Prijevremeni izbori u Irskoj: dvije stranke desnog centra na putu da zadrže vlast

Dvije stranke desnog centra Fianna Fail i Fine Gael su, kako se čini, na putu da ostanu na vlasti u Irskoj, nakon prve faze prebrojavanja glasova na parlamentarnim izborima.

Ovo su prijevremeni izbori s obzirom na to da su se regularni trebali održati na proljeće iduće godine.

Glasači u Irskoj zadnji su put išli na birališta u veljači 2020., kada je Fianna Fail dobila najviše zastupničkih mjesta. Stranka je osnovala koaliciju s dotad vladajućim strankama Fine Gael i Zelenom strankom. Fianna Fail i Fine Gael po koalicijskom dogovoru izmjenjuju se na poziciji predsjednika vlade (irski: taoiseach).

Nakon prve runde prebrojavanja glasova, zamjenik premijera Michael Martin iz stranke Fianna Fail se nalazi u vodstvu s 21,69 posto osvojenih glasova, ispred premijera Simona Harrisa s 20,78 posto glasova iz redova Fine Gael koji je preuzeo stranku i vladu u travnju i stekao nadimak "TikTok taoiseach" zbog svojih medijskih vještina. 

Nacionalistička ljevičarska stranka Sinn Fein je na trećem mjestu s 18,56 posto glasova, nakon što joj je po zatvaranju birališta izlaza anketa Ipsos B&A davala šanse od 21,1 posto glasova.

Dvije stranke desnog centra zajedno su osvojile 23 od već raspodijeljena 44 mjesta u donjem domu parlamenta koji broji 174 zastupnika. Sinn Fein se pod vodstvom Mary Lou McDonald izborio za devet mjesta.

Za formiranje većine, stranka ili koalicija mora osigurati najmanje 88 zastupničkih mjesta.

Dvije stranke desnog centra morati će naći nove saveznike za formiranje koalicije s obzirom da su njihovi partneri iz Zelene stranke u vidljivom padu.

Prema pisanju medija, mogle bi se okrenuti laburistima ili nezavisnim kandidatima, nakon što se početkom idućeg tjedna objave konačni rezultati izbora.

Na prošlim izborima 2020. Sinn Fein je osvojio najviše glasova, ali nije uspio sastaviti koaliciju. 

Nakon što se desetljećima udaljava od svojih korijena u Irskoj republikanskoj armiji (IRA), lijevi Sinn Fein ponovo bilježi pad potpore nakon niza skandala i internih sporova, a leđa joj je okrenula i pretežito radnička biračka baza zbog stajališta stranačkog vodstva o socijalnim pitanjima i politici migracija.

Migracije su, ocjenjuju analitičari, prvi put u tolikoj mjeri bile jedno od najvažnijih pitanja za birače uoči ovih izbora, a rastuće protivljenje useljavanju izazvalo je zadnjih godina nekoliko nasilnih nereda.

Tenzije su uoči izbora rasle zbog velikog povećanja broja tražitelja azila, što raspiruje već goruću raspravu o manjku priuštivih stambenih jedinica.

Prvo zasjedanje novog parlamenta se očekuje 18. prosinca, ali bi se formiranje vlade moglo otegnuti do početka sljedeće godine.