Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su u nedjelju preliminarni sporazum kojim će se okončati tromjesečni rat na Bliskom istoku, objavio je Pakistan kao mirovni posrednik. Pakistanski premijer naznačio je da će sporazum biti potpisan u petak, i to u Švicarskoj. I Iran i američki predsjednik Donald Trump potvrdili su dogovor o miru: domaćin Bijele kuće je još jednom najavio i da će se Hormuški tjesnac ponovno otvoriti za naftni promet odmah nakon potpisivanja.
Ako se sporazum ostvari, rat između dvaju protivnika bit će završen, barem u svom sadašnjem obliku. Ova nepotrebna, krvava i preskupa vojna intervencija koju su Sjedinjene Države i Izrael zajednički započeli 28. veljače ostavila je za sobom više od 7000 mrtvih i poljuljane saveze u ionako nestabilnoj regiji. Nanijela je i težak udarac globalnom gospodarstvu kroz rast cijene nafte i posredujući inflaciju, te ugrozila izborni rezultat Trumpa i njegove Republikanske stranke na međuizborima u studenome. Sve to pretrpjeli su i Bliski Istok i Amerika i svijet da bi se nakon niza naglih preokreta i promjena stava američkog predsjednika naposljetku postiglo ono što se uoči rata doživljavalo temeljem normalnosti: otvoreni Hormuški tjesnac i iransko obećanje da neće razviti nuklearnu bombu.
Tržišta su odmah povoljno reagirala na najavu mira. Brent sirove nafte pao je za više od 3 posto, na oko 84 dolara po barelu. Svi su jedva dočekali ozbiljnu slutnju mira, osim zločinačkog režima izraelskog premijera i ratnog zločinca Benjamina Netanyahua. On se nije javno oglasio o dogovoru između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, no reakcije njegovih trbuhozboraca otkrivaju sve veće nezadovoljstvo i frustraciju Washingtonom i donedavnim prijateljem Trumpom.
Na provladinim televizijama u Izraelu dežurni analitičari tvrde da je iz svega Donald Trump izašao kao „najveći gubitnik". Pojavila se u Izraelu i medijska teza iz netanyahuovskih krugova da su Trumpovi mirovni izaslanici, a cilja se na njegova zeta Jareda Kushnera i Stevea Witkoffa, štetno utjecali na američkog predsjednika pod pritiskom Katara koji ih je "očito kupio s mnogo novca" pa su tako "izdali svoju braću u Izraelu".
Kakogod, objava skorog mira stigla je najprije iz Pakistana preko tamošnjega premijera Shehbaza Sharifa. On je prvi na svom Twitter računu objavio da je „nakon intenzivnih razgovora postignut mirovni sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Islamske Republike Iran“. „Obje strane proglasile su trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontama, uključujući Libanon, a službena ceremonija potpisivanja održat će se u petak 19. lipnja u Švicarskoj“, napisao je pakistanski premijer. Trump je mir odlučio proslaviti u duhu svog 80. rođendana, te je na svojoj društvenoj mreži Truth prigodničarski uskliknuo: „Brodovi svijeta, upalite motore! Neka nafta teče!“, objasnivši tek kasnije u drugoj poruci da će se Hormuški tjesnac ponovno otvoriti tek nakon potpisivanja sporazuma, a što će omogućiti i razminiranje ovog pomorskog koridora.
Da je tekst memoranduma o razumijevanju finaliziran službeno je potvrdio i iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi, preko novinske agencije Tasnim.
Iran se tijekom cijele nedjelje, a nakon zadnjeg izraelskog napada u Libanonu, pravio krajnje samozatajnim. Suočen s očajem i bijesom Trumpa koji je vidio da mu prilika da objavi mirovni sporazum izmiče čak i za rođendan, Iran je čak isprva slao signale da bi nova izraelska ubijanja u Libanonu mogla poremetiti cijeli proces. Kad je Teheran konačno potvrdio sporazum, njegovi državni mediji predstavili su ga kao svoju veliku pobjedu. Novinska agencija Fars, bliska Iranskoj revolucionarnoj gardi, objavila je kako je vodstvo Islamske Republike u zadnji čas uspjelo iznuditi nove ustupke u vezi s mirom u Libanonu, kao i o "jamstvima o teritorijalnom integritetu te zemlje i o trenutnom ukidanju američke blokade iranskih luka“.
Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Gharibabadi, potvrđujući sporazum, ustvrdio je i da potpisivanje memoranduma o razumijevanju ne znači da Teheran vjeruje neprijatelju, te je upozorio da će, ako uvide kako su Sjedinjene Države prekršile uvjete, poduzeti vlastite mjere.
Važan dio mirovnog procesa bit će šezdesetodnevni pregovori o postizanju konačnog sporazuma, dodao je pojasnio Gharibabadi. Ti će se pregovori, po njemu, baviti ukidanjem ekonomskih sankcija protiv Irana, kao i njegovim nuklearnim programom, mehanizmima za praćenje poštivanja obveza i planom obnove. U svim razgovorima će sudjelovati i posrednici koji su posredovali u postizanju preliminarnog sporazuma, a to je prvenstveno Pakistan, ali i Katar, Turska i Egipat. Ciklus dvomjesečnih pregovora započet će čim stupi na snagu novo primirje, ponovno se otvori Hormuški tjesnac i odmrznu iranska sredstva u inozemstvu.
