StoryEditorOCM
Svijetcarinski ratovi

Kanađani su pokazali što je dišpet: narod stao iza premijera. Hoće li Bruxelles imati petlju za sličan rat s Trumpom?

Piše Davor Krile
26. kolovoza 2026. - 16:07
Trump i CarneyAndrej Ivanov/Afp
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Kanadski premijer Mark Carney dosljedan je u odluci da Donaldu Trumpu do kraja pokaže zube i pošalje ga kamo već spada. Prekinuo je trgovinske pregovore sa SAD-om uz poruku "Dosta je", naglasivši pritom i da suverenitet njegove zemlje nema cijenu. Odbacio je sve ponižavajuće uvjete koje je Kanadi ponudio Washington, proglasivši ih lošim poslom koji izravno ugrožava ustavno zaštićenu upotrebu francuskog jezika te autonomnost Kanade u samostalnom sklapanju trgovinskih ugovora.

Izjavivši "U ratu ste kad vas napadnu, a nas su upravo napali", najavio je carinske protumjere velikom hegemonu po načelu "dolar za dolar". Boljet će Kanađane, ali plakat će i mnogi Amerikanci. Prve procjene ukazuju da bi ovaj potez mogao rezultirati američkim carinama na kanadsku robu u vrtoglavoj vrijednosti od 20 milijardi dolara i ugroziti oko 87.000 kanadskih radnih mjesta, uz rizik dodatnog Trumpova ludila i radikalizacije carinskih iznosa. No Carney je oko svoga čvrstog stava uspio ostvariti iznimno visoku razinu nacionalnog jedinstva, što je počelo inspirirati i određene krugove u Europskoj uniji da jednako tvrdo uzvrate na Trumpove carinske pritiske. No to je iz perspektive Bruxellesa puno lakše reći nego ostvariti.

image

Carney je dobio ogromnu potporu Kanađana svojoj politici u kratkom roku

Dave Chan/Afp

Carney je za podršku svojim obrambenim mjerama uspio pridobiti čak i premijera Ontarija, kanadske regije čija je ekonomija potencijalno najizloženija američkom carinskom udaru. Istraživanja javnosti pokazuju i da čak 76 posto Kanađana podupire obranu suvereniteta zemlje, bez obzira na cijenu. Čvrst stav prema Trumpu u Kanadi nosi i snažnu političku poruku: otpor javnosti prema politici američkog predsjednika govori o gotovo ratnoj atmosferi koju je "narančasti" uspio zakuhati u tradicionalno bliskom i zajedničkim ekonomskim interesima oduvijek prožetom mirnodopskom susjedstvu.

Takva situacija otvorila je pitanje hoće li Europska unija uskoro povući kakav sličan potez prema mahnito destruktivnoj politici aktualnog Washingtona, koji od sebe i svoje pozadine očito više ne vidi ni tradicionalno dobre i lojalne zapadne partnere. Svojedobno su u prkošenju Trumpu i njegovim teritorijalnim aspiracijama Kanađani čak javno razmatrali i mogućnost da postanu nova članica EU-a, pa bi solidaran potez Starog kontinenta u ovom trenutku bio i iz te perspektive više nego logičan. Osim toga, Bruxelles se već više od godinu dana jednako očajnički bori protiv zahtjeva SAD-a za ukidanjem europskih ekoloških propisa, pravila o održivosti i regulative digitalnog tržišta. Napetosti su se dodatno pojačale nakon što je Trump u srpnju zaprijetio EU-u "vrlo visokom cijenom" zbog kazne izrečene Googleu. Bruxelles zaštitu prava na regulaciju također smatra temeljnim načelom i odbija se toga odreći, čak i pod pritiscima kabadahije iz Washingtona.

image

Emmanuel Macron  i Ursula von der Leyen 

Simon Wohlfahrt/Afp

Otpor europskih zemalja Trumpu dodatno je armiran svojedobnim njegovim pokušajem kupnje Grenlanda i jednostranom njegovom odlukom o sukobu s Iranom, koja je destabilizirala globalna energetska tržišta, a najgoru štetu nanijela Europi. Europska unija je drugo najveće gospodarstvo svijeta, s BDP-om od 18,8 milijardi eura (gotovo deset puta većim od kanadskog) i njezina obrana vlastitih interesa ojačana je dodatno i takvom neumoljivom logikom brojki, piše Euronews. Dok Kanada izvozi 75 % svoje robe u SAD, u EU-u taj udio iznosi znatno manjih 21 %, što Uniji daje i znatno veću otpornost od mogućih šteta u eventualnom trgovinskom ratu.

