Ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je Južnoj Koreji da će "donijeti odgovarajuće mjere koje se neće svidjeti Seulu" ako Ukrajinu počne opskrbljivati "smrtonosnim oružjem", kako je najavljeno neposredno nakon potpisivanja strateškog sporazuma Rusije i Sjeverne Koreje. Dosad je Južna Koreja isporučivala Kijevu samo artiljerijsko streljivo i humanitarnu pomoć, ali sada, nakon posjeta Putina sjevernokorejskom vođi Kim Jong-unu, stvari se mijenjaju, piše Jutarnji list.
Naime, sporazum o uzajamnoj vojnoj pomoći "u slučaju napada na jednu od zemalja" (Rusija je u ratu s Ukrajinom koju je napala prije dvije i pol godine) te uzajamne isporuke oružja između dviju država dodatno su narušile ionako krhku sigurnosnu shemu dalekoistočne regije.
Doduše, javnosti nije predočen cjelokupni sporazum i ne zna se što sve on sadrži. Prema nekim neovisnim ruskim izvorima, osim oružja, uglavnom projektila i artiljerijskog streljiva još iz sovjetskih vremena, Sjeverna Koreja će isporučivati i svoje nove "granate" i rakete (za koje, doduše, vojni stručnjaci tvrde da su prilično neprecizne), a Rusija će prema svojim mogućnostima također opskrbljivati Sjevernu Koreju oružjem, što je u Južnoj Koreji izazvalo uzbunu.
Pogotovo jer su to neki protumačili da bi Rusija "dala ruku" Pjongjangu u slučaju novog rata na korejskom poluotoku i s obzirom na izvrnuti narativ koji stvara Moskva da je Ukrajina kriva za rat ili čak da je ona "prva počela". S takvom logikom se služi i Kim Jong Un.
Svojim savezništvom i prijateljstvom s najodioznijim diktatorskim režimom Putin je samo dokazao svoje opredjeljenje i svoj trenutni "međunarodni status i ugled" tražeći podršku baš u takvom Pjongjangu. No, potvrdio je da je i njegova Rusija "otpadnik" te izazvao ovim sporazumom to da će SAD, Japan i Južna Koreja, zbog sjevernokorejskog nuklearnog programa i ovakvog sporazuma s Rusijom, ojačati svoje veze i, kako piše Bloomberg, uskoro potpisati i trojni sigurnosni sporazum.
U svemu je zanimljiva i pozicija Kine. Naime, kako je u svojoj analizi ruska redakcija BBC-ja navela, Putin je u Sjevernu Koreju želio iz Kine, kada je tamo prošlog mjeseca bio u posjetu, ali njegov domaćin, kineski vođa Xi Jinping, "zamolio" ga je da "razdvoji" ta dva posjeta da se ne bi stvorio dojam o pojavi nekakve "osovine" Peking - Moskva - Pjongjang, a ovakvi izljevi "bratske ljubavi" između Putina i Kim Jong-una navodno nisu odviše simpatični Kini, koja Sjevernu Koreju ipak smatra svojim atarom. Osim toga, kako piše Financial Times, baš u trenutku kada Putin iznosi prijetnje Južnoj Koreji, nakon punih devet godina, održavaju se razgovori kineske i južnokorejske delegacije o sigurnosnim pitanjima na vrlo visokoj razini.
Doduše, Putin je na povratku u Moskvu, javljaju prorežimska Izvestija, najavio da je Rusija spremna razgovarati o sigurnosnim pitanjima u Euroaziji sa zemljama NATO-a i EU. Vladimir Putin pritom je pojasnio da je takav dijalog moguć samo ako su NATO i EU "za to spremni".
No, smatra on, "dok Zapad i dalje nastoji nanijeti strateški poraz Rusiji", Moskva kao odgovor na to priprema povećanje vojne proizvodnje, radi na razvoju borbene koordinacije i izvođenju vježbi s "prijateljskim državama". Osim o vojnoj suradnji, u Pjongjangu je, čini se, pao i "dogovor", navode neki neovisni ruski izvori, o tome da će Sjeverna Koreja "isporučivati" Rusiji i radnu snagu, jer Moskva već osjeća nedostatak ruku, pogotovo u građevinarstvu, poljoprivredi i granama industrije koje nisu vezane uz vojnu proizvodnju.
S druge strane, Sjevernoj Koreji trebaju devize. Neki ruski neovisni izvori navode da se u zoni ratnih djelovanja na okupiranim područjima Ukrajine već dulje vrijeme nalaze "radne brigade" sjevernokorejskih građana koji rade na raščišćavanju ruševina. Ne treba zanemariti da ovaj posjet Sjevernoj Koreji znači i određenu slabost Vladimira Putina. Prema objašnjenju politologa Aleksandra Baunova iz moskovskog Carnegie centra koji se morao izmjestiti u Berlin, kako je Putin snizio svoje prioritete, Sjevernu je Koreju, koju je i SSSR smatrao tek svojim "mlađim bratom", prvi put, zbog svoje sadašnje situacije, iznuđeno stavio u ravnopravan položaj.
Podsjetimo da ni jedan čelnik SSSR-a nikad nije posjetio Sjevernu Koreju i da je Putin dosad bio tamo samo jednom, 2000. godine, a da je Rusija 2010. i 2017. godine uvela UN-ove sankcije protiv Sjeverne Koreje te da je do početka rata u Ukrajini robna razmjena između te dvije zemalja bila praktički zanemariva!
Osim toga, takvom je svojom politikom Putin samo ponukao Bruxelles da se dodatno angažira oko pomoći Ukrajini, pa je odobreno još 50 milijardi eura pomoći, i to uglavnom iz "zamrznutih" ruskih aktiva na području Unije, koja je i ubrzala slanje dodatne vojne pomoći. U tom kontekstu ne treba zanemariti ni to da EU službeno pokreće pripreme za međuvladinu konferenciju 25. lipnja, kada će se otvoriti i pristupni pregovori s Ukrajinom i Moldovom o pristupanju Europskoj uniji.
Ekonomsko i financijsko vijeće EU, koje se sastalo u petak, 21. lipnja, u Luxembourgu, odobrilo je pregovarački okvir za Ukrajinu i Moldovu, rekao je DW-u diplomatski izvor u EU. Moskovski Komersant u povodu toga piše da je ovo poruka i Gruziji da stane u red, ali i Armeniji, čiji čelnici u posljednje vrijeme najavljuju približavanje EU mada su članovi ruskih sličnih organizacija - Euroazijske unije, ruske verzije EU, i vojnog pakta ODKB, iz kojeg je Erevan već najavio povlačenje.
Naknadno je Belgija, koja predsjeda Vijećem Europske unije, na društvenoj mreži X objavila da je konferencija s Ukrajinom zakazana za 15.30 sati, a s Moldovom za 18 sati 25. lipnja. Održat će se u Luxembourgu, u sklopu sastanka Vijeća EU. Podsjetimo da su sredinom prošle godine obje te postsovjetske države dobile status kandidata.
Moldovu najesen očekuju ključni predsjednički izbori, a Moskva se već "prihvatila" zadatka da "ujedini" prorusku i antizapadnu oporbu kako bi se suprotstavila trenutnoj prozapadnoj predsjednici Mai Sandu. Prorusku oporbu Kremlj je okupio u Moskvi na "instruktaži", a bjegunac pred moldavskim pravosuđem, šef stranke Şor, Ilan Şor, prebacio se iz "egzila" u Izraelu u Moskvu.