Objava nacrta mirovnog sporazuma završava vrtoglavi bliskoistočni tjedan koji je započeo ozbiljnom eskalacijom razmjene vatre između dviju strana i s dva uzastopna dana bombardiranja koja su ozbiljno ugrozila primirje. Trump je tjednima obećavao da je mir nadohvat ruke, ali sporazum je na kopnu i moru oko Irana djelovao - nikad dalji. Obje strane su se do posljednjeg trenutka prepirale i oko sadržaja memoranduma o razumijevanju kojim se utvrđuje 60-dnevno primirje za pregovore o konačnom mirovnom paktu.
Izvještaji o pregovorima koji su kružili posljednjih dana razlikovali su se jako ovisno o tome koja ih je strana predstavljala javnosti. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, citiran na državnoj televiziji, ustvrdio je prošloga petka da će privremeni sporazum uključivati ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i okončanje sukoba na više frontova, uključujući izraelsku invaziju na Libanon. Ključno pitanje, budućnost iranskog nuklearnog programa, neće se riješiti sada, naglasio je Araghchi, već na kraju duljeg pregovaračkog razdoblja.
U neposrednoj budućnosti ključno je pitanje o čemu se obje strane neupitno slažu u vezi s Hormuškim tjesnacem, pomorskim koridorom koji je ključan za međunarodnu trgovinu naftom, plinom i gnojivima. Iran je dosad redovito tvrdio da se njegov suverenitet – kao i suverenitet susjednog Omana - nad tjesnacem mora priznati. Iranska novinska agencija Fars objavila je danas, a pozivajući se na neimenovani izvor, da je Teheran neposredno prije objave okvirnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama u njega unio odredbu o naplati pomorskih usluga u Hormuškom tjesnacu.
"U posljednjim trenucima pregovora tekst memoranduma o razumijevanju izmijenjen je kako bi se jasno i izričito naglasilo pitanje iransko-omanskog suvereniteta nad Hormuškim tjesnacem", objavila je agencija bliska iranskim sigurnosnim službama. Dodali su i da korištenje izraza "pomorske usluge" znači kako su Sjedinjene Države prihvatile da će se Iranu plaćati određene naknade. Službenih komentara iz Washingtona o mogućim naknadama zasad nema, no američki predsjednik Donald Trump je ustvrdio kako sporazum jamči da će Hormuški tjesnac ostati "trajno bez naplate".
Još jedna sporna točka je pitanje iranskih sredstava koja se drže na zamrznutim računima u inozemstvu i na koja Teheran polaže pravo. Islamska Republika očekuje da će uskoro primiti 24 milijarde svojih dolara iz inozemstva, i to polovicu svote prije početka novih pregovora o nuklearnom programu. Također se nadaju da će Washington tijekom daljnjih razgovora ponuditi plan obnove njihove zemlje od najmanje 300 milijardi dolara.
Washingtonska verzija ovih škakljivih pitanja se, međutim, znatno razlikuje. Prema riječima visokog dužnosnika Bijele kuće koji je prošli tjedan govorio pod uvjetom anonimnosti, sporazum predviđa da će se uvjeti provoditi postupno: Iran bi primao sredstva koja su trenutno zamrznuta u inozemstvu, ali postupno i u obrocima, sukladno ispunjavanju svog dijela pakta, posebno u vezi s nuklearnim programom.
„Bit će financijski nagrađeni za ispunjavanje svojih obveza prema sporazumu. Ako predaju svoj nuklearni materijal, kako su obećali, dobit će nešto. Ako demontiraju svoja nuklearna postrojenja, dobit će i nešto više. Ako se ne budu pridržavali obećanja, neće imati nikakve financijske koristi“, kazao je ovaj izvor američkim novinarima.
Nakon što je sporazum finaliziran, sljedeći korak je njegova provedba u praksi, što bi se moglo pokazati najkompliciranijim dijelom. Obje strane gaje duboko međusobno nepovjerenje i nisu baš spremne dati drugoj priliku da proglasi pobjedu. Tu je još i Izrael, kao svojevrsna treća strana, kojoj mir zbog izbornih interesa trenutačnoga premijera nikako nije zadovoljavajuća opcija i sigurno će učiniti sve da ga opstruiraju.
I iranski režim morat će uvjeriti svoje radikale, Revolucionarnu gardu koja je uslijed ovog rata znatno ojačala utjecaj, da je ishod pregovora vrijedan truda. Trump, opet, ni pod kojim uvjetima ne želi biti terećen da je postigao rezultat sličan, a kamoli gori, od nuklearnog sporazuma koji je ispregovarala administracija Baracka Obame i kojemu se često i rado izrugivao, a potpisali su ga Iran i zapadne sile 2015. Što god narančasti sad pričao, tada je Teheran znatno ograničio svoje nuklearne aktivnosti u zamjenu za ukidanje sankcija, a republikanac je naknadno povukao Sjedinjene Države iz sporazuma 2018. godine tvrdeći da je užasan, i to unatoč potvrdi Međunarodne agencije za atomsku energiju da Teheran revno ispunjava svoje obveze. Kao rezultat toga, Iran je ubrzao razvoj svoga nuklearnog programa: Trump od početka u priči s Iranom zapravo lovi svoj vlastiti rep.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....