U Sunčevom sustavu kruži na stotine pa i tisuće prirodnih satelita. Naš Mjesec je samo jedan od njih, vidljiv golim okom

Ako pogledamo u nebo za vedre noći, najsjajniji i najveći objekt na nebu će biti Mjesec. I, ako nemamo pristojan teleskop, to je jedini prirodni satelit koji se može vidjeti golim okom. Stoga, većina ljudi ima iskrivljenu percepciju o tome što je mjesec i koliko su ti prirodni sateliti zapravo česti, piše portal Live Science. 

U stvarnosti postoje stotine, ako ne i tisuće, prirodnih satelita u našem kozmičkom susjedstvu, u rasponu od nepravilnih svemirskih stijena veličine osrednjeg grada do masivnih zaobljenih tijela koja su potencijalno dovoljno velika da se sama po sebi smatraju planetima.

Službeni sateliti

Koliko ih je uopće? To ovisi o samoj definiciji mjeseca. 

Međunarodna astronomska unija (IAU) priznaje postojanje 288 planetarnih mjeseca u Sunčevom sustavu, te još 473 asteroida i ostalih tijela kao što su patuljaste planete pa je "službeni" broj ove godine - 761 prirodni satelit.

Ali ovo je vjerojatno samo "vrh ledenog brijega", rekao je Edward Ashton, astronom s Instituta za astronomiju i astrofiziku Academia Sinica u Tajvanu.  Astronomi su pronašli desetke novih planetarnih mjeseca i satelita samo u posljednjih nekoliko godina, a tehnološki napredak će vjerojatno dovesti do toga da će ih se uočiti još više u nadolazećim godinama, dodao je.

Što je zapravo mjesec?

Najjednostavnija definicija bila bi da je to objekt koji je u orbiti oko većeg, nezvjezdanog objekta. Ali to nije potpun odgovor.

Na primjer, trenutno postojeu orbiti oko Zemlje  tisuće satelita koje je napravio čovjek i  koji zadovoljavaju gornju definiciju, ali se ne smatraju mjesecima jer nisu prirodni. Ove letjelice također imaju ograničen životni vijek prije nego što padnu natrag na Zemlju ili izgore u našoj atmosferi.

Obični i nepravilni

Neki prirodni sateliti, kao što su kvazi-mjeseci i mini-mjeseci, također su privremeni i zapravo ne kruže oko planeta.

Tu je i pitanje veličine, rekao je  Brett Gladman, astronom sa Sveučilišta British Columbia u Kanadi. Na primjer, čestice prstena - sićušni fragmenti stijena koji čine prstenove planeta poput Saturna i Urana - pojedinačno kruže oko svog planeta domaćina, ali se ne smatraju mjesecima, rekao je Gladman.

Čak i među priznatim mjesecima još uvijek postoje sporne točke. Na primjer, planetarni mjeseci mogu se podijeliti u dvije skupine: obični mjeseci, koji su obično veći i imaju male, kružne orbite blizu ekvatora svog planeta domaćina; i nepravilni mjeseci, koji mogu biti mnogo manji i imati veće, više eliptične orbite oko svojih planeta domaćina.

Najbliži susjedi naše matične zvijezde Sunca, Merkur i Venera, nemaju prave mjesece. Preblizu su Suncu, golemoj užarenoj plinovitoj kugli koja bi te satelite odavno "otrgnula".

 

Idemo dalje, dolazimo na Zemlju. Naš matični planet ima samo jedan veliki mjesec. Međutim, također ima najmanje sedam kvazi-mjeseca (zapravo, većih stijena) i povremeno dobiva dodatne mini-mjesece na otprilike godinu dana. Ni ovi lunarni gosti  se ne računaju premda znanstvenici misle da bismo ovo kamenje mogli koristiti kao privremene svemirske baze.

Sljedeći je Mars, koji ima dva prava mjeseca: Fobos i Deimos. Oba orbitiraju vrlo blizu Crvenog planeta. Fobos polako pada prema Marsu i predviđa se da će se jednog dana srušiti na njegovu površinu - ako se prije toga ne raspadne.

Kako prelazimo na divovske planete, stvari postaju sve zanimljivije. Prvi plinoviti div, Jupiter, ima nevjerojatnih 95 mjeseca, uključujući četiri glavna - to su Kalisto, Europa, Io i Ganimed, najveći mjesec u Sunčevom sustavu.

Saturn ih ima najviše

Ali Saturn ih  ima još više: postoji najmanje 146 Saturnovih mjeseca, uključujući šest glavnih i najvećih.

Ledeni divovi Uran i Neptun imaju 28, odnosno 16 satelita.

Ovi su se brojevi značajno promijenili u samo nekoliko godina. Od početka 2023. astronomi, uključujući Ashtona i Gladmana, pronašli su najmanje 62 nova nepravilna mjeseca oko Saturna i 12 novih Jupiterovih mjeseca, kao i par Neptunovih  i jednog koji kruži oko Urana.

Napredak tehnologije je za to zaslužan. Snažniji teleskopi mogu uočiti manje mjesece kojih ima u izobilju oko divovskih planeta, rekao je Ashton.

Kao rezultat toga, broj satelita  će vjerojatno nastaviti naglo rasti tijekom sljedećih nekoliko godina.

Broj satelita također bi se mogao povećati ako pronađemo više planeta u Sunčevom sustavu. Jedan takav je nedostižni Planet Devet — hipotetski divovski planet koji možda vreba u dalekim dijelovima Sunčevog sustava. Ako ovaj planet postoji, istraživači su već pretpostavili da bi mogao biti okružen s više satelita.