Prema prvim izlaznim anketama javnog servisa ARD, Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila je 44,5 posto glasova, Kršćansko-demokratska unija (CDU) 18,5 posto, stranka Ljevica 9 posto, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) 8 posto te stranka Zeleni 9 posto.
Savez Sahra Wagenknecht (BSW) može računati s 5 posto.
Prema ovim prognozama niti AfD niti moguća kaolicija CDU-a, SPD-a i Zelenih uz podršku stranke Ljevica nema većinu u parlamentu u Magdeburgu, piše Nenad Kreizer i Dijana Roščić za Deutsche Welle.
Presudno pitanje je hoće li stranka BSW uspjeti prijeći izborni prag i kakav će biti njezin stav prema pobjedničkom AfD-u s obzirom na to da se u mnogim političkim temama ove dvije stranke podudaraju.
Izlaznost na pokrajinskim izborima u Saskoj-Anhalt iznosila je 80 posto, prema podacima ZDF-a.
"Ispisali smo povijest u ovoj pokrajini", izjavio je nositelj liste AfD-a Ulrich Siegmund za ARD. Dodao je da pruža ruku svim ostalim političkim snagama, ali samo onima koje su spremne s njim provesti jasan politički zaokret.
"Sa mnom se ne treba računati na odricanje od vlastitih vrijednosti radi dolaska na vlast." U tom slučaju, rekao je, ne bi bio spreman ni za koaliciju ni za manjinsku vladu. Sada će, dodao je, pričekati kako će se postaviti ostale stranke.
Supredsjednica AfD-a Alice Weidel ocijenila je da je riječ o "povijesnom rezultatu".
"Vidjet ćemo što će nam još donijeti ova večer", rekla je za ZDF i naglasila: "Ovo je posve jasan mandat za sastavljanje vlade."
Prema njezinim riječima, najjača stranka uvijek ima mandat za formiranje vlade. AfD je spremna i za razgovore o mogućim partnerima.
"Naša je ruka uvijek pružena", rekla je Weidel, dodajući da pokrajinska podružnica stranke samostalno donosi odluke.
predizborne ankete postale realnije
Uoči objave prvih izbornih projekcija, instituti za istraživanje javnog mnijenja u Saskoj-Anhalt našli su se pod posebnom lupom.
Prije pet godina predizborne su ankete znatno odstupale od konačnog rezultata: Kršćansko-demokratska unija (CDU) ostvarila je mnogo bolji rezultat nego što se očekivalo, dok je AfD prošao znatno lošije.
Roland Abold, direktor instituta Infratest dimap, izjavio je za DW da su instituti za istraživanje javnog mnijenja zbog toga ovoga puta posebno pomno pratili izbornu utrku.
"Možemo reći da je pred izbore bilo relativno malo promjena u anketama", rekao je Abold.
Prema najnovijim istraživanjima, AfD ima podršku od oko 40 do 41 posto birača, dok je vladajući CDU na približno 22 do 23 posto. Očekuje se da u parlament uđu i Ljevica i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), dok se Zeleni kreću oko izbornog praga od pet posto, potrebnog za osvajanje zastupničkih mandata.
Abold je rekao i da je jedan od problema uočenih na ranijim izborima, po svemu sudeći, sada manje izražen:
"Kada je riječ o predizbornim anketama, može se reći da je problem s ljudima koji ne žele priznati da namjeravaju glasovati za određene stranke zapravo postao manji."
Pravo glasa na ovim pokrajinskim izborima imaju svi njemački državljani koji su navršili najmanje 18 godina i najmanje tri mjeseca imaju prijavljeno glavno prebivalište u Saskoj-Anhalt. Riječ je o gotovo 1,7 milijuna birača.
Oni biraju Pokrajinski parlament koji ima najmanje 83 zastupnika, ali je taj broj obično veći, primjerice ako se dodjeljuju dodatni i kompenzacijski mandati.
Saska-Anhalt od 2002. godine ima premijera iz redova CDU-a, od 2021. godine u koaliciji sa SPD-om i FDP-om. Međutim, prema svim istraživanjima javnog mnijenja, oni će izgubiti većinu.
Od osnutka Savezne Republike Njemačke održano je više od 240 izbora za pokrajinske parlamente, ali ovi su izbori posebni: prvi put nakon Drugog svjetskog rata u Saskoj-Anhalt na vlast bi mogla doći stranka koju je Ured za zaštitu ustavnog poretka označio kao potvrđeno desno ekstremističku – Alternativa za Njemačku, AfD.
Siegmund: AfD želi samostalno vladati
Nositelj liste Ulrich Siegmund nedavno je naglasio da AfD želi samostalno vladati i da će se kandidirati za predsjednika pokrajinske vlade samo ako njegova stranka osvoji apsolutnu većinu glasova. Samo bi tako, kako je rekao, mogao provesti ono što je njegova stranka najavila.
Po svemu sudeći, ne bi ni mogao pronaći koalicijskog partnera, jer nijedna od ostalih stranaka ne želi ući u koaliciju s AfD-om.
No moguće su i druge koalicije, bez AfD-a.
Prema pokrajinskom ustavu, novi parlament mora održati konstituirajuću sjednicu najkasnije 30. dana nakon izbora, dakle 6. listopada. Tada prestaju mandati ministrima i predsjedniku pokrajinske vlade. Oni su, međutim, dužni nastaviti obavljati svoje funkcije sve dok njihovi nasljednici ne preuzmu dužnost.
Prvu sjednicu otvara zastupnik s najdužim stažom u pokrajinskom parlamentu. On ili ona predsjeda sjednicom sve dok ne bude izabran novi predsjednik parlamenta.
Prema poslovniku, najjača zastupnička skupina predlaže kandidata za predsjednika parlamenta. Ako taj kandidat ne bude izabran u prvom pokušaju, svoje kandidate mogu predložiti i sve ostale zastupničke skupine. To je uređeno parlamentarnom reformom koju su u travnju usvojili CDU, SPD, FDP, Ljevica i Zeleni.
Predsjednik pokrajinske vlade bira se bez prethodne rasprave, tajnim glasovanjem. Nije propisan krajnji rok do kojeg mora biti izabran. U prvom je krugu izabran kandidat koji dobije glasove većine svih zastupnika.
Ako izbor ne uspije u prvom pokušaju, počinju vrijediti određeni rokovi. Novi krug glasovanja mora biti održan u roku od sedam dana. Ako ni tada predsjednik vlade ne bude izabran, pokrajinski parlament u sljedećih 14 dana odlučuje hoće li saziv biti prijevremeno raspušten.
Ako odluku o prijevremenom raspuštanju ne podrži većina svih zastupnika, odmah se održava još jedan krug glasovanja. Tada je izabran kandidat koji dobije većinu glasova prisutnih zastupnika koji su glasovali, prenosi Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....