Ukrajina nakon iznenadnog upada 6. kolovoza u regiju Kursk kontrolira stotine četvornih kilometara ruskog teritorija, a više službenih izvora koji su razgovarali s novinarima neovisnog ruskog medija Verstka potvrdilo je ono što je više-manje od početka te operacije bilo jasno - rusko vojno zapovjedništvo bilo je potpuno nespremno za prekograničnu ukrajinsku ofenzivu.
Regionalne vlasti također nisu bile spremne - budući da nisu očekivale da će se takav upad dogoditi, nisu poduzele nikakve potrebne obrambene mjere, iako su osobe poput bivšeg guvernera Kurska Romana Starovojta navodno profitirale od ugovora vrijednih milijarde rubalja za građevinske projekte koji nikada nisu bili dovršeni. Dužnosnici poput njega, kako prenosi ruski neovisni medij Meduza, sada žive u strahu od kaznenih prijava s kojima bi se mogli suočiti kada kriza završi, kako su rekli izvori za Verstku, prenosi Jutarnji list.
Dužnosnik blizak vlastima u ruskoj regiji Kursk rekao je za Verstku da, iako su rutinske obrambene mjere na snazi u tom području gotovo od početka rata u Ukrajini, nitko nije bio spreman za invaziju na ruski teritorij u praksi. "Da postoje neke pojedinačne diverzantske i izviđačke skupine ovdje ili ondje, to je sigurno. Ali ono što se dogodilo 6. kolovoza bilo je iznenađenje. Vojska nije prijavila ništa, prva 24 sata bila su totalni kaos", rekao je dužnosnik.
Ljut i ruski ministar obrane
Prema raznim procjenama, između 6.000 i 12.000 ukrajinskih vojnika ušlo je u rusku regiju Kursk u prvom tjednu upada. U danima nakon početka napada ruske su vlasti poručile prokremaljskim blogerima i državnim medijima da ističu "apsurdnost" napada i naglase koliko malo koristi on može donijeti Kijevu. No, unutar tjedan dana pokazalo se upravo suprotno, barem kratkoročno, a Rusija je bila prisiljena preusmjeriti snage iz Ukrajine da bi branila vlastiti teritorij.
"Prijenos borbi na ruski teritorij je katastrofalan", rekao je izvor iz ruske vlade za Verstku. Također kaže kako vjeruje da ruska vojska sigurno neće napustiti svoje položaje u Ukrajini, ali da u isto vrijeme "naprosto nema dovoljno vojnika".
Čini se da je čak i ruski ministar obrane Andrej Belousov aludirao na propuste u planiranju, koji su omogućili upad Ukrajine. Nakon što je naredio kreiranje "Koordinacijskog vijeća za sigurnosna pitanja regija Belgorod, Brjansk i Kursk", Belousov je iznio zahtjev da to novo tijelo riješi pitanja "bez odgode" i prenosi informacije s terena "brzo i istinito".
Prema riječima jednog vladinog dužnosnika koji je govorio za Verstku, postoji vrlo dobar razlog zašto je Belousov posebno naglasio brzu komunikaciju. "Kremlj je vrlo nezadovoljan situacijom u Kursku. Nije bilo pravodobnih izvješća o predstojećem neprijateljskom upadu, tako da sada svi plešu po rubu i prebacuju krivnju - vojska okrivljuje obavještajne službe, a dužnosnici u Kursku okrivljuju vojsku", rekao je vladin dužnosnik.
Milijarde rubalja za zemunice
Svi se, kako navodi, plaše da će padati glave i da će biti kaznenih prijava. "Ali to će doći tek kasnije, naravno", dodao je. Također ističe da je ukrajinski upad razotkrio neuspjehe ne samo Ministarstva obrane, već i dužnosnika Kurska, uključujući i administraciju koju vodi sadašnji vršitelj dužnosti guvernera Aleksej Smirnov, kao i onu njegovog prethodnika Romana Starovojta, koji je promaknut u ministra prometa nakon inauguracije Vladimira Putina u svibnju.
Prije nego što je Kijev krenuo s upadom u regiju Kursk, Moskva je bila u potpunosti usredotočena na vlastitu ofenzivu u Ukrajini, komentirao je za Verstku ruski vojnik koji se posljednjih tjedana borio u regiji Kursk. Prema njegovim riječima, rusko vojno zapovjedništvo je pretpostavljalo da bi, ako Ukrajina doista cilja na ruski teritorij, ti napadi bili slični onima koji su ranije viđeni u regiji Belgorod, gdje je Ukrajina koristila sustave dugog dometa poput bespilotnih letjelica i projektila, ali nije slala vojne snage na teren.
"Na teritorijima gdje se borbe vode već duže vrijeme, kao što je bojište u Harkovu, oko Avdiivke i Časiv Jara, ruska vojska gradi fortifikacijske strukture. Uglavnom, ako postoji povišena točka poput tornja ili visoke zgrade, oni će je koristiti za usmjeravanje topničke vatre", rekao je ruski vojnik.
Navodi kako ruske snage oko tih položaja grade zaklone i rovove ojačane betonom te je gotovo nemoguće pješice proći pokraj ovih građevina. No, u regiji Kursk, uz granicu s Ukrajinom, nije bilo ničeg sličnog, već samo zemunice iz kojih su borci čečenskog bataljuna Ahmat pobjegli, ostavljajući pripadnike ruske vojske same.
