Dana 19. rujna vojni i civilni brodski časnici okupili su se u tajnoj kontrolnoj sobi kako bi promatrali brod Resilient Africa dok je isplovljavao iz lučkog grada Čornomorska u oblasti Odesa. S obzirom na to da je to bio prvi brod koji je uplovio i isplovio koristeći novi ukrajinski plovidbeni koridor u Crnom moru, uspostavljen nakon propasti sporazuma o žitu uz posredovanje Ujedinjenih naroda, napetosti su bile visoke. Rusija je upozorila da bi mogla otvoriti vatru na brodove koji koriste koridor i hitne su službe bile u stanju pripravnosti.
"Pripremili smo se za svaki scenarij", kaže jedan od prisutnih u prostoriji. "Stvarno smo bili prilično nervozni", dodaje. No, u tom je slučaju brod otplovio bez incidenta uz 150 kilometara ukrajinske obale prije nego što je prvo ušao u rumunjske, a zatim u bugarske teritorijalne vode i nastavio kroz Bospor do svog konačnog odredišta - Haife, piše Jutarnji list.
Proglašenje plovnog koridora unatoč mogućnosti ruskih napada od početka je bilo riskantno, no za Ukrajinu je to bila strateška nužnost. Prije rata, 60 posto trgovine zemlje prolazilo je kroz njezine dubokomorske luke na putu do tržišta u Africi i na Bliskom istoku, kao što je to bilo i stoljećima prije. Odluka Rusije da uvede blokadu tog tranzita bila je čin ekonomskog rata. Pa je tako Ukrajina tajno počela razvijati vlastitu alternativnu rutu.
Uspješan izvoz iz ukrajinskih luka
Odabrali su najpliće vode, sigurne od ruskih podmornica i dovoljno blizu obale da ih može pokrivati obalna artiljerija. "Vjerovali smo da će to uspjeti, ali radilo se o tome da je trebalo uvjeriti druge", kaže Jurij Vaskov, zamjenik ukrajinskog ministra infrastrukture. Prvi brodovi su, kako piše The Economist, plovili s gubitkom, no povjerenje je dovelo do toga da su troškovi osiguranja brodova koji krenu na rutu pali za tri četvrtine, a dobit se vratila. Gotovo 500 brodova plovilo je nakon Resilient Africa u Odesku oblast i iz nje.
Sa 6,3 milijuna tona robe izvezene u prosincu, tri luke regije Odesa - sama Odessa, Čornomorsk i Pivdeni - sada su se gotovo vratile na predratne količine. Jednog dana krajem ovog mjeseca, u luci Odesa 14 brodova stajalo je i utovarivalo se na dokovima. Još 11 njih bilo je na pučini, čekajući svoj red da ih pregledaju granični dužnosnici, koji su bili u gliserima.
Granična služba ovih dana ne samo da pregledava robu na brodu, već i provjerava ima li u blizini ruskih diverzantskih skupina, koje su i dalje prijetnja. Zbog ratnog stanja za sav promet u regiji zaduženo je jedno pomorsko zapovjedništvo. "Povezujemo trgovce s hitnim službama, ekološkim službama, vremenskim izvješćima, raketnim napadima i upozorenjima o zračnim napadima", kaže Jurij Litvin, voditelj ukrajinske morske lučke uprave. "To je jedinstvena lego slagalica, suluda količina posla."
Opasan posao u luci
Na kopnu je posao gotovo isti kao i uvijek - delikatan, zahtjevan, opasan. Lučki radnici ostavljaju svoje alate sa strane samo tijekom zračnih uzbuna, koje mogu potrajati i nekoliko sati. Napadi dodaju još oko 30 posto više vremena za utovar, kaže Denis Paviglianiti-Karpov, šef lučke uprave Odese. No, unatoč stalnoj prijetnji projektila i bespilotnih letjelica, nitko nije raspoložen stvari obavljati površno. "Krim je udaljen samo 160 kilometara, a projektili ponekad udare i prije nego što se začuju sirene", kaže on.
Unutar luke čovjek se ne mora posebno truditi da shvati kako tu vreba smrtna opasnost. Ostaci putničkog terminala, uništenog protubrodskim projektilom Onyx 25. rujna prošle godine, najočitiji su dokaz snažnog ruskog napada. Ovdje se rijetko može vidjeti netaknuti krov ili neoštećeni prozor, a stakla su sada uglavnom zamijenjena valovitom plastičnom folijom, ceste su izbušene i osjeća se miris paljevine. Sveukupno je Rusija napala gotovo 200 lučkih objekata otkako se povukla iz ugovora o žitu u srpnju, ubivši pet lučkih radnika i ranivši njih 23.
