatske napore i "nametnuli svoju želju za nastavkom ratovanja i odbacivanjem svakog oblika mirovnih pregovora".

Pritom je, precizira Bennett, najagresivniji stav i najveću ratnu želju iskazivao tadašnji britanski premijer Boris Johnson, dok su francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz bili "pragmatičniji". A čelnik SAD-a Joe Biden je "usvojio oba stajališta".

No brzo je među zapadnim liderima prevladao Johnsonov ratoborni stav. Kako u intervjuu formulira Bennett, Zapad je donio odluku "da nastavi udarati po Putinu, a ne pregovarati".

– Znači, oni su zaustavili to? – upitao je voditelj Daum.

– U suštini da, zaustavili su to i mislio sam da su u krivu što to čine – potvrdio je Bennett.

---

image

Prizor iz mongolske stepe

Afp
---

Iako je ovaj intervju u javnosti doživljen kao nešto bombastično, Bennett nije otkrio ništa novo. Da neka "tajanstvena sila" sprječava Kijev da postigne dogovor s Moskvom, bilo je jasno već sredinom travnja, kad su se odjednom rasplinule optimistične najave ruskih i ukrajinskih pregovarača iz ožujka, kad su se više puta sastali u Turskoj, dajući u izjavama naslutiti da je konačni dogovor o okončanju rata vrlo blizu. Što se potom dogodilo? Tko je sabotirao mogući dogovor?

Prve naznake o tome dao je 20. travnja turski šef diplomacije Mevlut Cavusoglu, ustvrdivši u intervjuu za CNN Turk da mirno rješenje rata sprečavaju "neke NATO zemlje".

– Postoje zemlje unutar NATO-a koje žele da se rat u Ukrajini nastavi. Nastavak rata vide kao slabljenje Rusije. Ne mare puno za situaciju u Ukrajini – rekao je tada Cavusoglu.

Pritom nije precizirao koje su to zemlje – iako je bilo jasno da misli prvenstveno na SAD i Britaniju – ali se pet dana kasnije, 25. travnja, sâm odao američki ministar obrane Lloyd Austin.

– Želimo vidjeti Rusiju oslabljenu do te mjere da ne može izvoditi stvari poput ove invazije na Ukrajinu – rekao je šef Pentagona u razgovoru s novinarima u Poljskoj.

Konačno, 5. svibnja kijevski list "Ukrajinska pravda" objavljuje i zadnji djelić slagalice koji je nedostajao: mjesec dana ranije, 9. travnja, u Kijev je iznenada stigao britanski premijer Boris Johnson, koji je Zelenskom poručio da zaboravi pregovore s Putinom i da se rat mora nastaviti. Kako je naveo list, ukrajinska strana potom je obustavila pregovore.

Prema tome, recentni intervju s Bennettom samo je potvrdio činjenice koje su već bile poznate, a koje se svode na evidentni zaključak: Zapad iz nekog razloga ne želi da se ukrajinski rat zaustavi.

Odnosno, čak i ako uzmemo da je za pokretanje rata u potpunosti kriva Rusija – dakle ako potpuno zanemarimo sve što je dovelo do tog rata, a posebno ulogu Zapada od državnog udara u Kijevu 2014. nadalje – onda je za sprečavanje okončanja tog rata u jednakoj mjeri kriv Zapad. Ali zašto Zapad želi nastavak rata?

Dio motiva već je javno iskazan – da se oslabi Rusija. I drugi dio već smo čuli – da se pokuša ishoditi smjena u Kremlju, odnosno Putinova abdikacija. Ovaj dio motivacije posebno je problematičan jer sve naznake ukazuju na to da bi u slučaju Putinove smjene na njegovo mjesto došao neki od kremaljskih "jastrebova" – nakon kojeg bismo se Putina sjećali s nostalgijom – a rat bi se tek tada potpuno rasplamsao.

No ovdje nas zanima jedan naročiti dio zapadne ratne motivacije: riječ je o želji da ukrajinski rat dovede do raspada Rusije, odnosno do njezina komadanja na desetke manjih država koje bi Zapad mogao lako kontrolirati. Krajem prošlog mjeseca o tome se otvoreno raspravljalo nigdje drugdje doli – u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Na to se referira onaj drugi naslov iz uvodnog pasusa ovog teksta.

Europski parlament je, naime, 31. siječnja bio domaćin živopisnog skupa pod naslovom "Forum slobodnih naroda Rusije", koji okuplja predstavnike nekih od preko stotinu neruskih naroda koji žive na prostoru Ruske Federacije. Sudionike Foruma povezuje narativ o Rusiji kao imperijalnoj sili koja je genocidno kolonizirala njihove narode, željne slobode i odvajanja od Moskve.

U Bruxellesu se tako našlo četrdesetak disidenata, među kojima i bivši čečenski ministar kulture Ahmed Zakajev, čiji su pratitelji u zgradu Europskog parlamenta unijeli zastavu Ičkerije, nepriznate države koju su na prostoru Čečenije 90-ih proglasili islamistički radikali, među kojima je bila snažna i vehabijska struja – o karakteru te države, zbrisane u Drugom čečenskom ratu, govori podatak da su je priznali samo Gruzija i afganistanski talibani.

Pokrovitelj Foruma bila je frakcija Europskih konzervativaca i reformista (ECR), a prisustvovao mu je veći broj zastupnika – uključujući i potpredsjednika Europskog parlamenta, latvijskog političara Robertsa Zilea – dok je sudionike uvodnim govorom pozdravila poljska europarlamentarka Anna Fotyga.

Analogija bi bila da jedna frakcija u Kremlju, odnosno u državnoj Dumi, ugosti separatističke delegacije iz Kalifornije i Teksasa koje zagovaraju odcjepljenje od SAD-a. Teško je vjerovati da bi na Zapadu takav skup izazvao jednake simpatije kao ovaj u Bruxellesu, na kojem sudionici nisu skrivali krajnje namjere:

– Moramo raskomadati Rusiju, to je vrlo važno za budućnost – sažeo je stvari austrijski aktivist Günther Fehlinger, osnivač inicijative "Austrijski komitet za europsku Ukrajinu", iza čijih leđa je stajala "karta slobodnih država post-Rusije", na kojoj je teritorij Ruske Federacije podijeljen na ravno 34 države.

