Zastave se vijore na vjetru ispred katoličke katedrale u Magdeburgu. "Milosrđe, Dijalog, Ljudsko dostojanstvo, Solidarnost, GLASAJTE SVJESNO!" piše na njima. Nije imenovana nijedna politička stranka. Ali poruka govori sama za sebe. Malo dalje, na kući protestantske župe, piše "RAZNOLIKOST JE BOŽANSKA". Transparenti s natpisom "Srce umjesto huškanja" vise na drugim protestantskim crkvama u regiji.
Upozorenja o opasnosti od Alternative za Njemačku (AfD) dio su svakodnevnog crkvenog života u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt već mnogo mjeseci. Ta je stranka u anketama daleko najjača snaga uoči pokrajinskih izbora 6. rujna i moguće je da će formirati pokrajinsku vladu. Istovremeno, Ured za zaštitu ustavnog poretka klasificirao je pokrajinsku podružnicu AfD-a u Saskoj-Anhaltu kao "potvrđeno desno ekstremnu", piše Christoph Strack za Deutsche Welle.
U Saskoj-Anhaltu je oko deset posto od 2,1 milijuna stanovnika evangeličke vjere, tri posto su katolici. Samo nekoliko tisuća pripada muslimanskoj ili židovskoj vjeroispovijesti. Dobrih 85 posto su ateisti - na razini cijele Njemačke ih je 47 posto.
Uloga crkava kao zagovornika demokracije veća je u ovoj istočnoj njemačkoj saveznoj pokrajini nego što sugerira puka statistika. I upravo to očito smeta AfD-u.
Svojim takozvanim vladinim programom, koji je stranka usvojila na pokrajinskom stranačkom kongresu u travnju, pokrenula je sveobuhvatan napad na evangeličku i katoličku crkvu. Prema programu, stranka namjerava obustaviti sva plaćanja crkvama iz pokrajinskog proračuna i okončati naplatu crkvenih poreza od pokrajinskih vlasti. Kada je riječ o takozvanom crkvenom azilu, na temelju kojeg izbjeglice traže utočište u zgradama pod crkvenom upravom, crkve će biti "trajno" pozvane na financijsku odgovornost.
Sporna ceremonija podizanja zastave
Osim toga, Evangelička akademija Saske-Anhalta više ne bi trebala primati državna sredstva. To je zbog "političke agitacije u skladu s etabliranim strankama: klimatska doktrina, rodna ideologija i kultura dugih boja". Akademija je optužena za zagovaranje "neobuzdane masovne imigracije".
Inače, udio stranaca u ukupnom stanovništvu Saske-Anhalta je niži nego u gotovo bilo kojoj drugoj njemačkoj pokrajini.
Kritike ove AfD-ove podružnice su oštrije nego one koje se obično čuju od drugih pokrajinskih podružnica ili sa savezne razine. Davno su prošla vremena kada su se predstavnici stranke u nastajanju žalili što nisu pozvani u crkvu ili na katoličke konvencije.
U veljači 2024. plenarna skupština Njemačke katoličke biskupske konferencije jednoglasno je usvojila deklaraciju u kojoj se navodi da su "etnički nacionalizam i kršćanstvo nekompatibilni". U njoj su identificirali etničko-nacionalističku ideologiju AfD-a i opisali je kao "pravi desni ekstremizam".
Usvajanje tog dokumenta bilo je 2024. godine potaknuto tadašnjim izborima u istočnonjemačkim saveznim zemljama Tiringiji, Saskoj i Brandenburgu. Izbori u Saskoj-Anhaltu, Mecklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji i Berlinu uslijedit će u rujnu ove godine. Sukob između AfD-a i crkava trenutno je najintenzivniji u Saskoj-Anhaltu.
Katolički biskup Gerhard Feige smatra da politika AfD-a "definitivno" odražava etnički nacionalizam. "Do sada je moto Saske-Anhalt bio ‘Misli moderno‘. AfD to želi zamijeniti s ‘Misli njemački‘", rekao je u intervjuu za DW. "Plakati AfD-a su jasni: ‘Spasite svoju zemlju‘, ‘Vratite svoju zemlju‘, ‘Deportirajte od prve minute!‘ Što bi to drugo moglo biti nego etnički nacionalizam?"
Ovaj 74-godišnjak kaže kako "nikada nije pomišljao da bi se toliko ljudi danas moglo ponovno dati zavesti". I da će se pojaviti "palikuće, demagozi i šarlatani te da će toliko ljudi nasjedati na to". Kao primjer navodi takozvanu ceremoniju podizanja zastave, koju AfD želi ponovno uvesti u škole u zemlji: podizanje zastave, pjevanje himne. Feige: "To je postojalo za vrijeme nacističke ere, DDR je to preuzeo. Sada bi se to trebalo vratiti? Smatram to nemogućim."
biskup Feige: AfD vodi kampanju s mesijanskim idejama
Obje crkve naglašavaju da ne govore protiv bilo koje političke stranke, već u znak podrške kršćanskom shvaćanju čovječanstva. Bilo da se radi o zaštiti klime i očuvanju stvorenoga ili o postupanju sa strancima – opomene crkava "prije svega nisu političke, već kršćanske poruke koje se ne bi trebale tumačiti kao podrška određenoj političkoj stranci", nedavno je rekao Friedrich Kramer, biskup Evangeličke crkve u srednjoj Njemačkoj.
Židovi i židovski život nikada se ne spominju u AfD-ovom stranačkom programu. No zato se često spominje islam. AfD će, kako navode, "vratiti vjersku slobodu na odgovarajuće standarde". Islam se opisuje kao "kulturološki strana religija". Vjerska sloboda, navodi AfD, ne prisiljava Nijemce da "ispune svaku želju islamskog lobija".
Upečatljivo je da program AfD-a govori o "kršćanskoj misiji" koju takozvane "crkve koje prikupljaju crkveni porez" više ne ispunjavaju. To podsjeća na podršku koju američki predsjednik Donald Trump dobiva od utjecajnih evangeličkih i konzervativnih kršćanskih skupina u Sjedinjenim Američkim Državama. No usporedivi vjerski krugovi nemaju veliku prisutnost u Saskoj-Anhaltu.
"Sudjelovanje AfD-a u vladi imalo bi razorne posljedice", kaže biskup Kramer. I dodaje da zato svi ljudi aktivni na polju kulture, oni koji su na bilo koji način uključeni u civilno društvo, zajednički upozoravaju na opasnost od AfD-a. Njegov katolički kolega biskup Feige također upozorava na "umanjivanje" potencijalnih posljedica od vlade koju bi vodio AfD. On kaže da stranka vodi kampanju "s mesijanskim idejama" i koristi poruke poput "Sve će biti u redu" ili "Sve je moguće".
Budući da vodeći kandidat AfD-a Ulrich Siegmund "djeluje vrlo pametno i entuzijastično", neki se pitaju što bi kod njega moglo biti "krajnje desno ili opasno". "Ali iza njega stoje snage koje mogu biti zastrašujuće", upozorava Feige. "Ako ovdje na vlast dođe jednostranačka vlada AfD-a, to će biti pilot-projekt. Saska-Anhalt će tada poslužiti kao polazna točka u saveznu politiku", upozorava on, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....