Republika Moldova u nedjelju odlučuje hoće li se postati članica Europske unije ili će ostati na trenutno besperspektivnom istoku Starog kontinenta.
Ako većina stanovnika ove omanje zemlje, po mnogim kriterijima najsiromašnije u Europi, koja se nalazi između članice EU-a Rumunjske i ratom rastrgane Ukrajine odluči da želi ući u Uniju, bit će to, kako je rekla zamjenica premijera Moldove za europske integracije Cristina Gherasimov, možda i najvažnija odluka koju je ta nacija donijela od izlaska iz Sovjetskog Saveza.
"Članstvo u EU za nas je egzistencijalno pitanje. Samo tako možemo konsolidirati svoju demokraciju. Plan B ne postoji. Rusija i budućnost koju ona želi nije alternativa", rekla je Gherasimov novinskom portalu Politico.
Moldova se već nekoliko godina nastoji približiti Zapadu i Rusija je definitivno uočila. Moldovski dužnosnici kažu da ruski obavještajci nastoje minirati i referendum i nedjeljne predsjedničke izbore na kojima aktualna predsjednica Maia Sandu, osnivačica i bivša čelnica proueropske Stranke akcije i solidarnosti (PAS), traži novi, drugi mandat. Gherasimov je rekla da su ruski napadi klasičan primjer hibridnog ratovanja, ali da je njihov opseg bez presedana. Rusi navodno pritišću poštu i aerodrom u glavnom gradu Kišinjevu. "Kupuju glasove, aktivirali su korumpirane političke stranke i pojedince", dodala je zamjenica premijera Moldove za europske integracije, prenosi Jutarnji.
Moldovska je policija Politicu rekla da su razni akteri bliski Rusiji na račune preko 130 tisuća Moldavaca već prebacili više od 15 milijuna dolara. Nekoliko proruskih stranaka pruža otpor Sandu i proeuropskoj Vladi Republike Moldove. Ranije je Europska unija sankcionirala viđenog i kontroverznog moldavskog oligarha izraelskog podrijetla Ilana Shora, navodnog kremaljskog advokata i pobočnika.
The New York Times piše da su se u Kišinjevu pojavili plakati na kojima na ruskom i rumunjskom piše "Ne EU". Njima se naoko promovira koncert popularnog pjevača iz Ukrajine koji pjeva na ruskom jeziku. Međutim, s obzirom na to da su referendum i izbori u nedjelju, mnoge je zabrinula ta antieuropska poruka. Prvi čovjek moldavske policije Viorel Cernăuțeanu vjeruje da iza te kampanje stoji upravo Ilan Shor. Oligarh je zbog prevare i pranja novca u travnju 2023. osuđen na 15 godina zatvora, međutim u njemu nije jer je 2019. iz Moldove pobjegao u Izrael.
Kako bi kontrirala Moskvi, Europska je unija u Moldovu poslala izaslanstvo civilnih savjetnika koji bi tamošnjim dužnosnicima trebalo pomoći u borbi protiv dezinformacija, piše Politico.
Moldova je u ožujku 2022. godine rekla da želi ući u Uniju, a status kandidatkinje za članstvo dobila je 22. lipnja 2022. godine. Pregovore o pristupanju s Moldovom čelnici EU-a otvorili su u prosincu 2023. godine, a pristupni pregovori između Moldova i Bruxellesa počeli su krajem lipnja 2024. godine. Međutim, Moldova će morati riješiti nekoliko velikih problema prije nego što će moći ući u Uniju.
Prvi je svakako samoproglašena Pridnjestarska moldavska republika (Pridnjestrovlje, Transnistria). Prema nekim procjenama, riječ je teritoriju površine otprilike 4100 kilometara kvadratnih na kojemu živi više od 475 tisuća stanovnika, uglavnom Rusa, Moldavaca i Ukrajinaca (prema podacima iz 2015. godine, Rusa čine 29.1 posto stanovništva, Moldavci 28,6, a Ukrajinci 22,9). Iako se moldavska vlada tome usprotivila, Rusija je u Pridnjestrovlju stacionirala svoje vojnike. Europska je unija u članstvo jednom već primila teritorijalno nejedinstvenu zemlju - Republika Cipar u EU je ušla 2004. godine iako se na sjevernom dijelu otoka nalati samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar.
Rumunjski europarlamentarac Siegfried Mureșan, jedan od potpredsjednika Europske pučke stranke, rekao je prošle godine da Moldova ne može postati članica Europske unije dok se na njezinom teritoriju nalaze ruski vojnici. On kaže da se pitanje Pridnjestrovlja mora riješiti prije ulaska Moldove u EU. Gherasimov je rekla da pregovori idu dalje unatoč tome te da se u službenim dokumentima Pridnjestrovlje ne spominje. Ona tvrdi da je to znak da to pitanje neće biti u žarištu pregovora.
Predsjednica Moldove Maia Sandu i njezini ministri europski put zemlje žele ugraditi u njezin ustav kako ga buduće vlade ne bi mogle uništiti. Istovremeno, Bruxelles će u nedjelju vidjeti koliko Moldova misli ozbiljno. "Radimo na tome da 2030. budemo spremni za članstvo. Želimo da uzvrati kredibilnim obvezama", rekla je Gherasimov.
The New York Times piše da je Sandu favorit iako njezine ekonomske politike nisu najbolje primljene. S druge strane, ishod referenduma nije toliko izvjestan. Da bi rezultat bio valjan najmanje trećina stanovnika zemlje mora na njega izaći i dati glas. Mnogi Moldavci rade u inozemstvu pa će dovlačenje istih na birališta biti veliki izazov.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....