---

image

Turističko odredište, mjesto Gamsutl, u Dagestanu

 

D

Afp
---

Drugim riječima, "europska Ukrajina" ide u paketu s raskomadanom Rusijom, što je potvrđeno i u završnom priopćenju Foruma, u kojem su organizatori kao svoj cilj naveli "promjenu administrativnog i teritorijalnog ustroja postputinovske Rusije".

Ono što autori ovih poruka očito ne shvaćaju jest da one idealno naliježu ruskim propagandistima za širenje narativa o uroti Zapada protiv Rusije, koji samo povećava ionako visoku Putinovu podršku među Rusima. Činjenica da su zagovornici komadanja Rusije dobili prostor (i aplauze) za svoje ideje u samom srcu Europske unije nagnala je čak i dopisnika nezavisnog ruskog portala Meduza – koji je u Rusiji proglašen "stranim agentom", pa djeluje iz Latvije – da konstatira kako se ruska propaganda upravo obistinjuje:

"Činilo se da se pred našim očima obistinila glavna horor-priča ruske propagande – zlokobna zavjera protiv Rusije koja nastaje unutar zidina Europskog parlamenta", komentirao je Meduzin novinar, kako je prenio Jutarnji list.

Čovjek je to očito rekao ironično, ali ruska propaganda će taj događaj iskoristiti bez ironije i bez milosti. Ostaje priča o ruskom imperijalizmu, koji se od zapadnih imperijalizama povijesno razlikuje u jednom aspektu: dok su zapadne sile kolonizirale prekooceanske i prekomorske narode i teritorije, Rusija je kolonizirala svoje susjedstvo. Neki su ruski carevi pritom išli na istok – poput Ivana Groznog koji je u 16. stoljeću anektirao Sibir – dok su drugi, poput Petra Velikog, Rusiju širili prema zapadu.

Ruski imperijalizam nove teritorije nije osvajao ljubičicama i tratinčicama, već "ognjem i mačem", kao i njegovi zapadni pandani. No neke razlike u tretmanu pokorenih naroda ipak postoje, što osobito dolazi do izražaja ako se usporedi današnji položaj američkih i sibirskih starosjedilaca.

Za razliku od sudbine Indijanaca u SAD-u, koji su nakon genocida završili u rezervatima, sibirski narodi u srazu s ruskim kolonizatorima ipak su prošli osjetno bolje, pa je pet najvećih autohtonih naroda (Jakuti, Burjati, Altajci, Hakasi i Tuvinci) čak dobilo autonomne republike – Sahu (Jakutiju), Burjatiju, Altaj, Hakasiju i Tuvu – u kojima njihovi jezici imaju status službenih, uz ruski.

Možemo se složiti: rezervat i republika nisu isto. Analogija bi bila da u SAD-u savezne države dobiju Apači, Sijuksi, Čejeni, Irokezi i Dakote, te da u svih pet država službeni jezik, uz engleski, bude i jezik njihova plemena.

O položaju sibirskih domorodaca nešto kazuje i podatak da "čovjek broj dva" današnje Rusije, ministar obrane Sergej Šojgu, dolazi iz njihovih redova: otac mu je pripadnik tuvinskog naroda, kojeg čine po trećina budista, šamanista i ateista (majka mu je ukrajinska Ruskinja).

Dakako, sve to ne znači da je ruski imperijalizam slatki kolač od marcipana i da među neruskim narodima Ruske Federacije – kako onima u Sibiru, tako i onima u europskom dijelu Rusije – ne postoje struje koje žele neovisnost od Moskve. Te su želje danas prigušene, ali nije isključeno da u budućnosti ojačaju. Osobito ako ih se potakne.

Ako bi netko želio ohrabriti separatizam unutar Rusije, vjerojatno bi pikirao na "republičke šavove", što je najosjetljiviji dio svake multietničke federacije. A Ruska Federacija, uz 60-ak drugih federalnih subjekata (krajeva, oblasti, autonomnih okruga), ima 21 republiku – ne računajući Krim – u kojima živi oko 25 milijuna ljudi, odnosno nekih 17-18 posto stanovništva Rusije.

---

image

Dagestanski muslimani na molitivi u Makhachkalamu

 

 

Afp
---

Te su republike zamišljene kao domovi određene etničke manjine, kojima republički status jamči pravo na službeni jezik, čak i ako Rusi u toj republici čine natpolovičnu većinu. Recimo, u Republici Hakasiji u Sibiru narod Hakasa čini tek 12 posto stanovništva, a Rusi 82 posto, ali službeni jezici su i ruski i hakaški.

U deset republika Rusi čine većinu populacije, od čega u osam republika natpolovičnu – u rasponu od 52 posto u Adigeji do 82 posto u Hakasiji i Kareliji – a u dvije relativnu većinu (36 posto u Baškiriji i 47 posto u Republici Marij El).

U 11 republika, pak, Rusi predstavljaju manjinu stanovništva. Šest takvih republika je na Kavkazu (Čečenija, Dagestan, Ingušetija, Kabardino-Balkarija, Karačajevo-Čerkezija i Sjeverna Osetija), tri uz rijeku Volgu (Čuvašija, Kalmikija i Tatarstan) i dvije u Sibiru (Saha i Tuva). Rusa je najmanje u tri kavkaske republike – Ingušetiji (1%), Čečeniji (2%) i Dagestanu (4%) – dok u ostalim republikama njihov udio u stanovništvu varira od 16 posto u Tuvi do 40 posto u Tatarstanu.

Upravo su tri navedene kavkaske republike glavna potencijalna opasnost za cjelovitost Rusije (uz Tatarstan i eventualno Baškiriju). Ustanke ratobornih kavkaskih plemena ruski književnici opisuju još od 19. stoljeća, a islamističke pobune na Kavkazu buknule su i kaotičnih ruskih devedesetih, nakon raspada SSSR-a: tako je i nastala navedena Republika Ičkerija, koju je Putin krvavo ugušio Drugim čečenskim ratom, a sada se njezina zastava vijori pod svodovima Europskog parlamenta.

Nekome ta zastava nešto poručuje, nekoga na nešto podsjeća, a nekome možda zvono zvoni, ali on ne čuje. Odgađati završetak rata u nadi da će se Rusija raspasti najveći je hazard svih vremena.

---

Kalmikija, Udmurtija, Čuvašija...

1. ADIGEJA – republika na sjevernom Kavkazu, dobila ime po narodu Adigejaca (Čerkeza). Većinu od 497.000 stanovnika čine Rusi (52%), uz 36 posto Čerkeza. Službeni jezici su ruski i čerkeski.

