Predsjednik Republike Latvije Edgars Rinkēvičs rekao je da je izgledno da će nakon rata u Ukrajini biti još krvoprolića jer ruski predsjednik Vladimir Putin i kremaljska vrhuška žele oživjeti rusko carstvo, javlja The Sun, a prenosi Jutarnji list.
"Ako Rusija bude osjetila da je pobijedila u Ukrajini, bit će u iskušenju da nastavi. Ako se bude osjećala poraženo, htjet će se osvetiti", rekao je Rinkēvičs tijekom ovotjednog gostovanja u sjedištu obrambenog i sigurnosnog trusta mozgova Royal United Services Institute u Londonu.
Predsjednik Latvije rekao je da će Putin nakon Ukrajine, u Hitlerovu stilu, krenuti na Moldaviju, Kavkaz i središnju Aziju. Mogao bi, smatra Rinkēvičs, napasti Armeniju, Azerbajdžan, Gruziju, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan. Dodao je da se sigurnosna situacija u Europi godinama neće stabilizirati, a možda i desetljećima.
Latvija je već u hibridnom ratu s Rusijom, tvrdi predsjednik Latvije. "Moramo biti spremni za sve scenarije", dodao je Rinkēvičs te ustvrdio da Rusija vriši pritisak na latvijske granice, izvodi sabotaže na njezinom teritoriju, miješa se u izborne procese te preko društvenih mreža regrutira sebi naklonjene građane.
Latvijac, međutim, ne misli da će Rusija tijekom sljedećih nekoliko godina izvršiti invaziju na njegovu zemlju jer je štiti Sjevernoatlantski savez (NATO). Rinkēvičs smatra da NATO ne radi dovoljno kako bi pomogao Ukrajini te treba jasno reći koliko će joj dugo pomagati. Dodao je da zapadno oružje presporo stiže u Ukrajinu.
Predsjednik Latvije rekao je da Zapad Ukrajini ne bi trebao govoriti kako da koristi oružje koje joj šalje. "Moramo joj poslati više svega i dopustiti joj da ga koristi. Ukrajinski su vojnici spremni za borbu i jako se dobro bore kada imaju sve što im treba", dodao je Rinkēvičs.
Latvijac smatra da ukrajinski napadi na mete na ruskom teritoriju u samoj Rusiji neće dovesti do eskalacije u sukobu između Moskve i NATO-a. "Rusija stalno eskalira", rekao je Rinkēvičs te dodao da je pokušala prepraviti svoju morsku granicu s Latvijom i Litvom te da je uklonila granične oznake na svojoj granici s Estonijom.
Kako bi odgovorili na moguće ruske napade, ministri obrane Estonije, Latvije i Litve potpisali su u siječnju 2024. sporazum o izgradnji stotina obrambenih bunkera koji bi tim zemljama trebali pomoći da se obrane od Rusije.
Nedavno su Poljska, Finska, Norveška i baltičke zemlje postigle su dogovor o stvaranju ‘zida od dronova’ kako bi zaštitile svoje granice pomoću bespilotnih letjelica.