Ukrajina je morala naporno raditi kako bi uspostavila vlastiti koridor, preokrenuvši situaciju ruske dominacije na Crnom moru bez ijednog ispravnog ratnog broda. Prema Dmitru Pletenčuku, glasnogovorniku mornarice, taj malo vjerojatni uspjeh postignut je u tri faze. Prvi napredak dogodio se u prvim tjednima rata, kada su ukrajinske snage spriječile amfibijsko iskrcavanje osvajača. Bilo je gusto, a ključni trenutak bio je zaustavljanje ruskog pokušaja da okruže Odesu iz smjera zapada, 100 kilometara dalje kod Voznesenska u ožujku 2022. godine.
Uništena četvrtina ruske flote
Dva mjeseca kasnije, Ukrajina je uspjela nametnuti tampon zonu od 100 nautičkih milja u sjeverozapadnom dijelu Crnog mora nakon što je uništila ruski zapovjedni brod Crnomorske flote, krstaricu Moskva, te ponovno preuzela kontrolu nad strateški važnim Zmijskim otokom. U trećoj fazi, dovršenoj tijekom prošle godine, Ukrajina je potpuno potisnula ruske ratne brodove iz sjeverozapadnog, središnjeg, pa čak i jugozapadnog dijela Crnog mora.
Ovaj posljednji dio slagalice temeljio se na ukrajinskim pomorskim snagama - mornarici, domaćoj obavještajnoj službi (SBU), vojnoj obavještajnoj službi (HUR), graničarima i vojsci - koje razvijaju novi arsenal krstarećih projektila i mornaričkih dronova za presretanje i potapanje ruskih ratnih brodova. Ukrajina je ukupno uništila najmanje 22 od 80 funkcionalnih borbenih brodova ruske Crnomorske flote i oštetila njih još 13. Ove bi brojke bile još veće da Rusija nije uspjela popraviti nekoliko potopljenih brodova.
Sada čak ni istočnu obalu Krima ruske snage ne smatraju sigurnom, a najsposobniji ruski brodovi sklonili su se u Novorosijsk, 600 kilometara dalje. "Pitanje je vremena kada ćemo uništiti Crnomorsku flotu u cijelosti", kaže Pletenčuk.
Ono što je ključno jest da je nova ukrajinska sposobnost odvraćanja također toj zemlji omogućila da se kocka, odnosno da zaključi kako Rusija neće namjerno napasti strani trgovački brod. Ne samo da bi napad međunarodno bio shvaćen kao nečastan čin, već bi prijetnja eskalacije sada značila povećanje premije osiguranja za tranzit preko Crnog mora, što znači i za brodove prema Rusiji.
Trgovci pokrivaju ratne gubitke
To kockanje je uglavnom uspjelo, s iznimkom jednog broda pod zastavom Liberije, koji je vjerojatno slučajno pogođen dok je bio usidren u luci Pivdeni u studenom. Ukrajinski dužnosnici vjeruju da je opasnost za brodove akutna samo dok su na doku. Rusija i dalje može lansirati i lansira klizne bombe iz zraka u smjeru koridora. Povremeni problem su i mine iz Drugog svjetskog rata. Oboje je smetnja, ali nedovoljno da se odvrate veliki teretni brodovi.
Oživljavanje dubokomorskih luka u Odesi predstavlja pravovremeni poticaj za uništeno ukrajinsko gospodarstvo. Oleksij Soboljev, zamjenik ukrajinskog ministra gospodarstva, kaže kako se predviđa da će deblokada mora značiti najmanje dodatnih 3,3 milijarde dolara izvoza u 2024., što će pozitivno utjecati na stabilnost tečaja i predstavljati dodatni vjetar u leđa prema predviđenih 1,23 postotna boda rasta BDP-a.
No, trebat će neko vrijeme da se neka znatna svota slije u rastegnuti državni proračun. Trgovci će vjerojatno prvi pokriti svoje goleme ratne gubitke, kaže ministar financija Serhij Marčenko. "Fiskalni učinak koridora mogao bi postati jasan tek 2025.", ističe on.
Svi uključeni previše su oprezni da bi proglasili pobjedu. Jedan trgovac, zadužen za jedan od najvećih privatnih terminala u Odesi, tražio je da ne bude imenovan jer je strahovao da će se njegovo poslovanje naći na meti Rusa. Istovremeno, Jurij Vaskov priznaje da još nema dovoljno sustava protuzračne obrane, međunarodnog nadzora i - u idealnom slučaju - međunarodne vojne pratnje da bi koridor bio potpuno siguran. No, njegovo funkcioniranje i u najgorim vremenima dokazalo je ono ključno, a to je da se brodska trgovina može nastaviti čak i tijekom ruskog bombardiranja.
Također, moguće je pronaći i brodove, posade i kapetane koji imaju iskustva sukoba. Vaskov se prisjeća tekstualne poruke koju je primio od Resilient Africa nedugo nakon što je brod pristao u Izraelu. Kapetan broda odgovorio je da je izbio još jedan rat. "Osjećao sam se sigurnije u Čornomorsku", našalio se on, što je izazvalo rijedak smijeh u ministarstvu, piše Jutarnji list.