2. ALTAJ – republika u južnom dijelu Sibira; 211.000 stanovnika. Najbrojniji su Rusi (60%), potom Altajci (31%). Službeni su jezici ruski i altajski.

3. BAŠKIRIJA – republika u europskom dijelu Rusije; 4,1 milijun stanovnika. Stanovništvo čine Rusi (36%), Baškirci (30%), Tatari (25%) i drugi. Službeni jezici su ruski i baškirski.

4. BURJATIJA – republika u istočnom Sibiru; 979.000 stanovnika. Najviše je Rusa (66%) i Burjata (30%). Službeni jezici su ruski i burjatski.

5. ČEČENIJA – republika na Kavkazu; 1,5 milijuna stanovnika. Većinu čine Čečeni (95%), a Rusa ima dva posto. Službeni jezici su ruski i čečenski.

6. ČUVAŠIJA – republika u europskom dijelu Rusije; 1,2 milijuna stanovnika. Najbrojniji su Čuvaši (68%), potom Rusi (27%). Službeni jezici su ruski i čuvaški.

7. DAGESTAN – republika na Kavkazu; 3,2 milijuna stanovnika. Gro stanovnika su muslimani koji govore dagestanskim jezicima (Avarci 29%, Darginci 17%, Lezginci 13%, Lakci 6%) ili turkijskim jezicima (Kumici 15%), a Rusi čine četiri posto stanovništva. Službeni su jezici ruski, čečenski i rutulski.

8. HAKASIJA – republika u južnom Sibiru; 535.000 stanovnika. Najviše je Rusa (82%), potom Hakasa (12%). Službeni su jezici ruski i hakaški.

9. INGUŠETIJA – republika na Kavkazu; 510.000 stanovnika. Najviše je Inguša (94%), potom Čečena (5%) i Rusa (1%). Službeni jezici su ruski i inguški.

10. KABARDINO-BALKARIJA – republika na Kavkazu; 904.000 stanovnika. Žitelji su Kabardinci (57%), Rusi (23%), Balkarci (13%) i drugi. Službeni jezici su ruski, kabardinski i karačajsko-balkarski.

11. KALMIKIJA – republika u europskom dijelu Rusije; 267.000 stanovnika. Najviše je Kalmika (57%), potom Rusa (30%). Službeni jezici su ruski i kalmički.

12. KARAČAJEVO-ČERKEZIJA – republika na Kavkazu; 470.000 stanovnika. Žitelji su Karačajevci (41%), Rusi (32%), Čerkezi (12%) i drugi. Uz ruski, službeni jezici su abhaski, kabardinsko-čerkeski, karačajsko-balkarski i nogajski.

13. KARELIJA – republika na sjeverozapadu Rusije, uz granicu s Finskom; 533.000 stanovnika. Najviše je Rusa (82%), potom Karelijaca (7%). Službeni jezik je ruski, dok su karelijski, veps i finski jezik od 2004. priznati kao nacionalni jezici.

14. KOMI – republika u europskom dijelu Rusije; 738.000 stanovnika. Najviše je Rusa (65%), potom Komija (24%). Službeni su jezici ruski i komi.

15. MARIJ EL – republika u europskom dijelu Rusije; 677.000 stanovnika. Žitelji su Rusi (47%), Marijci (44%), Tatari (6%) i drugi. Službeni su ruski i marijski jezik.

16. MORDOVIJA – republika u europskom dijelu Rusije; 784.000 stanovnika. Žitelji su Rusi (53%), Mordvini (40%), Tatari (5%) i drugi. Službeni su jezici ruski i mordvinski.

17. SAHA (JAKUTIJA) – republika u istočnom Sibiru; 996.000 stanovnika. Najviše je Jakuta (50%), potom Rusa (38%). Službeni jezici su ruski i jakutski.

18. SJEVERNA OSETIJA-ALANIJA – republika na Kavkazu; 687.000 stanovnika. Najviše je Oseta (65%), potom Rusa (21%). Službeni jezici su ruski i osetski.

19. TATARSTAN – republika u porječju Volge; 4 milijuna stanovnika. Najviše je Tatara (53%), potom Rusa (40%). Službeni su jezici ruski i tatarski.

20. TUVA – republika na jugu Sibira, uz granicu s Mongolijom; 337.000 stanovnika. Najviše je Tuvinaca (82%), potom Rusa (16%). Službeni su ruski i tuvinski jezik.

21. UDMURTIJA – republika u europskom dijelu Rusije; 1,5 milijuna stanovnika. Stanovništvo čine Rusi (62%), Udmurti (28%), Tatari (7%) i drugi. Službeni su jezici ruski i udmurtski.

22. KRIM – republika na jugu Ukrajine koju je Rusija anektirala u ožujku 2014., nakon referenduma koji međunarodna zajednica ne priznaje. Prema popisu iz 2001., na Krimu je, uključujući i Sevastopolj, živjelo 2,5 milijuna ljudi, a tri najveće etničke skupine su Rusi (58%), Ukrajinci (24%) i Krimski Tatari (12%). Službeni jezici: ruski, ukrajinski i krimskotatarski.

---

 

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => TO BI BIO KAOS [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [extra_fields_search] => TO BI BIO KAOS 2 0 13357 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2023-02-20 12:04:57 [created_by] => 3107 [created_by_alias] => Damir Pilić [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2023-02-22 08:59:01 [modified_by] => 3107 [publish_up] => 2023-02-20 19:30:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 229 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 241 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Europe i svijeta. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, politika, europa, svijet [secure] => 0 [page_title] => Svijet [page_description] => Slobodna Dalmacija - Najveće dnevne novine u Dalmaciji [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= title='Jastrebovi' sa Zapada žele totalni raspad Rusije na 34 novih država. Planovi o tome kovani su i u samom Bruxellesu [metakey] => Raspad Rusije, Ruske republike, Ukrajinski rat [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2023\/02\/20\/24321128.jpg","\/images\/slike\/2023\/02\/20\/24321129.jpg","\/images\/slike\/2023\/02\/20\/24321141.jpg","\/images\/slike\/2023\/02\/20\/24321142.jpg","\/images\/slike\/2023\/02\/20\/24321200.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":[" Afp","Afp","Afp","Afp","Afp"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","

Prizor iz mongolske stepe<\/p>","

Turisti\u010dko odredi\u0161te, mjesto Gamsutl, u Dagestanu<\/p>\n\n

\u00a0<\/p>\n\n

D<\/p>","

