U Bejrutu se danas razgovaralo o primirju. No stvari su izvan kontrole, vlada je samo promatrač u vlastitoj zemlji...

Američki izaslanik Amos Hochstein sjeo je u ponedjeljak za stol s vlastima Libanona ne bi li razgovarao o uvjetima za prekid vatre na tom području. Naglasio je kako ​​rat IDF-a i Hezbolaha ne treba vezivati uz druge sukobe u regiji, aludirajući na veći izraelsko-iranski, ili rat Izraela i Hamasa u Gazi, javlja Jerusalem Post. 

– Želim biti vrlo, vrlo jasan – rekao je Hochstein – vezivanje budućnosti Libanona za druge sukobe u regiji nije u interesu libanonskog naroda. Hochstein je ukazao na potrebu stvarne implementacije rezolucije UN umjesto praznih riječi. Istaknuo je da su okolnosti izmakle kontroli baš kao što je ranije strahovao.

Od početka izraelskih napada na Libanon u toj su zemlji ubijene 2464 osobe, a još ih je 11.530 ranjeno, javlja turska agencija Anadolu. Humanitarna situacija postala je teško izdrživa jer je 1,34 milijuna Libanonaca moralo napustiti svoje domove zbog ratnih razaranja. Izrael je u međuvremenu nastavio sa snažnim zračnim napadima u dolini Beka.

Baidenov izaslanik Amos Hochstein susreo se u ponedjeljak u Bejrutu s libanonskim premijerom Najibom Mikatijem

Houssam Shbaro/Anadolu Via Afp

Postavlja se zapravo pitanje s kime će Hochstein uopće može razgovarati u Bejrutu i je li Bejrut uopće pravo mjesto za američku mirovnu inicijativu. Najprije riječ-dvije koje oslikavaju odnose u toj zemlji.

Manjinska šijitska zajednica uzdala se u Hezbolah i njegov politički utjecaj koji je izrastao iz mita o nepobjedivosti i otporu Izraelu. Međutim, kao što ni svi kršćani nisu katolici, tako ni muslimani nisu šijiti. Dapače, 90 posto muslimana u svijetu, pa i u hrvatskom okruženju, čine suniti. Ali u pretežno muslimanskom Libanonu suniti su manjina s oko 31 posto udjela u muslimanskom stanovništvu. Šijita, na kojima se temelji Hezbolah, je oko 32 posto, a ostatak čine alaviti i ismailiti. Kršćana je 30 posto.

Snaga šijita u Libanonu proistječe iz iranske podrške Hezbolahu. Najjačoj nedržavnoj vojnoj organizaciji u svijetu i kod nas se prišivala aura nepobjedivosti. Sve dok Izrael u samo 10 dana nije likvidirao gornje tri razine upravljanja i nesmiljenom žestinom nastavio udarati po njima, svjestan da Hezbolah ni Hamas nisu jedan čovjek, nego čitava ideologija.

Izbjeglice iz južnog Bejruta u sukobu sa snagama reda koje ih pokušavaju otjerati od zgrade u koju su se pokušali useliti

Ibrahim Amro/Afp

Hezbolah jest obezglavljen, ali je sigurno da će Iran i šijitska zajednica – koja do ovih napada također nije bila baš sasvim homogena – učiniti sve da bi izgradili novu verziju ove organizacije. Libanon je stoga u utrci s vremenom. Ako libanonska vojska uskoro ne preuzme odgovornost za sigurnost i suverenitet cijele zemlje, miru na Bliskom istoku se crno piše.

Ugledni američki stručnjak za Bliski istok, prof. dr. Robert Rabil, česti sugovornik Globusa i Slobodne Dalmacije, ovih je dana za EurasiaReview objasnio situaciju ovim riječima:

– Za one koji još uvijek vjeruju da izraelskom društvu mogu nanijeti štetu i bol, na način kako je to bila strategija Hezbolaha, potpuno su u krivu. Izraelsko društvo ne samo da je spremno trpjeti bol i štetu na osobnoj, društvenoj i državnoj razini, već je sposobno i nanijeti ogromno razaranje svojim neprijateljima bez obzira na cijenu. Hezbolah je dužan s libanonskom vladom i svim zajednicama koje tamo žive dogovoriti provedbu UN-ovih rezolucija 1701 i 1559. Libanonska vlada mora nametnuti svoju vlast diljem Libanona, razoružati i rasformirati sve milicije i oružane skupine uključujući Hezbolah. 

Rabil upozorava i Izrael da njihova ideja o preoblikovanju Bliskog istoka zvuči jednostavno, ali je nije lako provesti. Upozorava da je to utopijska ideja na kojoj su zube polomili mnogi, od Asiraca i Babilonaca, preko Grka i Rimljana, pa sve do Osmanlija i Britanaca. Iako se mit o nepobjedivosti Hezbolaha brzo srušio, libanonska šijitska zajednica u Iranu učinit će sve da izgradi novu verziju Hezbolaha. Rabil smatra da će Egipat odigrati važnu ulogu u smirivanju Hamasa i pregovorima o puštanju izraelskih talaca. 

Kad bi se to moglo dogoditi jako je neizvjesno. Hochstein kaže da nije dovoljno složiti se oko toga da rezoluciju 1701 treba provesti, nego da treba dogovoriti jasne načine kako će se to provesti. Njegov domaćin, privremeni premijer Mikati rekao je da rezoluciji UN-a o sigurnosti u južnom Libanonu iz 2006. nema alternative, ali da bi se mogli postići "novi sporazumi" za njezinu provedbu, prenosi Reuters.