Izgradnja poslovnog parka na dijelu nekadašnjeg nacističkog koncentracijskog logora potaknula je zahtjeve za očuvanje preostalih tragova tog mjesta.
Nekoliko oronulih betonskih blokova usred zarasle livade sve je što je ostalo vidljivo od nekadašnjeg prostranog nacističkog kompleksa za prisilni rad u okolici austrijskog mjesta Leobersdorfa.
Planovi za izgradnju poslovnog parka na toj lokaciji – koji uključuje hladnjaču i trgovinu diskontnog lanca Lidl – izazvali su gnjev u toj alpskoj zemlji, koja je dugo zanemarivala suočavanje sa svojom nacističkom prošlošću.
"Osjećam tugu jer se mjesto opterećeno poviješću prekriva gradnjom i žrtvuje radi gospodarstva", izjavio je za AFP Erich Strobl, voditelj lokalne kampanje za očuvanje dijela te lokacije, piše EuroNews.
Nakon što je nacistička Njemačka 1938. godine anektirala Austriju, kompleks Weinberglager korišten je za smještaj tisuća ratnih zarobljenika i prisilnih radnika.
Kasnije je obuhvaćao i podlogor Hirtenberg, dio koncentracijskog logora Mauthausen – jedan od najvećih logora u Austriji namijenjen isključivo ženama.
Između rujna 1944. i travnja 1945. u podlogoru Hirtenberg bilo je zatočeno oko 400 žena, uglavnom iz Sovjetskog Saveza, ali i iz Italije i Poljske, koje su bile prisiljene proizvoditi pješačko streljivo u obližnjem tvorničkom kompleksu.
Iako su neki ostaci tvornice sačuvani, logorske barake i većina drugih objekata nakon rata postupno su srušeni, prenamijenjeni ili uništeni.
Povjesničar: Žene su marginalizirane u kulturi sjećanja
No povjesničar Bertrand Perz, stručnjak za logor Mauthausen, izjavio je za AFP da lokacija Hirtenberg ostaje "povijesno važna", dijelom i zato što su "žene zatočenice u Mauthausenu bile marginalizirane u kulturi sjećanja".
Planovi za izgradnju poslovne zone na tom zemljištu, smještenom četrdesetak kilometara južno od Beča – uključujući i dio zemljišta koji je nekoć bio dio koncentracijskog logora – objavljeni su 2024. godine.
Arheološka istraživanja otkrila su preostale tragove nekadašnjeg kompleksa logora, no austrijski Savezni ured za zaštitu spomenika zaključio je da ti ostaci "nisu dovoljni" za stavljanje pod zaštitu kao spomenik kulture.
S obzirom na to da su bageri već stigli na lokaciju, aktivisti su ponovno pozvali na njezino očuvanje.
"Preko nekadašnjeg koncentracijskog logora ne smiju se graditi novi objekti", poručio je Međunarodni odbor Mauthausen.
Stojeći ispred lokacije na kojoj se iz zemlje već uzdižu sivi stupovi, Josef Pumberger, član uprave austrijskog Odbora Mauthausen, izjavio je za AFP da osjeća "tugu, ljutnju i bijes što se ovako nešto može dogoditi u Austriji 2026. godine".
Projekt je izazvao i kontroverzije jer je zemljište prethodno bilo u vlasništvu tvrtke povezane s lokalnim gradonačelnikom Andreasom Ramharterom, koja ga je, prema izvješćima lokalnih medija, prodala tijekom 2022. i 2023. godine za više od 15 milijuna eura.
Austrijska tvrtka TRA LEO GmbH & Co KG, koja je kupila zemljište, izjavila je za AFP da je ponudila podršku izgradnji spomen-obilježja na toj lokaciji.
Austrijancima dosta kulture sjećanja
Lidl je potvrdio planove za otvaranje trgovine u planiranoj poslovnoj zoni, no naglasio je da se ona neće nalaziti "izravno na mjestu bivšeg koncentracijskog logora, nego na susjednoj parceli".
Nakon Drugog svjetskog rata Austrija se dugo prikazivala kao žrtva nacista, zanemarujući pritom sudioništvo mnogih Austrijanaca.
Povjesničar Perz izjavio je da bi rasprava poput one koja se trenutačno vodi o lokaciji u Hirtenbergu "bila nezamisliva 80-ih", dodavši da danas postoji "više osjetljivosti" prema mjestima povezanima s nacističkom prošlošću.
Međutim, u suvremenoj Austriji zahtjevi za njegovanjem sjećanja sve se više sukobljavaju sa "suprotnom težnjom, odnosno stavom: ‘Sad tome doista mora doći kraj‘", rekao je.
Krajnje desna stranka FPÖ, koju su osnovali bivši nacisti, osvojila je najviše glasova na austrijskim parlamentarnim izborima 2024., iako nije uspjela pronaći koalicijske partnere za sastavljanje vlade. Ipak, dio je vladajućih koalicija u pet od devet austrijskih saveznih država.
U središtu Leobersdorfa, mještani s kojima je razgovarala agencija AFP ili nisu čuli za taj razvoj događaja ili nisu željeli o njemu govoriti.
Spomen-obilježje u obliku stele podignuto je 2024. godine u znak sjećanja na žrtve logora Hirtenberg.
No Pumbergeru to nije dovoljno.
"Vrlo je važno imati opipljive dokaze o zgradama u kojima su nacisti zatvarali, mučili i ubijali ljude", rekao je.
"U protivnom, čin sjećanja postaje virtualan ili postoji samo u knjigama, na fotografijama i u filmovima", piše EuroNews.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....