Dagestanski muslimani na molitivi u Makhachkalamu<\/p>\n\n

\u00a0<\/p>\n\n

\u00a0<\/p>",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1280","hd_24321128_1920.jpg":"1920x1080","k_24321128_1280.jpg":"1280x1280","k_24321128_1024.jpg":"1024x1024","k_24321128_640.jpg":"640x640","k_24321128_480.jpg":"480x480","k_24321128_340.jpg":"340x340","k_24321128_220.jpg":"220x220","o_24321128_1280.jpg":"1280x853","o_24321128_1024.jpg":"1024x682","o_24321128_640.jpg":"640x426","o_24321128_480.jpg":"480x320","o_24321128_340.jpg":"340x226","o_24321128_220.jpg":"220x146","h_24321128_1280.jpg":"1280x854","h_24321128_1024.jpg":"1024x683","h_24321128_640.jpg":"640x427","h_24321128_480.jpg":"480x320","h_24321128_340.jpg":"340x227","h_24321128_220.jpg":"220x147","pp_24321128_1280.jpg":"1280x1628","pp_24321128_1024.jpg":"1024x1303","pp_24321128_640.jpg":"640x814","pp_24321128_480.jpg":"480x611","pp_24321128_340.jpg":"340x432","pp_24321128_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_24321129_1920.jpg":"1920x1080","k_24321129_1280.jpg":"1280x1280","k_24321129_1024.jpg":"1024x1024","k_24321129_640.jpg":"640x640","k_24321129_480.jpg":"480x480","k_24321129_340.jpg":"340x340","k_24321129_220.jpg":"220x220","o_24321129_1280.jpg":"1280x853","o_24321129_1024.jpg":"1024x682","o_24321129_640.jpg":"640x426","o_24321129_480.jpg":"480x320","o_24321129_340.jpg":"340x226","o_24321129_220.jpg":"220x146","h_24321129_1280.jpg":"1280x854","h_24321129_1024.jpg":"1024x683","h_24321129_640.jpg":"640x427","h_24321129_480.jpg":"480x320","h_24321129_340.jpg":"340x227","h_24321129_220.jpg":"220x147","pp_24321129_1280.jpg":"1280x1628","pp_24321129_1024.jpg":"1024x1303","pp_24321129_640.jpg":"640x814","pp_24321129_480.jpg":"480x611","pp_24321129_340.jpg":"340x432","pp_24321129_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1279","hd_24321141_1920.jpg":"1920x1080","k_24321141_1280.jpg":"1280x1280","k_24321141_1024.jpg":"1024x1024","k_24321141_640.jpg":"640x640","k_24321141_480.jpg":"480x480","k_24321141_340.jpg":"340x340","k_24321141_220.jpg":"220x220","o_24321141_1280.jpg":"1280x852","o_24321141_1024.jpg":"1024x682","o_24321141_640.jpg":"640x426","o_24321141_480.jpg":"480x319","o_24321141_340.jpg":"340x226","o_24321141_220.jpg":"220x146","h_24321141_1280.jpg":"1280x854","h_24321141_1024.jpg":"1024x683","h_24321141_640.jpg":"640x427","h_24321141_480.jpg":"480x320","h_24321141_340.jpg":"340x227","h_24321141_220.jpg":"220x147","pp_24321141_1280.jpg":"1280x1628","pp_24321141_1024.jpg":"1024x1303","pp_24321141_640.jpg":"640x814","pp_24321141_480.jpg":"480x611","pp_24321141_340.jpg":"340x432","pp_24321141_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1258","hd_24321142_1920.jpg":"1920x1080","k_24321142_1280.jpg":"1280x1280","k_24321142_1024.jpg":"1024x1024","k_24321142_640.jpg":"640x640","k_24321142_480.jpg":"480x480","k_24321142_340.jpg":"340x340","k_24321142_220.jpg":"220x220","o_24321142_1280.jpg":"1280x838","o_24321142_1024.jpg":"1024x670","o_24321142_640.jpg":"640x419","o_24321142_480.jpg":"480x314","o_24321142_340.jpg":"340x222","o_24321142_220.jpg":"220x144","h_24321142_1280.jpg":"1280x854","h_24321142_1024.jpg":"1024x683","h_24321142_640.jpg":"640x427","h_24321142_480.jpg":"480x320","h_24321142_340.jpg":"340x227","h_24321142_220.jpg":"220x147","pp_24321142_1280.jpg":"1280x1628","pp_24321142_1024.jpg":"1024x1303","pp_24321142_640.jpg":"640x814","pp_24321142_480.jpg":"480x611","pp_24321142_340.jpg":"340x432","pp_24321142_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1351","hd_24321200_1920.jpg":"1920x1080","k_24321200_1280.jpg":"1280x1280","k_24321200_1024.jpg":"1024x1024","k_24321200_640.jpg":"640x640","k_24321200_480.jpg":"480x480","k_24321200_340.jpg":"340x340","k_24321200_220.jpg":"220x220","o_24321200_1280.jpg":"1280x900","o_24321200_1024.jpg":"1024x720","o_24321200_640.jpg":"640x450","o_24321200_480.jpg":"480x337","o_24321200_340.jpg":"340x239","o_24321200_220.jpg":"220x154","h_24321200_1280.jpg":"1280x854","h_24321200_1024.jpg":"1024x683","h_24321200_640.jpg":"640x427","h_24321200_480.jpg":"480x320","h_24321200_340.jpg":"340x227","h_24321200_220.jpg":"220x147","pp_24321200_1280.jpg":"1280x1628","pp_24321200_1024.jpg":"1024x1303","pp_24321200_640.jpg":"640x814","pp_24321200_480.jpg":"480x611","pp_24321200_340.jpg":"340x432","pp_24321200_220.jpg":"220x280"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 100 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 241 [name] => Svijet [alias] => svijet [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 2 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 1 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 8.0.18-9 [server_version] => 80018 [stat] => Uptime: 6372608 Threads: 77 Questions: 1163933465 Slow queries: 0 Opens: 222801 Flush tables: 3 Open tables: 1024 Queries per second avg: 182.646 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 10454755 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 54 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli [host] => 127.0.0.1 [user] => slobodna_admin [password] => BDNkcMPAG9tIErgj [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 3306 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '240' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/svijet ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 482 [name] => Premium [alias] => premium [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /vinski-podrum-stari/sponzori ) ) [link] => /vijesti/svijet/jastrebovi-sa-zapada-zele-totalni-raspad-rusije-na-34-novih-drzava-planovi-o-tome-kovani-su-i-u-samom-bruxellesu-1266521 [printLink] => /vijesti/svijet/jastrebovi-sa-zapada-zele-totalni-raspad-rusije-na-34-novih-drzava-planovi-o-tome-kovani-su-i-u-samom-bruxellesu-1266521?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 706848 [name] => Raspad Rusije [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2023-02-20 20:32:21 [main_article_id] => 0 [alias] => raspad-rusije [link] => /tag/raspad-rusije ) [1] => stdClass Object ( [id] => 706849 [name] => Ruske republike [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2023-02-20 20:32:21 [main_article_id] => 0 [alias] => ruske-republike [link] => /tag/ruske-republike ) [2] => stdClass Object ( [id] => 695749 [name] => Ukrajinski rat [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2022-10-31 18:37:14 [main_article_id] => 0 [alias] => ukrajinski-rat [link] => /tag/ukrajinski-rat ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => TO BI BIO KAOS [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [CitySelect] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => ‘Jastrebovi‘ sa Zapada žele totalni raspad Rusije na 34 novih država. Planovi o tome kovani su i u samom Bruxellesu [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3107 [name] => Damir Pilić [username] => damir-pili [email] => damir-pili@sd.hr [password] => $2y$10$KrU/.ZEYdVjL4WRvqz720ueo0NRuLxdeba4TsMluTxBUClcQKLy7W [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/damir-pilic-3107 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1625 [gender] => m [description] => [image] => 1625.png [url] => [group] => 4 [plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""} ) [avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1625.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/02/20/24321128.jpg [galleryCount] => 5 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => Afp [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/02/20/24321128.jpg [title] => Afp ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/02/20/24321129.jpg [title] =>

