Ove jeseni ulice New Yorka su osobito žive. Od Brooklyna do Manhattana, gotovo svakodnevno tim ulicama stupaju kolone demonstranata s palestinskim zastavama i transparentima, tražeći zaustavljanje pokolja u Gazi.
Smatra se da u New Yorku živi dva-tri puta više Židova nego muslimana. Prema procjenama, Židova je između 1,5 i dva milijuna (New York je najveći židovski grad izvan Izraela), dok muslimana ima oko 600-700 tisuća.
Pa ipak, ulične demonstracije mahom su propalestinske, što je i razumljivo: izraelski civili masovno su stradali samo prvog dana rata, 7. listopada – kao žrtve brutalnog napada Hamasa - dok palestinski civili masovno stradaju već puna dva mjeseca, kao žrtve brutalnog bombardiranja izraelske vojske.
Na tim demonstracijama okupljaju se uglavnom mladi ljudi – studenti, srednjoškolci, đaci – koji već i po prirodi stvari najburnije reagiraju na nepravdu. I nisu svi muslimani: po slobodnoj procjeni potpisnika ovih redaka, oni čine tek oko polovine propalestinskih prosvjednika, a ostatak otpada na Latinose, Afroamerikance, Azijate i bijele Amerikance.
Dapače, među najaktivnijim propalestinskim prosvjednicima nalaze se i njujorški Židovi okupljeni u skupinu Židovski glas za mir, koji također zahtijevaju hitni prekid izraelskih napada na Gazu.
U takvoj uzavreloj atmosferi širom New Yorka organiziraju se i brojne političke tribine, pa je tako i novinar Slobodne Dalmacije završio na panelu koji je 4. prosinca na Sveučilištu The New School organizirala studentska skupina "Za pravdu u Palestini". Gost predavač bio je aktualni veleposlanik Bolivije u Stalnoj misiji pri UN-u Diego Pary.
Čovjek iz Kečua plemena
Američki studenti nisu slučajno pozvali baš bolivijskog ambasadora. Kako je poznato, upravo je Bolivija prva zemlja u svijetu koja je na izraelski pokolj palestinske djece reagirala prekidom diplomatskih odnosa s Izraelom.
Ljevičarska vlada u La Pazu to je učinila još 31. listopada, a njezin primjer potom su slijedili Južna Afrika i Belize, dok je više zemalja opozvalo svoje ambasadore iz Izraela: Kolumbija, Čile, Honduras, Čad, Turska, Jordan i Bahrein.
Kako vidimo, na diplomatski bojkot hebrejske države zasad se usuđuju samo zemlje Latinske Amerike, Afrike i Azije, odnosno zemlje Globalnog juga. Otuda i naslov predavanja kojeg je bolivijski ambasador održao američkim studentima: "Odgovori s Globalnog juga: Bolivija, međunarodna zajednica i rat u Gazi".
Sâm ambasador Pary vizualno je upečatljiva i markantna osoba. Visoki 46-godišnji Indijanac iz plemena Kečua, s karakterističnim crnim andskim šeširom ravnog oboda i kao ugljen crnom kosom, spletenom u pletenicu koja mu dopire do polovice leđa, Pary se doima poput kakvog indijanskog šamana.
U realnosti je riječ o visokoobrazovanom diplomatu koji je prije ove funkcije bio ministar vanjskih poslova Bolivije, a spominjao se i kao mogući predsjednički kandidat. Dolazi iz vladajuće bolivijske ljevičarske stranke MAS (Pokret za socijalizam).
Njegovo je predavanje privuklo brojnu studentsku publiku, čiji je sastav odgovarao strukturi prosvjednika kakve viđam po njujorškim ulicama. Dio posjetitelja nosio je palestinske marame, a ambasador Pary svoje je predavanje započeo kritikom Zapada.
Bolivija protiv imperijalizma
- Globalni jug je licemjerje Zapada vidio već i u različitom tretmanu ruske agresije na Ukrajinu i zapadne agresije na Irak. A sada se pojavilo novo licemjerje u vidu različitog odnosa prema Ukrajini i prema Palestini. U UN-u je bila velika podrška napadnutoj Ukrajini, za razliku od pokušaja da se ista razina podrške pruži napadnutoj Palestini - rekao je ambasador Pary.
Bolivijski diplomat potom je ustvrdio da bi svaki život trebao biti jednako vrijedan, ali da se Zapad ne ponaša u skladu s tom maksimom.
- Naravno da su životi izraelskih talaca koje je oteo Hamas važni, ali važni su i životi tisuća ubijenih Palestinaca. Na Zapadu se palestinski pokušaj borbe protiv okupacije opisuje kao "teroristički", dok se izraelsko neselektivno bombardiranje civilnih ciljeva naziva "legitimnim pravom na samoobranu", iako izaziva brojne smrti civila i humanitarnu krizu – kazao je bolivijski veleposlanik.