Povrh svega, Bruxelles već ima i pripremljene alate za odgovor Trumpovim agresivnim mjerama: Europska komisija odavno je spremila popis američke robe vrijedne gotovo stotinu milijardi eura kojoj također može nametnuti bolne carine i uskratiti prihode Uncle Samu. U EU-u postoji i tzv. Instrument za borbu protiv prisile (ACI), koji u opravdanim slučajevima omogućuje isključivanje stranih tvrtki iz svih javnih natječaja. Tobias Gehrke iz Europskog vijeća za vanjske odnose ističe za portal Euronews da bi nove američke carine sigurno poništile postojeći dogovor iz Turnberryja i potaknule Europu na prekid pregovora.

image

Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u nedavnom posjetu Sarajevu

Antonio Balic/Cropix

No, unatoč ekonomskoj snazi i spremnim instrumentima za ekonomski rat, postoji niz faktora zbog kojih bi EU mogao znatno više od Kanade oklijevati s radikalnim potezima. Na prvom mjestu je unutarnja razjedinjenost i činjenica da EU nije jedinstvena država. Suglasje 27 članica više je nego krhko: ako Francuska i Španjolska oko ovog pitanja traže čvrst stav, Njemačka i Italija sigurno će zagovarati kompromis kako bi izbjegle štetan sukob. Zbog tih razloga, među ostalim, ni europski Instrument za borbu protiv prisile (ACI) nikad dosad nije aktiviran.

image

Svih mi dabrova s Ontarija: autoindustrija u ovoj kanadskoj regiji platit će visoku cijenu Trumpovih carina

Cole Burston/Afp

Komplicirana procedura donošenja zajedničkih odluka posebna je prepreka ovakvim odlukama. Za razliku od kanadske federalne vlasti, koja protumjere može uvesti posve samostalno, EU nije federalna država i za uzvratne mjere još uvijek se traži kvalificirana većina svih država članica. Ako pregovori o carinama izravno ne narušavaju europski suverenitet, članice obično ostaju nespremne za otvoreni sukob. Povrh svega, europski analitičari Kinu još uvijek smatraju većim sistemskim izazovom za ekonomsku sigurnost EU-a nego SAD. A malo tko u Bruxellesu želi voditi istodobni trgovinski rat i s Washingtonom i s Pekingom.

image

Vjekovno dobri susjedi i ekonomski partneri to više nisu

Geoff Robins/Afp

Trgovinski sporazum EU-a sa SAD-om bio je svojedobno snažno motiviran i željom da Donald Trump kao novi predsjednik ostane što više angažiran u potpori napadnutoj Ukrajini. Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič naglasio je prilikom potpisivanja da se ne radi samo o trgovini, već i o sigurnosti i geopolitičkoj stabilnosti kontinenta. Prekid odnosa i sukob oko carina mogao bi Trumpu poslužiti kao povod za potpuno povlačenje američke vojne i obavještajne pomoći Ukrajini, što Europa ne može lako sama nadoknaditi. Slojevitost američko-europskih odnosa bez sumnje je isprepletena mnogim interesima i motivima, no takva je bez sumnje donedavno bila i američko-kanadska priča. Ne treba, međutim, gubiti iz vida ni staro pravilo da u politici nema ni vječnih prijatelja ni vječnih neprijatelja, a snaga europske ekonomije (druga na svijetu) oružje je samo po sebi. Zato se ovaj kontinent različitim pseudosuverenističkim i antimigrantskim politikama uporno i nastoji iznutra razjediniti, kako bi se njime izvana lakše manipuliralo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. kolovoz 2026 16:07