Prizor iz mongolske stepe

Afp ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/02/20/24321141.jpg [title] =>

Turističko odredište, mjesto Gamsutl, u Dagestanu

 

D

Afp ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/02/20/24321142.jpg [title] =>

Dagestanski muslimani na molitivi u Makhachkalamu

 

 

Afp ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/02/20/24321200.jpg [title] => Afp ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Ponekad se novinski naslovi – bilo slučajno, bilo uredničkom ingenioznošću – poslože u nizu tako da potonji naslov objašnjava prethodni. Tako se prošlog vikenda na jednom od čitanijih portala u zemlji zgodio naslov "Bivši premijer Izraela: Sve sam dogovorio, rat je trebao brzo završiti, ali onda se umiješao Zapad...".

Ove tri točkice moguće su tumačenje dobile već u naslovu iduće vijesti, odmah ispod ove: "Promijenit ćemo kartu Europe i Azije. Rusija će se raspasti, a stvorit će se novih 30-ak država".

Drugim riječima, ovo je priča o tome kako opasni snovi o disoluciji Rusije mogu odvesti čitav svijet do ruba postojanja, a možda i dalje.

Prvi navedeni naslov odnosi se na veliki intervju koji je bivši premijer Izraela Naftali Bennett dao izraelskom novinaru Hanochu Daumu, u kojem je govorio o svom posredništvu između Moskve i Kijeva u prvim tjednima rata, kad je još bilo moguće zaustaviti sukob bez većih posljedica po obje zaraćene strane.

Tadašnji premijer je u intervjuu ispričao kako je 4. ožujka 2022., devetog dana rata, na traženje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, otputovao u Rusiju na sastanak s Vladimirom Putinom, tražeći način da zaustavi krvoproliće. Motiv mu je bila i nezavidna pozicija Izraela u odnosu na ukrajinski rat (koja ga zapravo čini pogodnim posrednikom između Rusije i Zapada).

– Izbija rat, a ja sam odmah između čekića i nakovnja. Amerikanci su očekivali da se svi okupimo za Ukrajinu. Ali u Siriji, ruskom savezniku, Izrael provodi redovite zračne napade uz dopuštenje Kremlja. Jednom ili dvaput tjedno napadamo iransku prisutnost u Siriji, a Rusija, supersila, tamo ima S-300 sustav protuzračne obrane i ako pritisnu dugme, izraelski piloti će pasti – objasnio je Bennett zbog čega Izrael ne može ići protiv Rusije.

Prema Bennettovim riječima, njegovi razgovori s predsjednicima Rusije i Ukrajine, Putinom i Zelenskim, zapravo su bili uspješni: obje strane prihvatile su osnovne zahtjeve protivnika i dale ustupke kojima se rat mogao već tada okončati.

Konkretno, Rusija je odustala od uklanjanja Zelenskog i razoružavanja Ukrajine, te je bila voljna vratiti vojsku na predratne položaje, pod uvjetom da se Ukrajina odrekne traženja članstva u NATO savezu, na što je Kijev pristao. Kako je istaknuo Bennett, iskristalizirao se prijedlog koji "ne uključuje promjenu režima u Kijevu i omogućuje Ukrajini da zadrži suverenitet".

Bivši izraelski premijer je u intervjuu naglasio da je pregovore koordinirao s vodećim zapadnim silama – Amerikom, Britanijom, Francuskom i Njemačkom – čiji su lideri, međutim, "blokirali" njegove diplomatske napore i "nametnuli svoju želju za nastavkom ratovanja i odbacivanjem svakog oblika mirovnih pregovora".

Pritom je, precizira Bennett, najagresivniji stav i najveću ratnu želju iskazivao tadašnji britanski premijer Boris Johnson, dok su francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz bili "pragmatičniji". A čelnik SAD-a Joe Biden je "usvojio oba stajališta".

No brzo je među zapadnim liderima prevladao Johnsonov ratoborni stav. Kako u intervjuu formulira Bennett, Zapad je donio odluku "da nastavi udarati po Putinu, a ne pregovarati".

– Znači, oni su zaustavili to? – upitao je voditelj Daum.

– U suštini da, zaustavili su to i mislio sam da su u krivu što to čine – potvrdio je Bennett.

---

image

Prizor iz mongolske stepe

Afp
---

Iako je ovaj intervju u javnosti doživljen kao nešto bombastično, Bennett nije otkrio ništa novo. Da neka "tajanstvena sila" sprječava Kijev da postigne dogovor s Moskvom, bilo je jasno već sredinom travnja, kad su se odjednom rasplinule optimistične najave ruskih i ukrajinskih pregovarača iz ožujka, kad su se više puta sastali u Turskoj, dajući u izjavama naslutiti da je konačni dogovor o okončanju rata vrlo blizu. Što se potom dogodilo? Tko je sabotirao mogući dogovor?

