Smrt Roberta Bardintera, francuskog pravnika i političara, aktualizirala je priče o raspadu Jugoslavije i kršenju principa, to više što se poklopila s intervjuom koji je Vladimir Putin dao novinaru Tuckeru Carlsonu.
Badinter je 1991. stajao na čelu komisije koja je u Haagu donijela odluku o granicama država nastalim nakon raspada Jugoslavije. Sukladno međunarodnom pravu poštovali su volju naroda na samoopredjeljenje, što je podrazumijevao i Ustav SFRJ iz 1974., te poštivanje administrativnih granica šest jugoslavenskih republika.
To je značilo ne samo da se priznaju republičke zamišljene granice koje su raspadom Jugoslavije postale stvarnost, nego i katastarske. Tako je, primjerice, Crnoj Gori, a ne Bosni i Hercegovini, pripala Sutorina, jer je svojedobno iz katastarske općine Trebinje premještena u katastar Kotora u Crnoj Gori. Tako je BiH ostala bez jednog od izlaza na more.
Pandorina kutija
Badinterova komisija zauzela je stav da se te granice ne smiju mijenjati, pa su Hrvatska i BiH, nakon završetka rata, ostale unutar prostora "zacrtanog" odlukama ZAVNOH-a i ZAVNOBIH-a, a sva posizanja velikosrpske politike na njihovu suverenost ne samo da su na terenu poništena silom oružja, već je to i na formalnopravni način provedeno u djelo zahvaljujući Badinteru i komisiji kojoj je 1991. bio na čelu.
Tako je nakon završetka najvećeg rata u Europi od 1945. konstatirano da međunarodno pravo, kad je u pitanju nepovredivost granica, nije prekršeno. No, takvo što će se dogoditi nakon intervencije NATO-a u Srbiji.
I sad se vraćamo na Putina, koji se stalno poziva na to da je Zapad prekršio međunarodno pravo kad je, nakon što je porazio Miloševićevu vojsku i policiju te ih natjerao da se povuku s Kosova, istom tom Kosovu lakonskim potezom pera osigurao samostalnost, pa otvorio Pandorinu kutiju.
Nitko ne dvoji o tome da su Albanci na Kosovu kao većinski narod devedesetih trpjeli strašan teror od strane Miloševićeva režima, kao ni da ga je jedino mogla prekinuti intervencija NATO-a, ma koliko to podrazumijevalo i velike kolateralne žrtve i materijalnu štetu. No, da se poštivalo međunarodno pravo, Kosovu bi bila vraćena autonomija, ali bi ono, po principima Badinterove komisije, sigurno ostalo u sastavu Republike Srbije.
Teror
Zato danas Putin agresiju na Ukrajinu, međunarodno priznatu i suverenu državu, prikazuje na jednaki način kao intervenciju NATO snaga nakon koje je uslijedilo osamostaljenje Kosova. Ako se Kosovo moglo odvojiti od Srbije mimo onoga što je dogovorila Badinterova komisija, može i Rusija pripojiti istočne ukrajinske regije koje je otela u tzv. specijalnom operaciji i pripojiti ih Ruskoj Federaciji.
To je zapravo već provela u djelo, ali srećom najveći dio današnjeg svijeta to ne priznaje, a među njima su čak i oni koji još održavaju žive diplomatske odnose s Moskvom.
Koliko se god svojedobno slobodarski svijet veselio samostalnosti Kosova, jer je pravda bila na strani napaćenog albanskog naroda kojeg je Miloševićev režim strašno ugnjetavao, toliko je odcjepljenje Kosova mimo Badinterove komisije, čije su odluke temeljene na međunarodnom pravu, zakompliciralo političku situaciju u Europi i svijetu.
Činjenicom da su Kosovari oružjem Amerikanaca i partnera, a ne na temelju međunarodnog prava, izvojevali priznanje od strane SAD-a i većine država članica EU-a, ohrabren je ne samo zločinac iz Kremlja, već i toliki drugi u kojima čuče mali hitleri i putini koji pokazuju teritorijalne aspiracije prema drugim državama. Da se slušalo Badintera i ustavne stručnjake iz komisije koju je predvodio, sigurno ne bi bilo tako.