Kako je ranije danas, prije večerašnjeg napada Irana na Izrael, objavio Jutarnji list, Sjedinjene Američke Države poslale su dodatne ratne brodove na Bliski istok zbog zabrinutosti oko skorašnjeg iranskog napada na Izrael i potencijalnog porasta nasilja koje bi moglo utjecati na američke trupe u regiji. Teheran je okrivio Izrael za napad na veleposlanstvo u Siriji 1. travnja, u kojem je ubijeno sedam iranskih dužnosnika, među kojima je bio i visokopozicionirani general Mohammad Reza Zahedi.
Prijetnje iz Irana i obećanje da će se osvetiti za bombaški napad potaknule su američkog predsjednika Joea Bidena da pozicionira brodove tako da zaštiti, ne samo Izrael, nego i vlastite snage na Bliskom istoku. Zapovjednik odgovoran za američke operacije na Bliskom istoku Erik Kurilla za The Wall Street Journal pojasnio je da su potezi uključivali preusmjeravanje dvaju razarača.
Američki obavještajci očekuju da će Iran napasti više ciljeva unutar Izraela u sljedećih nekoliko dana. No, vjeruju da će se Iran u osveti ograničiti samo na izraelska mjesta i zaobići američke snage, kako bi izbjegao izravan sukob sa SAD-om. Nejasno je koliko se točno američkih trupa nalazi u Izraelu, ali SAD ima najmanje jednu vojnu bazu u toj zemlji.
Protuzračna obrana
Iran tvrdi da još nije odlučio kako će točno izgledati osveta, vjerojatno zato što želi pronaći balansirani odgovor, kojim bi s jedne strane spasio obraz, a s druge strane ne bi isprovocirao Izrael i SAD na protunapad. Visoki izraelski dužnosnici zaprijetili su da će reagirati, ne samo obrambeno, već i ofenzivno, na svaki napad na izraelski teritorij. Zapadni diplomati ističu da bi Izrael mogao tolerirati napad koji bi učinio fizičku štetu vojnim objektima. Ali ako bi bili ubijeni civili ili vojno osoblje, to bi vjerojatno izazvalo širu reakciju Izraela.
Moguće je da je Iran već pokrenuo odmazdu pomoću svojih opunomoćenika, kako bi izvršio pritisak na izraelski protuzračni obrambeni sustav, prije nego što izvede izravni udar na izraelske vojne ciljeve. Libanonska skupina Hezbollah zasula je sjeverni Izrael raketama i dronovima u petak navečer. Lansirano je oko 40 raketa, od kojih su neke presretnute, dok su druge pale na otvorena područja, bez zabilježenih žrtava.
Američki i izraelski dužnosnici procijenili su da bi Iran u potencijalnom napadu na Izrael mogao koristiti dronove i projektile. Iran ima najveći arsenal balističkih raketa i bespilotnih letjelica na Bliskom istoku, uključujući krstareće i protubrodske rakete, kao i balističke rakete kratkog i dugog dometa. Dvojica američkih dužnosnika za CBS News rekla su da Iran priprema više od 100 dronova i desetke projektila, usmjerenih na vojne ciljeve unutar Izraela.
Postoji više od 1500 kilometara udaljenosti između Irana i Izraela, a u iranskom vojnom arsenalu nalazi se najmanje devet tipova projektila koji mogu prijeći tu udaljenost. Balističkim projektilima ispaljenim iz Irana trebalo bi 12 minuta da dođu do Izraela, krstarećim projektilima dva sata, a bespilotne letjelice lansirane iz Irana putovale bi devet sati da dosegnu cilj. Izraelski višeslojni sustav zračne obrane uključuje Željeznu kupolu, Davidovu praćku i sustave Strijela-2 i Strijela-3. Željezna kupola može presresti napadačke dronove i balističke i krstareće projektile. Sustav Davidova praćka namijenjen je obaranju projektila srednjeg dometa te također može presresti bespilotne letjelice i taktičke balističke projektile. Sustavi Strijela-2 i Strijela-3 mogu presresti prijetnje u dometu do 1500, odnosno u dometu do 3000 kilometara, uključujući projektile naoružane nuklearnom bojevom glavom. Osim toga, Izrael na raspolaganju ima i sustav Željezni snop, koji laserskim zrakama uništava dronove i rakete.
Puna podrška
Predsjednik Biden i drugi američki dužnosnici javno su rekli da će SAD pomoći Izraelu da se obrani od iranskih napada. Trita Parsi, izvršni potpredsjednik Instituta Quincy, smatra da Biden treba otvoreno ukoriti Izrael zbog napada na iransko veleposlanstvo, čime je prekršio međunarodno pravo i ugrozio američke trupe u regiji. Predsjednik Biden vjerojatno neće mijenjati stav prema Izraelu u izbornoj godini, jer unatoč podjeli unutar Demokratske stranke u vezi s izraelsko-palestinskim sukobom, američki građani ostaju više naklonjeni Izraelu, a američki muslimani i Arapi ionako čine vrlo mali dio biračkog tijela.
Tenzije na relaciji Izrael - Iran dovele su i do novih potencijalnih problema za svjetsko tržište nafte. Iranska revolucionarna garda je, naime, jučer zaplijenila teretni brod povezan s Izraelom u Hormuškom tjesnacu, izvijestila je iranska državna novinska agencija IRNA, nekoliko dana nakon što je Teheran upozorio da bi mogao zatvoriti to područje za pomorski promet - piše Jutarnji list.