Ono što su mnogi očekivali, konačno se i dogodilo: američki predsjednik Joe Biden odustao je od predsjedničke utrke. Pritisci suradnika, donatora i javnosti bili su jači od njegove osobne želje da još jednom pobijedi Donalda Trumpa.
Dvije su stvari bile presudne za takav ishod: katastrofalan Bidenov nastup na debati s Trumpom 27. lipnja, te činjenica da je 13. srpnja Trump preživio atentat u Pennsylvaniji. Prva je stvar dodatno srozala Bidenov rejting, a druga je dodatno podigla Trumpovu popularnost. Time je anketna i svaka druga razlika između dvojice predsjedničkih kandidata postala prevelika i preočita.
Smatra se da su stratezi Demokratske stranke namjerno prvu predsjedničku debatu organizirali neuobičajeno rano za američke pojmove – krajem lipnja, puna četiri mjeseca prije izbora – upravo kako bi u realnim okolnostima testirali može li Biden biti dovoljno uvjerljiv i dostojno parirati četiri godine mlađem, ali podosta vitalnijem Trumpu.
Pokazalo se da ne može i to su svi vidjeli. Više nije bilo načina da se to zataška. Već tada su demokrati počeli žamoriti kako bi se Biden trebao povući u korist nekog mlađeg i agilnijeg kandidata.
A atentat na Trumpa – koji je ovaj spretno iskoristio u epskom prizoru dizanja stisnute šake pobjednički uvis, krvavom licu usprkos, i sve to ispod američke zastave – samo je zapečatio imperativ da Biden ode u političku mirovinu, nakon impresivne polustoljetne karijere koju je započeo 1973. kao jedan od najmlađih američkih senatora, a završit će u siječnju 2025. odlaskom iz Bijele kuće.
Nakon tog atentata bilo je samo pitanje vremena kada će pritisak na Bidena postati jači od njegovih obrambenih mehanizama.
Nova dinamika
Također očekivano, u svojoj objavi o odustajanju Biden je kao demokratsku predsjedničku kandidatkinju podržao svoju aktualnu potpredsjednicu Kamalu Harris. Iako njezina nominacija još nije službeno potvrđena, Demokratska stranka tu zapravo i nema previše manevarskog prostora, jer bi, kako ističe New York Times, zaobilaženje prve afroameričke potpredsjednice rezultiralo novim raskolom u biračkom tijelu Demokratske stranke.
Kao žena i kao kći Jamajčanina i Indijke, Kamala Harris bi mogla privući i mobilizirati veći broj afroameričkih, indoameričkih i ženskih birača, kao što bi njezino eventualno micanje ustranu moglo izazvati gnjev među tim etničkim i drugim manjinama, a to je luksuz koji Demokratska stranka u ovim okolnostima ne može sebi dopustiti.
Negativna okolnost po demokrate je činjenica da je rejting Kamale Harris još niži nego Bidenov, a u dosadašnjim anketama Trump je pobjeđuje s još većom razlikom nego Bidena. No, s druge strane, Harris je dvadeset godina mlađa od Trumpa, pa se demokratski stratezi vjerojatno nadaju da bi mu mogla dobro parirati makar po žustrini i energiji, osobinama u kojima je Biden bio deficitaran u odnosu na republikanskog rivala.
Do američkih izbora ostalo je još 106 dana i teško je sada reći hoće li efekt „novog lica” demokratima biti dovoljan da anulira sadašnju anketnu prednost Donalda Trumpa. Obje strane zasigurno će sada podići tempo i intenzitet kampanje, a glavni test bit će upriličen 10. rujna, dva mjeseca prije izbora, kada bi se trebala održati druga i posljednja predsjednička debata.
U svakom slučaju, očekuje se nova dinamika američkog predizbornog duela. Nadajmo se, bez daljnjih atentata.