Ovo je u Njemačkoj nekad bilo teško zamislivo: svim silama pokušava zaustaviti jednu vrstu useljenika, a privući drugu

- Njemačka se 2023. našla ponovno suočena s ogromnim priljevom izbjeglica uz istodobni, do tada nezamisliv, rast popularnosti desničarskih snaga u zemlji. 
Još u novogodišnjoj noći mladići na ulicama berlinske četvrti Neukoelln bez ustezanja su policiju, vatrogasce, radnike hitne pomoći i obične prolaznike napadali petardama, raketama i onim što im se našlo pri ruci. Tako je već na samom početku godine glavna tema postao odnos prema ‘građanima s migracijskom pozadinom‘. 

Cijela zemlja je ponovno bila u šoku iako se o ovoj berlinskoj četvrti već godinama govori negativno. Ponovno je bilo riječi o paralelnim društvima, o državi koja je zakazala i policiji koja se više ni ne usudi odlaziti u neke dijelove Berlina u kojima glavnu riječ imaju pripadnici arapskih kriminalnih klanova. 

Neukoelln je ponovno dospio na naslovnice 7. listopada, kada se na glavnoj ulici četvrti slavio pokolj Hamasa u Izraelu, a prolaznicima dijelile baklave. Nakon toga zabranjeni su propalestinski prosvjedi i organizacija Samidoun, koja je pomagala palestinskim zatvorenicima u Izraelu, a iza kulisa djelovala i kao pomoć teroristima Hamasa pa ju je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser zabranila. 

Voda na mlin desničarskih populista

 

Događaji nakon 7. listopada su pokazali koliko dijelovi društva žive u svom paralelnom svijetu, što je voda na mlin onima koji bi zaustavili svaki oblik migracije.
Političko uporište protivnika useljavanja je desna, populistička Alternativa za Njemačku (AfD), koja u anketama drži čvrsto drugo mjesto, iza demokršćanske Unije CDU/CSU, s 25 posto glasova na saveznoj razini. 
U saveznim pokrajinama nekadašnje Istočne Njemačke, AfD uživa stabilnu podršku preko 30 posto glasača te se mnogi pribojavaju izbora koji se sljedeće godine održavaju u tri istočne savezne pokrajine. 

Da AfD-u neće pomanjkati "štofa" za glavnu političku temu migracija i stranaca svjedoči i  rijeka tražitelja azila, čiji je broj 2023. premašio rekordnih 300.000 iz 2015., kada je Angela Merkel otvorila granice izbjeglicama iz Sirije. Sada dolaze i  iz drugih zemalja koje ne muče ratovi, poput Gruzije, Turske ili Maroka. 
Kada se nakon ljeta pokazalo da će 2023. ostati zapamćena po rekordnom broju  "neregularnih migranata", ministrica Faeser počela je na nacionalnoj, ali i na EU razini raditi pritisak kako bi se broj izbjeglica smanjio.
Tako su uvedene i kontrole na šengenskim kopnenim granicama prema Švicarskoj, Češkoj i Poljskoj. Njemački socijaldemokrati zalažu se na razini EU za provjeravanje prava na azil na njenim vanjskim granicama. Sve su veći izgledi da čitav niz zemalja bude proglašen sigurnim zemljama porijekla, što gotovo isključuje mogućnost prava na azil. 

U 2023. su nastavile dolaziti i izbjeglice iz Ukrajine, kojih je već preko milijun. I oni  sve više postaju meta AfD-a i njegovih pristaša. No političke bodove na njima skupljaju i drugi pa je predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz izjavio kako su ukrajinske izbjeglice turisti koji u Njemačku preko vikenda dolaze besplatno popraviti zube "dok obični građani čekaju". 
Koalicijska vlada ubrzano radi na reformi zakona o useljenicima koji bi omogućio useljavanje stručne radne snage i usporio demografske procese. Tako s jedne strane Njemačka svim silama pokušava zaustaviti jednu vrstu useljenika, a istodobno privući drugu. 

Fali stanova

Migracija je posredno ili neposredno utjecala i na ostale teme važne građanima Njemačke, poput nedostatka stambenog prostora, posebno onog koji si obični građani mogu priuštiti.  
Ulje na vatru bila je objava rezultata ispitivanja razine obrazovanja u zemljama OECD-a Pisa, po kojim su njemački srednjoškolci pali još niže nego ranije.
Posebice se ukazuje na slabo poznavanje njemačkog kao materinskog jezika, što ne čudi s obzirom na to da je u nekim školama postotak učenika kojima niti jedan od roditelja ne govori njemački i preko 80 posto. 
No i ovaj problem, kao i kod nedostatka stambenog prostora, ne proizlazi iz činjenice pristizanja sve većeg broja stranaca, nego je rezultat godina štednje i neulaganja u obrazovanje i stanogradnju. 

Za prijeko potrebne projekte u obrazovanju i infrastrukturi ni sljedeće godine neće biti više novca jer je koalicijska vlada Olafa Scholza (SPD) na kraju godine upala u velike probleme. Ustavni sud proglasio je sredinom studenog proračun neustavnim.
To se odnosilo na potez kojim je nepotrošenih 60 milijardi eura odobrenih kredita iz fonda za saniranje posljedica pandemije koalicijska vlada socijaldemokrata, zelenih i liberala jednostavno prebacila u fond za financiranje ekološke transformacije gospodarstva, jednog od najvažnijih ciljeva ove vlade. 

Vlada je pred sam kraj godine uspjela skrpati rebalans proračuna, ali je jasno da će na štednju biti prisiljena sva ministarstva. I to u trenutku kada njemačko gospodarstvo ulazi u još jednu godinu na rubu recesije. 

Ugašeni posljednji reaktori u nuklearnim elektranama

Privreda i dalje ustrajava na subvencijama na povišene cijene energenata koje su se nakon šoka i ruske agresije na Ukrajinu, djelomice stabilizirale, ali još uvijek spadaju u najviše na svijetu. Čuju se i pozivi za ponovnim aktiviranjem nuklearnih elektrana nakon što su sredinom travnja posljednja tri reaktora ugašena. 
Najglasniji u tome bio je bavarski premijer Markus Soeder (Kršćansko-socijalna unija, CSU), a razlog su bili listopadski izbori u ovoj najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini, na kojima su, kao i u susjednom Hessenu, uvjerljivo pobijedili demokršćani.
Gubitnici su bile stranke vladajuće koalicije na čelu sa Scholzovim SPD-om, koji na saveznoj razini ima samo 14 posto potpore. Kraj godine označila su i sve češća pitanja o tome hoće li prva socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada u povijesti Njemačke izdržati do kraja izbornog razdoblja za dvije godine.