Prve naznake o tome dao je 20. travnja turski šef diplomacije Mevlut Cavusoglu, ustvrdivši u intervjuu za CNN Turk da mirno rješenje rata sprečavaju "neke NATO zemlje".

– Postoje zemlje unutar NATO-a koje žele da se rat u Ukrajini nastavi. Nastavak rata vide kao slabljenje Rusije. Ne mare puno za situaciju u Ukrajini – rekao je tada Cavusoglu.

Pritom nije precizirao koje su to zemlje – iako je bilo jasno da misli prvenstveno na SAD i Britaniju – ali se pet dana kasnije, 25. travnja, sâm odao američki ministar obrane Lloyd Austin.

– Želimo vidjeti Rusiju oslabljenu do te mjere da ne može izvoditi stvari poput ove invazije na Ukrajinu – rekao je šef Pentagona u razgovoru s novinarima u Poljskoj.

Konačno, 5. svibnja kijevski list "Ukrajinska pravda" objavljuje i zadnji djelić slagalice koji je nedostajao: mjesec dana ranije, 9. travnja, u Kijev je iznenada stigao britanski premijer Boris Johnson, koji je Zelenskom poručio da zaboravi pregovore s Putinom i da se rat mora nastaviti. Kako je naveo list, ukrajinska strana potom je obustavila pregovore.

Prema tome, recentni intervju s Bennettom samo je potvrdio činjenice koje su već bile poznate, a koje se svode na evidentni zaključak: Zapad iz nekog razloga ne želi da se ukrajinski rat zaustavi.

Odnosno, čak i ako uzmemo da je za pokretanje rata u potpunosti kriva Rusija – dakle ako potpuno zanemarimo sve što je dovelo do tog rata, a posebno ulogu Zapada od državnog udara u Kijevu 2014. nadalje – onda je za sprečavanje okončanja tog rata u jednakoj mjeri kriv Zapad. Ali zašto Zapad želi nastavak rata?

Dio motiva već je javno iskazan – da se oslabi Rusija. I drugi dio već smo čuli – da se pokuša ishoditi smjena u Kremlju, odnosno Putinova abdikacija. Ovaj dio motivacije posebno je problematičan jer sve naznake ukazuju na to da bi u slučaju Putinove smjene na njegovo mjesto došao neki od kremaljskih "jastrebova" – nakon kojeg bismo se Putina sjećali s nostalgijom – a rat bi se tek tada potpuno rasplamsao.

No ovdje nas zanima jedan naročiti dio zapadne ratne motivacije: riječ je o želji da ukrajinski rat dovede do raspada Rusije, odnosno do njezina komadanja na desetke manjih država koje bi Zapad mogao lako kontrolirati. Krajem prošlog mjeseca o tome se otvoreno raspravljalo nigdje drugdje doli – u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Na to se referira onaj drugi naslov iz uvodnog pasusa ovog teksta.

Europski parlament je, naime, 31. siječnja bio domaćin živopisnog skupa pod naslovom "Forum slobodnih naroda Rusije", koji okuplja predstavnike nekih od preko stotinu neruskih naroda koji žive na prostoru Ruske Federacije. Sudionike Foruma povezuje narativ o Rusiji kao imperijalnoj sili koja je genocidno kolonizirala njihove narode, željne slobode i odvajanja od Moskve.

U Bruxellesu se tako našlo četrdesetak disidenata, među kojima i bivši čečenski ministar kulture Ahmed Zakajev, čiji su pratitelji u zgradu Europskog parlamenta unijeli zastavu Ičkerije, nepriznate države koju su na prostoru Čečenije 90-ih proglasili islamistički radikali, među kojima je bila snažna i vehabijska struja – o karakteru te države, zbrisane u Drugom čečenskom ratu, govori podatak da su je priznali samo Gruzija i afganistanski talibani.

Pokrovitelj Foruma bila je frakcija Europskih konzervativaca i reformista (ECR), a prisustvovao mu je veći broj zastupnika – uključujući i potpredsjednika Europskog parlamenta, latvijskog političara Robertsa Zilea – dok je sudionike uvodnim govorom pozdravila poljska europarlamentarka Anna Fotyga.

Analogija bi bila da jedna frakcija u Kremlju, odnosno u državnoj Dumi, ugosti separatističke delegacije iz Kalifornije i Teksasa koje zagovaraju odcjepljenje od SAD-a. Teško je vjerovati da bi na Zapadu takav skup izazvao jednake simpatije kao ovaj u Bruxellesu, na kojem sudionici nisu skrivali krajnje namjere:

– Moramo raskomadati Rusiju, to je vrlo važno za budućnost – sažeo je stvari austrijski aktivist Günther Fehlinger, osnivač inicijative "Austrijski komitet za europsku Ukrajinu", iza čijih leđa je stajala "karta slobodnih država post-Rusije", na kojoj je teritorij Ruske Federacije podijeljen na ravno 34 države.

---

image

Turističko odredište, mjesto Gamsutl, u Dagestanu

 

D

Afp
---

Drugim riječima, "europska Ukrajina" ide u paketu s raskomadanom Rusijom, što je potvrđeno i u završnom priopćenju Foruma, u kojem su organizatori kao svoj cilj naveli "promjenu administrativnog i teritorijalnog ustroja postputinovske Rusije".

Ono što autori ovih poruka očito ne shvaćaju jest da one idealno naliježu ruskim propagandistima za širenje narativa o uroti Zapada protiv Rusije, koji samo povećava ionako visoku Putinovu podršku među Rusima. Činjenica da su zagovornici komadanja Rusije dobili prostor (i aplauze) za svoje ideje u samom srcu Europske unije nagnala je čak i dopisnika nezavisnog ruskog portala Meduza – koji je u Rusiji proglašen "stranim agentom", pa djeluje iz Latvije – da konstatira kako se ruska propaganda upravo obistinjuje:

"Činilo se da se pred našim očima obistinila glavna horor-priča ruske propagande – zlokobna zavjera protiv Rusije koja nastaje unutar zidina Europskog parlamenta", komentirao je Meduzin novinar, kako je prenio Jutarnji list.

