Ulrike Holzgrabe kaže da nije potrebna atomska bomba da bi se dobrano naškodilo Europi. Ova stručnjakinja za proizvodnju lijekova kaže da bi težak udarac Starom kontinentu mogli zadati i Kinezi – obustavom isporuke antibiotika. Deutsche Welle donosi analizu.
„Kina je već u 80-im godinama prošlog stoljeća shvatila koliko je važno imati vlastite kapacitete za proizvodnju antibiotika“, priča Jasmina Kirchhoff iz Instituta njemačke privrede (IW) u Kölnu. „Masivno se ulagalo u tvornice koje proizvode relativno povoljno, u prvom redu za domaće tržište. A ‘višak‘ Kina onda izvozi“, dodaje Kirchhoff.
U Kini se proizvodi i dobar dio kemijskih poluproizvoda koji su od esencijalnog značaja za farmaceutsku branšu.
Osim Kine i Indija se u međuvremenu pozicionirala kao jedan od glavnih opskrbljivača farmaceutskih proizvoda. Tamo se proizvodi ponajprije generičke lijekove, to su farmaceutski proizvodi koji su identični ili ekvivalentni originalnom lijeku. Ali i Indija ovisi o Kini, zato što brojne indijske farmaceutske tvrtke također uvoze robu iz Kine.
Europski parlament je već prije nekoliko godina spoznao ovaj problem, zato je na razini Europske unije izrađena i lista onih lijekova kod kojih Europa ne bi smjela biti ovisna o Aziji. U sljedećem koraku bi se trebalo pronaći odgovor na pitanje gdje bi se uopće te lijekove i sastojke za njih moglo proizvoditi, odnosno saznati koliko je zapravo velika za ovisnost o Kini, kaže Ulrike Holzgrabe, profesorica sa Sveučilišta u Würzburgu.
I tu počinju problemi. Pogotovo kod pojedinih lijekova teško je uopće doći do tih informacija, smatra Kirchhoff: „Koji proizvođač, koji poluproizvodi, koji sastojci, odakle ih nabaviti, to je sve dio poslovne tajne i zato se te stvari ni ne objavljuju.“
A koliko je važno pravodobno voditi računa o opskrbi tržišta lijekovima, to su već proteklih godina pokazali problemi povezani s nestašicom nekih proizvoda. Već tijekom pandemije koronavirusa se to dalo naslutiti, a tema „ovisnosti“ se našla u fokusu nakon prestanka dotoka ruskog plina u jesen 2022.
U Njemačkoj je savezna vlada u prosincu prošle godine usvojila Nacionalnu farmaceutsku strategiju. Između ostaloga se njome predviđa jačanje proizvodnje lijekova u Europi. A to njemačka vlada želi ostvariti ukidanjem nekih birokratskih pravila, odnosno subvencijama za investicije u proizvodne kapacitete.
U Europi se itekako proizvodi lijekove, europska farmaceutska industrija producira prije svega inovativne lijekove zaštićene patentima. I u tom se sektoru investira, kaže Holzgrabe. „Njemačka je u području farmaceutske industrije, medicine, istraživanja i razvoja stvarno u samom vrhu“, kaže i savezni ministar privrede Robert Habeck (Zeleni) u izjavi za DW.
Ali kad-tad i kod inovativnih lijekova istekne rok kojim su oni zaštićeni patentima, tako da se oni nađu na slobodnom tržištu – i postaju generički, što znači da ih mogu proizvoditi i drugi, ali ne pod istim imenom. Marže u sektoru generičkih lijekova su relativno male, tako da se njihova proizvodnja u Europi baš i ne isplati. A generički lijekovi su vrlo važni za zdravstveni sustav, oni pokrivaju oko 80 posto temeljne opskrbe medikamentima. Među njima su i brojni antibiotici.
I zato je tako važno da se izgradi strukture zahvaljujući kojima bi za poduzeća bila isplativa proizvodnja njihovih lijekova i nakon što isteknu patenti, smatra Kirchhoff. Ključna stvar u tome nije poticanje investicija, već prije svega etabliranje drugačijeg sustava cijena, napominje Bork Bretthauer, direktor Pro Generika. „Ne trebaju nam zombi-tvornice u Europi, koje bi se trajno trebalo subvencionirati“, kaže on kao predstavnik udruženja koje zastupa interese poduzeća koja proizvode generičke lijekove. Drugim riječima: za europske lijekove iz Europe, a time i veću dozu neovisnosti, Europa bi morala biti spremna platiti i više cijene za njih.
Veće cijene su, kako stvari stoje, neizbježne – podu uvjetom da Europa doista želi više sigurnosti i neovisnosti. Jer se u Europi jednostavno ne može tako povoljno proizvoditi kao u Aziji. „Kod nas postoji taj loš kvartet koji se sastoji od bujne birokracije, manjka stručne radne snage, previsokih troškova energije i raspadajuće infrastrukture“, kazao je koncem travnja Wolfgang Große Entrup, direktor Udruženja kemijske industrije u Njemačkoj.
U Kini firme profitiraju od niskih troškova rada i energije, ali i od toga da država poduzećima na raspolaganje stavlja i zemljište kako bi se tamo moglo podići proizvodne pogone, kaže Holzgrabe. A osim toga firme ne moraju poštivati tako stroge smjernice po pitanju zaštite okoliša kao u Europi, što je velika prepreka pogotovo za proizvođače generičkih lijekova, piše DW.