Tko bi radio da nije njih? Skoro svaki četvrti zaposlenik u Europi je migrant, među njih se ubrajaju i hrvatski radnici

Gotovo svaki četvrti zaposlenik u Europi je u međuvremenu migrant. Posebice u zemljama s visokim plaćama ti ljudi igraju rastuću ulogu, navodi Međunarodna organizacija rada (ILO). Tako se na sjeveru, jugu i zapadu Europe između 2013. i 2022. godine povećao broj migrantskih radnika s 22,5 na 23,3 posto. Kao migranti pritom važe svi ljudi koji rade u nekoj drugoj zemlji koja nije njihova domovina. Dakle, prema toj definiciji, to su i Hrvati i Hrvatice koji su proteklih godina otišli raditi u Austriju, Njemačku, Irsku...

"Radni migranti su neizostavni za ublažavanje problema nedostatka radne snage i doprinose gospodarskom rastu", kazao je generalni direktor ILO-a Gilbert F. Houngbo. ILO pritom kao migrante smatra kako ljude s radnom vizom, tako i one koji bez važeće radne dozvole rade u stranoj zemlji. U globalnoj usporedbi je udio migrantskih radnika u cjelokupnom radnom stanovništvu posebice visok u Europi, Sjevernoj Americi i arapskim zemljama, piše tagesschau.de, prenosi Deutsche Welle.

Te regije su, s jedne strane, zbog visokih plaća interesantne za migrante, a s druge strane je potreba u tim regijama posebice velika. Jedan od faktora koji to potiču je sve starije stanovništvo u tim zemljama. Migranti tako dolaze na ona radna mjesta koja ostaju upražnjena nakon što ljudi odu u mirovinu, a istovremeno raste i potreba za njegovateljicama i njegovateljima za starije ljude. 

Gotovo dvije trećine svih radnika u europskim zemljama, a koji potječu iz neke druge države, bili su zaposleni u uslužnom sektoru (ilustracija)

Afp

To stanje se odražava i u brojkama: gotovo dvije trećine svih radnika u europskim zemljama, a koji potječu iz neke druge države, bili su zaposleni u uslužnom sektoru. Kod domaćeg stanovništva taj udio iznosi oko polovice radne snage.

Diljem svijeta je udio migranata u radnoj snazi 2022. iznosio 4,7 posto. Ukupan broj radnika-migranata u svijetu ILO procjenjuje na 284,5 milijuna. Oko 255,7 milijuna ih je bilo starije od 15 godina i time radno sposobno.

Stopa nezaposlenosti među migrantima je iznosila 7,2 posto i time je bila nešto viša nego kod domaćeg stanovništva (5,2 posto). Razlozi za to bi prema navodima ove UN-ove organizacije mogli biti jezične prirode, dakle moguće jezične barijere. Ali se kao razlozi navode i nepriznate diplome ili certifikati, kao i diskriminacija.

Među traženim zanimanjima raste i potreba za njegovateljicama i njegovateljima za starije ljude (ilustracija)

/Shutterstock