Čovjek je to očito rekao ironično, ali ruska propaganda će taj događaj iskoristiti bez ironije i bez milosti. Ostaje priča o ruskom imperijalizmu, koji se od zapadnih imperijalizama povijesno razlikuje u jednom aspektu: dok su zapadne sile kolonizirale prekooceanske i prekomorske narode i teritorije, Rusija je kolonizirala svoje susjedstvo. Neki su ruski carevi pritom išli na istok – poput Ivana Groznog koji je u 16. stoljeću anektirao Sibir – dok su drugi, poput Petra Velikog, Rusiju širili prema zapadu.

Ruski imperijalizam nove teritorije nije osvajao ljubičicama i tratinčicama, već "ognjem i mačem", kao i njegovi zapadni pandani. No neke razlike u tretmanu pokorenih naroda ipak postoje, što osobito dolazi do izražaja ako se usporedi današnji položaj američkih i sibirskih starosjedilaca.

Za razliku od sudbine Indijanaca u SAD-u, koji su nakon genocida završili u rezervatima, sibirski narodi u srazu s ruskim kolonizatorima ipak su prošli osjetno bolje, pa je pet najvećih autohtonih naroda (Jakuti, Burjati, Altajci, Hakasi i Tuvinci) čak dobilo autonomne republike – Sahu (Jakutiju), Burjatiju, Altaj, Hakasiju i Tuvu – u kojima njihovi jezici imaju status službenih, uz ruski.

Možemo se složiti: rezervat i republika nisu isto. Analogija bi bila da u SAD-u savezne države dobiju Apači, Sijuksi, Čejeni, Irokezi i Dakote, te da u svih pet država službeni jezik, uz engleski, bude i jezik njihova plemena.

O položaju sibirskih domorodaca nešto kazuje i podatak da "čovjek broj dva" današnje Rusije, ministar obrane Sergej Šojgu, dolazi iz njihovih redova: otac mu je pripadnik tuvinskog naroda, kojeg čine po trećina budista, šamanista i ateista (majka mu je ukrajinska Ruskinja).

Dakako, sve to ne znači da je ruski imperijalizam slatki kolač od marcipana i da među neruskim narodima Ruske Federacije – kako onima u Sibiru, tako i onima u europskom dijelu Rusije – ne postoje struje koje žele neovisnost od Moskve. Te su želje danas prigušene, ali nije isključeno da u budućnosti ojačaju. Osobito ako ih se potakne.

Ako bi netko želio ohrabriti separatizam unutar Rusije, vjerojatno bi pikirao na "republičke šavove", što je najosjetljiviji dio svake multietničke federacije. A Ruska Federacija, uz 60-ak drugih federalnih subjekata (krajeva, oblasti, autonomnih okruga), ima 21 republiku – ne računajući Krim – u kojima živi oko 25 milijuna ljudi, odnosno nekih 17-18 posto stanovništva Rusije.

---

image

Dagestanski muslimani na molitivi u Makhachkalamu

 

 

Afp
---

Te su republike zamišljene kao domovi određene etničke manjine, kojima republički status jamči pravo na službeni jezik, čak i ako Rusi u toj republici čine natpolovičnu većinu. Recimo, u Republici Hakasiji u Sibiru narod Hakasa čini tek 12 posto stanovništva, a Rusi 82 posto, ali službeni jezici su i ruski i hakaški.

U deset republika Rusi čine većinu populacije, od čega u osam republika natpolovičnu – u rasponu od 52 posto u Adigeji do 82 posto u Hakasiji i Kareliji – a u dvije relativnu većinu (36 posto u Baškiriji i 47 posto u Republici Marij El).

U 11 republika, pak, Rusi predstavljaju manjinu stanovništva. Šest takvih republika je na Kavkazu (Čečenija, Dagestan, Ingušetija, Kabardino-Balkarija, Karačajevo-Čerkezija i Sjeverna Osetija), tri uz rijeku Volgu (Čuvašija, Kalmikija i Tatarstan) i dvije u Sibiru (Saha i Tuva). Rusa je najmanje u tri kavkaske republike – Ingušetiji (1%), Čečeniji (2%) i Dagestanu (4%) – dok u ostalim republikama njihov udio u stanovništvu varira od 16 posto u Tuvi do 40 posto u Tatarstanu.

Upravo su tri navedene kavkaske republike glavna potencijalna opasnost za cjelovitost Rusije (uz Tatarstan i eventualno Baškiriju). Ustanke ratobornih kavkaskih plemena ruski književnici opisuju još od 19. stoljeća, a islamističke pobune na Kavkazu buknule su i kaotičnih ruskih devedesetih, nakon raspada SSSR-a: tako je i nastala navedena Republika Ičkerija, koju je Putin krvavo ugušio Drugim čečenskim ratom, a sada se njezina zastava vijori pod svodovima Europskog parlamenta.

Nekome ta zastava nešto poručuje, nekoga na nešto podsjeća, a nekome možda zvono zvoni, ali on ne čuje. Odgađati završetak rata u nadi da će se Rusija raspasti najveći je hazard svih vremena.

---

Kalmikija, Udmurtija, Čuvašija...

1. ADIGEJA – republika na sjevernom Kavkazu, dobila ime po narodu Adigejaca (Čerkeza). Većinu od 497.000 stanovnika čine Rusi (52%), uz 36 posto Čerkeza. Službeni jezici su ruski i čerkeski.

2. ALTAJ – republika u južnom dijelu Sibira; 211.000 stanovnika. Najbrojniji su Rusi (60%), potom Altajci (31%). Službeni su jezici ruski i altajski.

3. BAŠKIRIJA – republika u europskom dijelu Rusije; 4,1 milijun stanovnika. Stanovništvo čine Rusi (36%), Baškirci (30%), Tatari (25%) i drugi. Službeni jezici su ruski i baškirski.

4. BURJATIJA – republika u istočnom Sibiru; 979.000 stanovnika. Najviše je Rusa (66%) i Burjata (30%). Službeni jezici su ruski i burjatski.

5. ČEČENIJA – republika na Kavkazu; 1,5 milijuna stanovnika. Većinu čine Čečeni (95%), a Rusa ima dva posto. Službeni jezici su ruski i čečenski.

6. ČUVAŠIJA – republika u europskom dijelu Rusije; 1,2 milijuna stanovnika. Najbrojniji su Čuvaši (68%), potom Rusi (27%). Službeni jezici su ruski i čuvaški.

