Viktor Orbán odlazi, i njegova "kruna" glavnog remetitelja u Europskoj uniji odjednom ostaje bez vlasnika.
Do promjene dolazi u osjetljivom trenutku, kada se Unija oslanja na jedinstvo kako bi progurala sankcije, proračune i druge odluke koje i dalje zahtijevaju jednoglasnost. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nije gubila vrijeme te je već ovog tjedna, nakon Orbánova poraza, predložila promjene pravila glasanja kako bi se izbjegle buduće blokade, piše Politico.
Godinama je borbeni mađarski premijer koristio pravo veta kako bi kočio ključne inicijative, osobito kada je riječ o pomoći Ukrajini. Nakon teškog poraza na nedjeljnim izborima uskoro će ga zamijeniti Péter Magyar, političar desnog centra koji je signalizirao spremnost na bližu suradnju s Bruxellesom.
Neki vjeruju da bi Magyarova pobjeda mogla olakšati postizanje konsenzusa.
"Moj je dojam da se politički model stalnog i sustavnog remetilačkog djelovanja raspao nakon teškog izbornog poraza Fidesza", rekao je jedan diplomat EU-a, koji je želio ostati anoniman kako bi mogao otvoreno govoriti.
No odlazak Orbána ne znači da Von der Leyen – niti Kijev – može odahnuti. Europsko vijeće, u kojem svih 27 čelnika donosi ključne odluke, i dalje uključuje nekoliko njegovih saveznika, ali i neke potencijalne nove blokatore.
Evo pet čelnika koji bi najvjerojatnije mogli preuzeti Orbánovu ulogu "crne ovce" Unije.
Vjerni partner: slovački premijer Robert Fico
Slovački premijer često je bio Orbánov najodaniji partner u blokadama, pridružujući mu se u kočenju sankcija protiv Moskve i tražeći izuzeće od zajma EU-a od 90 milijardi eura za Ukrajinu. S Orbánovim odlaskom Fico ostaje najbliži – i možda posljednji – saveznik Kremlja unutar EU-a.
"Želim biti konstruktivan partner u Europskoj uniji, ali ne na štetu Slovačke", izjavio je Fico prošlog ljeta.
Prošli mjesec upozorio je da bi mogao preuzeti Orbánovu ulogu i blokirati financijski paket za Kijev ako mađarski premijer izgubi izbore. Budimpešta je mjesecima blokirala isplatu sredstava dogovorenih još na prosinačkom samitu, zbog spora s Ukrajinom oko oštećenog naftovoda koji opskrbljuje srednju Europu ruskom naftom. Magyar je u ponedjeljak poručio da Mađarska više neće stajati na putu EU-u.
Budući da naftovod još nije u funkciji – ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da neće biti popravljen prije kraja travnja – ostaje pitanje hoće li Fico održati obećanje i blokirati sredstva ili će se ipak prikloniti EU-u. U prošlosti je, naime, redovito popuštao i podržavao zajedničke europske odluke o Ukrajini.
"Mislim da su svi vrlo svjesni rizika i posljedica ako krenu Orbánovim putem", rekao je diplomat EU-a.
Populistički milijarder: češki premijer Andrej Babiš
Češki premijer, 71-godišnji milijarder kojeg nazivaju "češki Trump", već je pokazao sklonosti slične Orbánovim. Babiš je, uz Orbána i Fica, bio jedini čelnik koji je tražio izuzeće od zajma EU-a za Ukrajinu. Također je pozvao na smanjenje pomoći Kijevu, iako nije otišao toliko daleko da ukine češku inicijativu za opskrbu Ukrajine streljivom.
Babiš, čija koalicija uključuje i anti-zelenu stranku Motoristi, snažno kritizira europske klimatske politike. Posebno napada sustav trgovanja emisijskim jedinicama, tvrdeći da uništava češku industriju.
Diplomati očekuju da će desno orijentirani čelnici u Vijeću biti "teški na pojedinim pitanjima", osobito kada se njihovi stavovi razlikuju od dominantnog razmišljanja u EU-u.
Hod po žici: talijanska premijerka Giorgia Meloni
Talijanska premijerka već više od tri godine balansira između pragmatične suradnje s Bruxellesom i vlastite desno orijentirane, nacionalne politike. Suradnjom s liderima poput danske premijerke Mette Frederiksen pokušala je pooštriti migracijska pravila kroz dogovor, a ne blokade.
Jedan diplomat EU-a opisao ju je kao "potpuno drukčiju vrstu političarke" od Orbána. No drugi upozoravaju da dolazi iz iste političke obitelji i da je ne treba podcijeniti.
"Na posljednjem Europskom vijeću jedina osoba koja se složila s Orbánom bila je Meloni", rekao je jedan diplomat, podsjetivši da je talijanska premijerka izrazila razumijevanje za njegov stav o zajmu za Ukrajinu. "Postoji jasna ideološka povezanost između njih."
Povratnik među populistima: Janez Janša
Bivši slovenski premijer, desni populist i samoproglašeni obožavatelj Donalda Trumpa, na nedavnim izborima završio je tik iza pobjednika. Još nije jasno hoće li uspjeti sastaviti vladu.
Ako se vrati na vlast, Janša bi dodatno ojačao populistički blok u EU-u. Ipak, za razliku od Orbána i Fica, on podržava Ukrajinu – zagovara njezino članstvo u EU-u i posjetio je Kijev već 2022., na početku ruske invazije.
Bugarski ‘wild card‘: Rumen Radev
Bivši bugarski predsjednik napustio je dužnost u siječnju kako bi osnovao novu stranku i kandidirao se na parlamentarnim izborima. Prema anketama, mogao bi ostvariti značajan uspjeh nakon godina političke nestabilnosti u Bugarskoj.
No to bi moglo zabrinuti Ukrajinu i njezine saveznike. Radev je 2025. izjavio da je Ukrajina "osuđena na poraz" u ratu s Rusijom te da dodatna vojna pomoć EU-a nije rješenje. Također je optužio europske čelnike da su poticanjem ukrajinske protuofenzive pridonijeli velikom broju žrtava.
Njegove proruske izjave izazvale su i oštru reakciju Zelenskog tijekom javnog sukoba 2023. godine u Sofiji, piše Politico.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....