Razmatrajući korijene izraelsko-arapskog sukoba, Pary je rekao da Bolivija osuđuje počinitelje holokausta nad Židovima u Drugom svjetskom ratu, te da suosjeća s povijesnim patnjama židovskog naroda, ali da isto tako osuđuje i izraelsku okupaciju povijesne Palestine.
Podsjetivši da Izrael danas drži pod okupacijom "više od polovine teritorija kojeg je UN namijenio Palestincima", Pary je ukazao i na spornu izraelsku politiku kojom se židovskim doseljenicima dopušta gradnja naselja na palestinskim teritorijima, što je nazvao "kolonijalnim" i "imperijalnim" ponašanjem Izraela.
- Izrael ne poštuje brojne UN-ove rezolucije koje ga pozivaju da prekine s doseljavanjem na palestinske teritorije. Bolivija odbija svaki oblik kolonijalizma, čvrsto stojimo na agendi antikolonijalizma i antiimperijalizma – rekao je Pary.
Tužba u Haagu protiv Izraela
Ustvrdivši kako Bolivija smatra da ono što Izrael radi "prema nenaoružanim civilima" u Gazi predstavlja "genocid nad palestinskim narodom", Pary je informirao američke studente da se Bolivija nalazi među pet zemalja (uz Južnu Afriku, Komore, Džibuti i Bangladeš) koje su pred Međunarodnim kaznenim sudom (ICC) u Haagu podnijele zahtjev za istragu izraelskih napada na Gazu.
- Ne mislimo pritom na građane Izraela, nego na izraelsku vladu. Važno je napraviti ovu distinkciju, jer znamo da i mnogi građani Izraela osuđuju ovakvu politiku svoje vlade – napomenuo je bolivijski ambasador.
U nastavku predavanja Pary je dobar dio odgovornosti za aktualno stradanje palestinskog naroda uputio i na račun Amerike, bez čije bi podrške Izraelu, kako je rekao, stvari na Bliskom istoku stajale posve drukčije.
- Da SAD ne podržava Izrael, ovaj bi konflikt bio davno gotov. Izrael se ovako i ponaša zato što zna da mu SAD drži leđa. Tri godine sam već UN-ov ambasador i još se nijednom nije dogodilo da Izrael ne podrži neki američki prijedlog – rekao je Pary, ilustrirajući svoje riječi nedavnim primjerom glasanja u Općoj skupštini UN-a o američkom embargu protiv Kube.
Naime, od 190 zemalja koje su pristupile glasanju, njih čak 187 je glasalo za rezoluciju kojom se traži prekid i obustava embarga, dok su protiv rezolucije glasali samo SAD i Izrael (Ukrajina je bila suzdržana).
Rekavši kako u Boliviji postoji "generalna simpatija" prema Palestincima i njihovoj borbi za slobodu, a "osobito među bolivijskim autohtonim stanovništvom", ambasador Pary je u finišu svog predavanja – nakon kojeg su uslijedila pitanja iz publike – iznio i bolivijski prijedlog o rješenju već 75-godišnjeg izraelsko-palestinskog konflikta:
- Bolivija smatra da je jedini način rješavanja konflikta taj da Palestina postane neovisna država i da dobije suverenitet u granicama iz 1967. godine, s Istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom – kazao je bolivijski diplomat, dometnuvši da većina građana svijeta podržavaju Palestinu, "čak i ako su njihove vlade za Izrael".
Budućnost je naša
Jedno od prvih studentskih pitanja upućenih bolivijskom ambasadoru odnosilo se na procjenu ekonomske i političke štete koju će Bolivija pretrpjeti zbog prekida diplomatskih odnosa s Izraelom, posebno s obzirom na utjecaj koji Izrael ima u međunarodnoj zajednici, naročito u zapadnom odsječku te zajednice.
- Nemamo velike ekonomske veze s Izraelom, ali imamo dosta turista iz Izraela koji posjećuju Boliviju, što ćemo sada vjerojatno izgubiti. Ali nećemo zbog toga odustati od naših principa – rekao je Pary, nakon čega je poručio kako vjeruje da će međunarodni položaj Bolivije u budućnosti biti snažniji nego danas, i to na temelju njezinih prirodnih resursa koji će tek u budućnosti doći do punog izražaja.
- Ne znam znate li da Bolivija ima trećinu svjetskih zaliha litija, a to je nafta budućnosti. To će nam omogućiti da položaj i utjecaj naše zemlje na međunarodnoj sceni bude snažniji nego danas, pa ćemo bez straha moći provoditi u praksi naše političke principe – rekao je bolivijski diplomat.
Bilo je neobično gledati kako čovjek iz Trećeg svijeta, pripadnik autohtonog indijanskog naroda, nastupa tako samouvjereno – među ostalim, govorio je španjolskim jezikom, iako je pokazao da se dobro služi engleskim – ali to je samo još jedan indikator novog multipolarnog svijeta koji se upravo porađa u krvi, ratovima i sukobima.
Ako ništa drugo, to će biti svijet u kojem će i Indijanci moći određivati što je pravedno, a što nepravedno.