Poginuo poznati ruski pjesnik i Putinov kritičar, nije pao kroz prozor, pregazio ga je automobil

U Moskvi je 14. siječnja u 77. godini umro poznati ruski pjesnik, disident i antiratni aktivist Lev Rubinštejn. Umro je u bolnici, ne dolazeći k svijesti, nakon što ga je na pješačkom prijelazu 8. siječnja udario automobil.

Njegova kći Marija objavila je tu vijest na neovisnom portalu Živi žurnal. Lev Rubinštejn rodio se u Moskvi 1947. godine, u židovskoj obitelji. Predstavnik je ruske moskovske konceptualne pjesničke škole iz 70-ih godina 20. stoljeća, a neki književni kritičari smatraju ga nastavljačem "ruskog futurizma". To se kosilo s tadašnjom partijskom jedinom dopuštenom linijom "socijalističkog realizma", što je značilo da je Rubinštejn na meti čuvara "ideološke umjetničke čistoće", piše Jutarnji list.

Proslavio se i jer je svoje stihove, a radio je u biblioteci, pisao na bibliotečnim "kartončićima" te je to obilježilo njegovu poeziju. Još u vrijeme SSSR-a imao je problema zbog svoga umjetničkog djelovanja i izdavao je knjige u samizdatu te u inozemstvu. No, tek nakon raspada SSSR-a i pada komunizma njegovo pjesništvo postaje dostupno i poznato ne samo u Rusiji nego i izvan njezinih granica.

Istupao za LGBTIQ+ zajednicu i za Navaljnog

Kritičar i književnik Dmitrij Baviljski za Rubinštejna će reći da je "Čehov današnjice - podteksta je više nego teksta, pauze više nego riječi". Osim toga, i politički je aktivan te vrlo kritičan prema režimu Vladimira Putina, i to od početka njegove vladavine. Već 2000. javno istupa protiv rata u Čečeniji, podržao je i antirežimske prosvjede u Bjelorusiji 2020. godine, ustao protiv progona građanskog oporbenog političara Alekseja Navaljnog, kojega je režim utamničio, a pogotovo se istaknuo kao borac za prava ruske LGBTIQ+ zajednice, koja se u Putinovoj Rusiji susreće s progonom, diskriminacijom i javnim žigosanjem.

Vladimir Putin voli rusku pisanu riječ, ali ne voli kritičare i disidente poput Rubinštejna

Afp

Zbog takvih svojih stavova bio je praktički izoliran i isključen iz kulturnog i društvenog života, bez "prava" na javni istup. "Mislili smo, tada naivno, nakon raspada SSSR-a, da će biti dovoljno objaviti djela Aleksandra Solženjicina, ‘Moskva - Petuški‘ Venedikta Jerofejeva te Varlama Šalamova i Borisa Pasternaka, i da će ljudi progledati, da će se Rusija promijeniti. Bili smo u zabludi. Neki su pročitali, mnogi nisu, mnogima je bilo svejedno", reći će u jednom od svojih posljednjih intervjua za neovisni portal Meduza Lev Rubinštejn, razočaran agresijom na Ukrajinu.

Predvidio rat u Ukrajini

Jedna je od rijetkih javnih ličnosti koja se još 2014. godine usudila osuditi aneksiju Krima, smatrajući da to vodi upravo onome što se i dogodilo osam godina kasnije - ratu. "Zaustavite agresivnu avanturu: povucite ruske trupe s ukrajinskog teritorija i zaustavite propagandu, materijalnu i vojnu potporu separatistima na jugoistoku Ukrajine", govorio je još tada.

Odmah nakon što su ruski tenkovi krenuli na Ukrajinu potpisao je otvoreno pismo Putinu, u kojem se protivi invaziji i traži povlačenje ruske vojske.

Istupio je iz ruskog PEN centra, nedugo nakon aneksije Krima, u rujnu 2014. godine, smatrajući da je glavna misija globalnog PEN pokreta "borba za slobodu izražavanja i snažni glas pisaca koji se zbog svojih stavova suočavaju s progonom, zatvaranjem i prijetnjama po život.

Ruski PEN centar nije uključen u ovo, što znači da nema nikakve veze s idejama PEN pokreta. Cilj ruskog PEN-a je samo da ne naljuti vlast", zaključio je Rubinštejn, piše Jutarnji list.

Lev Rubinštejn nazvan je ‘Čehovom današnjice - podteksta je više nego teksta, pauze više nego riječi‘

Afp