7. DAGESTAN – republika na Kavkazu; 3,2 milijuna stanovnika. Gro stanovnika su muslimani koji govore dagestanskim jezicima (Avarci 29%, Darginci 17%, Lezginci 13%, Lakci 6%) ili turkijskim jezicima (Kumici 15%), a Rusi čine četiri posto stanovništva. Službeni su jezici ruski, čečenski i rutulski.

8. HAKASIJA – republika u južnom Sibiru; 535.000 stanovnika. Najviše je Rusa (82%), potom Hakasa (12%). Službeni su jezici ruski i hakaški.

9. INGUŠETIJA – republika na Kavkazu; 510.000 stanovnika. Najviše je Inguša (94%), potom Čečena (5%) i Rusa (1%). Službeni jezici su ruski i inguški.

10. KABARDINO-BALKARIJA – republika na Kavkazu; 904.000 stanovnika. Žitelji su Kabardinci (57%), Rusi (23%), Balkarci (13%) i drugi. Službeni jezici su ruski, kabardinski i karačajsko-balkarski.

11. KALMIKIJA – republika u europskom dijelu Rusije; 267.000 stanovnika. Najviše je Kalmika (57%), potom Rusa (30%). Službeni jezici su ruski i kalmički.

12. KARAČAJEVO-ČERKEZIJA – republika na Kavkazu; 470.000 stanovnika. Žitelji su Karačajevci (41%), Rusi (32%), Čerkezi (12%) i drugi. Uz ruski, službeni jezici su abhaski, kabardinsko-čerkeski, karačajsko-balkarski i nogajski.

13. KARELIJA – republika na sjeverozapadu Rusije, uz granicu s Finskom; 533.000 stanovnika. Najviše je Rusa (82%), potom Karelijaca (7%). Službeni jezik je ruski, dok su karelijski, veps i finski jezik od 2004. priznati kao nacionalni jezici.

14. KOMI – republika u europskom dijelu Rusije; 738.000 stanovnika. Najviše je Rusa (65%), potom Komija (24%). Službeni su jezici ruski i komi.

15. MARIJ EL – republika u europskom dijelu Rusije; 677.000 stanovnika. Žitelji su Rusi (47%), Marijci (44%), Tatari (6%) i drugi. Službeni su ruski i marijski jezik.

16. MORDOVIJA – republika u europskom dijelu Rusije; 784.000 stanovnika. Žitelji su Rusi (53%), Mordvini (40%), Tatari (5%) i drugi. Službeni su jezici ruski i mordvinski.

17. SAHA (JAKUTIJA) – republika u istočnom Sibiru; 996.000 stanovnika. Najviše je Jakuta (50%), potom Rusa (38%). Službeni jezici su ruski i jakutski.

18. SJEVERNA OSETIJA-ALANIJA – republika na Kavkazu; 687.000 stanovnika. Najviše je Oseta (65%), potom Rusa (21%). Službeni jezici su ruski i osetski.

19. TATARSTAN – republika u porječju Volge; 4 milijuna stanovnika. Najviše je Tatara (53%), potom Rusa (40%). Službeni su jezici ruski i tatarski.

20. TUVA – republika na jugu Sibira, uz granicu s Mongolijom; 337.000 stanovnika. Najviše je Tuvinaca (82%), potom Rusa (16%). Službeni su ruski i tuvinski jezik.

21. UDMURTIJA – republika u europskom dijelu Rusije; 1,5 milijuna stanovnika. Stanovništvo čine Rusi (62%), Udmurti (28%), Tatari (7%) i drugi. Službeni su jezici ruski i udmurtski.

22. KRIM – republika na jugu Ukrajine koju je Rusija anektirala u ožujku 2014., nakon referenduma koji međunarodna zajednica ne priznaje. Prema popisu iz 2001., na Krimu je, uključujući i Sevastopolj, živjelo 2,5 milijuna ljudi, a tri najveće etničke skupine su Rusi (58%), Ukrajinci (24%) i Krimski Tatari (12%). Službeni jezici: ruski, ukrajinski i krimskotatarski.

---

 

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
 Afp Afp Afp Afp Afp
Afp

Prizor iz mongolske stepe

Afp

Turističko odredište, mjesto Gamsutl, u Dagestanu

 

D

Afp

Dagestanski muslimani na molitivi u Makhachkalamu

 

 

Afp
[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/jastrebovi-sa-zapada-zele-totalni-raspad-rusije-na-34-novih-drzava-planovi-o-tome-kovani-su-i-u-samom-bruxellesu-1266521 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=80238c7973a2c397dfce36697916107a17a032ea [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=%E2%80%98Jastrebovi%E2%80%98+sa+Zapada+%C5%BEele+totalni+raspad+Rusije+na+34+novih+dr%C5%BEava.+Planovi+o+tome+kovani+su+i+u+samom+Bruxellesu&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fjastrebovi-sa-zapada-zele-totalni-raspad-rusije-na-34-novih-drzava-planovi-o-tome-kovani-su-i-u-samom-bruxellesu-1266521 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fjastrebovi-sa-zapada-zele-totalni-raspad-rusije-na-34-novih-drzava-planovi-o-tome-kovani-su-i-u-samom-bruxellesu-1266521 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => TO BI BIO KAOS [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) )
StoryEditorOCM
SvijetTO BI BIO KAOS

‘Jastrebovi‘ sa Zapada žele totalni raspad Rusije na 34 novih država. Planovi o tome kovani su i u samom Bruxellesu

Piše Damir Pilić
20. veljače 2023. - 20:30

Ponekad se novinski naslovi – bilo slučajno, bilo uredničkom ingenioznošću – poslože u nizu tako da potonji naslov objašnjava prethodni. Tako se prošlog vikenda na jednom od čitanijih portala u zemlji zgodio naslov "Bivši premijer Izraela: Sve sam dogovorio, rat je trebao brzo završiti, ali onda se umiješao Zapad...".

Ove tri točkice moguće su tumačenje dobile već u naslovu iduće vijesti, odmah ispod ove: "Promijenit ćemo kartu Europe i Azije. Rusija će se raspasti, a stvorit će se novih 30-ak država".

Drugim riječima, ovo je priča o tome kako opasni snovi o disoluciji Rusije mogu odvesti čitav svijet do ruba postojanja, a možda i dalje.

Prvi navedeni naslov odnosi se na veliki intervju koji je bivši premijer Izraela Naftali Bennett dao izraelskom novinaru Hano...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. svibanj 2024 20:14