Yayoi Kusama, koja je postala poznata po svojim šarenim skulpturama i instalacijama prekrivenima točkicama, preminula je u 98. godini života, pišu svjetski mediji. Kusama, koja je desetljećima dobrovoljno živjela u psihijatrijskoj bolnici, bila je prepoznatljiva po jarko crvenoj perici i svojim golemim, neobičnim instalacijama, slikama i skulpturama. Njezine izložbe privlačile su velike mase posjetitelja u galerije diljem svijeta, a njezina živopisna djela postizala su neke od najviših cijena ikad zabilježenih za umjetnicu, piše Jutarnji list.
U priopćenju njezine fondacije stoji: "Tijekom iznimnog života u potpunosti posvećenog umjetničkom stvaralaštvu, Kusama je izgradila međunarodno priznatu karijeru pionirke avangardne umjetnosti, čiji je umjetnički rad obuhvaćao vizualnu umjetnost, performans, književnu prozu i poeziju".
Kusama je, navodi se u priopćenju, preminula u bolnici u Tokiju 14. kolovoza, no mediji su to saznali tek danas, nije poznato zašto.
"Slikala je sve do svojih posljednjih dana, nikada ne odlažući kist, te je nastavila istraživati vječnu ljubav i besmrtnu dušu. Nastavit ćemo ostvarivati Kusamine želje i kroz umjetnost ljudima diljem svijeta i dalje donositi nadu i snagu za budućnost", dodaje se u priopćenju.
Svijet oko sebe vidjela je, dakle, isključivo u točkama, i to u milijunima točaka, i tako je i stvarala. Sama je tumačila kako njezina "umjetnost proizlazi iz halucinacija”. Riječ je, nadodala je, o halucinacijama "koje samo ja mogu vidjeti, a koje proizlaze iz mojeg opsesivno-kompulzivnog poremećaja, koji imam od ranog djetinjstva”.
doživljavala halucinacije užarenih žeravica
Kao dijete, Kusama je doživljavala halucinacije užarenih žeravica i bljeskova. Kasnije je svoju umjetnost koristila kao način da drugima približi svoje viđenje svijeta. "Jednog dana, nakon što sam na stolu ugledala stolnjak s uzorkom crvenog cvijeća, vidjela sam isti uzorak crvenog cvijeća po cijelom stropu, prozorima i stupovima. Ispunio je prostoriju i prekrio moje tijelo", napisala je u svojoj autobiografiji. Svakome tko imalo poznaje njezin rad, jasno je kako je to uspjela prenijeti u umjetnost. To joj je i pomagalo da se bori sa svojim demonima: "Svaki se dan borim s boli, tjeskobom i strahom, a jedina metoda koju sam pronašla koja mi ublažava tegobe jest da nastavim stvarati umjetnost" govorila je ova umjetnica.
Šezdesetih je godina živjela u New Yorku i izlagala ravnopravno s Andyjem Warholom i Claesom Oldenburgom, bila je jednako zapažena zvijezda ondašnje scene. Sedamdesetih se vraća u Tokio, gdje se dobrovoljno prijavljuje u mentalnu instituciju, i ondje je ostala sve do smrti. No, preko puta bolnice imala je atelje u koji je odlazila na svakodnevnoj bazi, a najam plaćala od prodaje umjetnina. Jedna od njezinih slika prodana je na aukciji 2022. za oko 10,5 milijuna dolara (7,7 milijuna funti), čime su njezina djela postala među najskupljima na svijetu.
Kusama je u svojim osamdesetim i devedesetim godinama postala jedna od najprepoznatljivijih svjetskih umjetnica i globalna kulturna ikona, nakon što je desetljećima uglavnom bila zanemarivana.
Njujorška umjetnička scena 1960-ih, kojom su dominirali muškarci, nije dobro prihvatila njezin rad, pisalo se. Kusama je izazvala veliku pozornost izložbama faličnih skulptura, uključujući kauč presvučen tkaninom, kao i čestim prikazima golotinje.
Česta golotinja u njezinim djelima izazivala je podsmijeh u njezinu rodnom Japanu.
Godine 1965. njezin rad "Infinity Mirror Rooms" ("Beskonačne zrcalne sobe"), u kojem zrcala i svjetla stvaraju privid beskonačnih prostora, privukao je milijune posjetitelja. Kasnije su njezini radovi s točkicama i motivima bundeva postali iznimno traženi.
njezine ideje kopirali Warhol, Oldenburg i Samaras
Međutim, bila je duboko uznemirena kada su njezine ideje kopirali ili njima bili "inspirirani” njezini muški suvremenici, među njima Andy Warhol, Claes Oldenburg i Lucas Samaras, čija su djela bila izlagana u prestižnijim galerijama.
Nakon što je godinama gledala kako muški umjetnici dobivaju priznanje za radove povezane s njezinim idejama, vratila se u Japan, razočarana i očajna.
Smjestila se u psihijatrijsku ustanovu u kojoj se liječila od psihičkih poteškoća te je ondje živjela i radila do kraja života.
Igrom slučaja, pronašla je bolnicu čiji su liječnici bili zainteresirani za umjetničku terapiju i sama se prijavila na liječenje. Takvo okruženje omogućilo joj je da se usredotoči na stvaranje umjetnosti.
Tijekom 1970-ih i ranih 1980-ih njezin je rad obuhvaćao neuobičajeno mračne serije kolaža u kojima je prihvaćala motive prirodnih životnih ciklusa.
Njezini su se radovi počeli pojavljivati u velikim muzejima, a ostvarila je i suradnje s luksuznim brendovima, uključujući Louis Vuitton. Tako je, kako smo svojedobno pisali, skulptura Yayoi Kusame postavljena ispred Maison Louis Vuittona u Parizu 2023. godine, dok je pročelje trgovine bilo prekriveno šarenim točkicama.
Kusama je rođena 1929. godine u provincijskom gradu Matsumoto, u središnjoj japanskoj regiji Nagano. Njezini roditelji nisu podržavali njezine rane pokušaje da studira slikarstvo u Kyotu.
Kasnije su joj govorili da je njezino bavljenje umjetnošću velika sramota za njezinu konzervativnu obitelj.
Svojedobno je od arhitekata Kume Sekkei naručila da joj naprave muzej posvećen njezinu radu, a muzej se radio u potpunoj tajnosti. Muzej je otvoren izložbom pod nazivom "Stvaranje je osamljena djelatnost, ljubav je ono što vas približava umjetnosti". U dijelu je Tokija koji se zove Shinjuku, na pet je katova, a četvrti je posvećen njezinim znamenitim točkicama.
Zvali su je i neslužbenom kraljicom Instagrama zbog brojnih fotografija objavljenih s njezinim radom.
"Mislim da ću na kraju moći uzdići se iznad oblaka i popeti se stubama do neba, odakle ću gledati dolje na svoj prekrasan život" rečenica je koju je izrekla jednom ova umjetnica, a koja je svakako prikladna za njezin in memoriam, piše Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....