‘Bilo je premalo utvrda i mina‘
Izvor navodi da granica također nije bila u dovoljnoj mjeri minirana, što je omogućilo ukrajinskim snagama da nesmetano uđu u područje Kurska. Izvor iz vlasti u Kursku, pak, rekao je za Verstku da bi miniranje cijele granice bilo nemoguća misija. "Kao prvo, tu su naselja vrlo blizu granice. Slobodka-Ivanovka je dva kilometra od granice. Tu su Tetkino, Gordejevka, Uspenovka i Viktorovka. To su područja gdje ljudi žive i pasu krave", navodi izvor i ističe da bi miniranje cesta koje su ukrajinske snage koristile za ulazak u regiju također bilo neizvedivo. "Ceste se miniraju samo u jednoj situaciji - kada smo potpuno sigurni da će ih (neprijateljske snage) koristiti".
A u ovom slučaju, kako dodaje, ruske vojne vlasti očito nisu bile uvjerene da Ukrajina planira prekograničnu ofenzivu.
Prema istom izvoru, koji je nekoliko godina radio u vladi regije Kursk, bivši guverner regije Roman Starovojt zatražio je od Ministarstva obrane da pošalje dodatne rezerve u regiju Kursk tijekom 2022. godine. "U to vrijeme smo svi doslovno urlali o tome - mediji su o tome otvoreno pisali", rekao je. U članku Kommersanta iz svibnja 2022., primjerice, citiran je upravo Starovojt koji je rekao da su vojne snage i oružje poslani u regiju kako bi se osigurala njezina sigurnost. No, s vremenom se to smanjilo, kaže izvor. "Razlog je bio taj što nije bilo dovoljno ljudi. Slali su sve što su mogli na frontu kako bi izvodili jurišne operacije".
Vojni stručnjak koji je želio ostati anoniman rekao je za Verstku da ruska vojska općenito gradi utvrde na područjima gdje je neprijateljskim snagama najlakše proći, poput polja, na mostovima i cestama. "Sada se postavlja pitanje zašto je bilo tako malo utvrda i - što je najvažnije - gdje je otišao novac dodijeljen za te strukture", navodi izvor.
Guverner probio troškove i rokove
Da postoji manjak učinkovitih obrambenih struktura u tom području potvrdio je izvor upoznat s aktivnostima regionalne vlade Kurska. On kaže da je Ministarstvo obrane postavilo neke prepreke u pograničnim područjima, ali nedovoljno njih. Prema riječima stručnjaka, Ministarstvo obrane, regionalna vlada i Federalna služba sigurnosti (FSB) bili su uključeni u izgradnju obrambenih struktura u regiji. U listopadu 2022. tadašnji guverner Starovojt izvijestio je da su dovršene dvije pojačane obrambene linije te da će treća biti dovršena do 5. studenog. No, čini se da se to nikad nije dogodilo.
U to vrijeme analitičar podataka iz otvorenih izvora Brady Africk koristio je satelitske snimke kako bi napravio kartu ruskih utvrda u regiji Kursk. Detektirao je samo dvije linije obrane u okruzima Korenevski i Sudžanski - jednu uz granicu i drugu udaljenu pet do deset kilometara. Starovojt je kasnije ponovno spomenuo granične obrambene linije, navodeći inspekcijski posjet koji je obavio u siječnju 2023. i o izgradnji koja je u tijeku u prosincu 2023.
Telegram kanal VChK-OGPU, koji navodno ima insajderske informacije iz ruskih sigurnosnih agencija, naveo je sredinom kolovoza da je Starovojt "vrlo uzrujan i napet" zbog situacije u regiji Kursk. Prema tom kanalu, oko 16 milijardi rubalja (175 milijuna dolara) potrošeno je na izgradnju obrambenih struktura pod Starovojtovim kao guvernerom regije.
Odluka o izgradnji donesena je na sastanku operativnog stožera koji je vodio upravo Starovojt. Klijent - regionalna vladina organizacija pod nazivom "Uprava za kapitalnu izgradnju regije Kursk" - i izvođač radova (dioničko društvo "Kursk Regional Development Corporation") bili su jasni i pod potpunom kontrolom Starovojta i njegovih suradnika. Posao, koji je trebao biti gotov do sredine 2023. godine, tek treba završiti, ali se iz proračuna uporno crpe sredstva.
Ni radnike nisu plaćali
Krajem prošle godine regionalno tužiteljstvo u Kursku podignulo je tužbu tražeći povrat više od dvije milijarde rubalja (22 milijuna dolara) od izvođača radova, ali slučaj je "pometen pod tepih" i nikada nije dospio na sud, kako je izvijestio VChK-OGPU.
Verstka je ranije izvještavala o korupciji prilikom izgradnje obrambenih linija na ruskoj granici. Prošle je godine regionalna Uprava za kapitalnu izgradnju potpisala dva ugovora za izgradnju utvrda u vrijednosti od 3,2 milijarde rubalja (35 milijuna dolara) do 5. srpnja te godine. Agencija je odbila potpisati ugovore s građevinskim radnicima, prisiljavajući ih da se registriraju kao samostalni obrtnici, kako bi izbjegli plaćanje veće porezne stope.
No, u jednom trenutku radnici su prestali dobivati plaće, zbog čega su podignuli tužbu koju su dobili. Prema sudskim dokumentima, izvođači su radili na utvrdama oko 100 kilometara zapadno od mjesta gdje su se Ukrajinske oružane snage probile 6. kolovoza. Prema vojnom stručnjaku koji je govorio za Verstku, utvrde u regiji Kursk na kraju su se pokazale daleko slabije od onih u ruskoj regiji Belgorod. Područje Kurska, zaključuje izvor, vjerojatno je odabrano upravo zato što je obrambena linija tamo bila najslabija, kako prenosi Meduza, prenosi Jutarnji list.