U utrci u naoružavanju saveznika, Sjeverna Koreja je potukla Europsku uniju s milijun topničkih granata koje je isporučila Rusiji. Naime, unatoč obećanju europskih zemalja da će opskrbiti Ukrajinu s milijun komada topničkog streljiva u roku od godinu dana kako bi joj pomogli da suzbije rusku invaziju, proizvođači oružja u EU-u nisu ni blizu razini proizvodnje koja je potrebna za postizanje tog cilja do ožujka.
"Također sam jako zabrinuta zbog proizvodnje streljiva", izjavila je estonska premijerka Kaja Kallas - koja je prva predložila ovaj cilj - na marginama prošlotjednog summita čelnika EU-a. "Obećanje koje smo dali Ukrajini da ćemo isporučiti milijun artiljerijskih granata... to je sada iza nas", dodala je.
U međuvremenu, Sjeverna Koreja isporučuje goleme količine streljiva Rusiji - južnokorejski parlamentarac Yoo Sang-bum novinarima je otkrio informacije tamošnje obavještajne službe prema kojima je Pjongjang već poslao milijun granata. Nacionalna obavještajna služba Južne Koreje rekla je zastupnicima na zatvorenoj parlamentarnoj reviziji u srijedu da je Sjeverna Koreja izvršila najmanje 10 transfera oružja Rusiji od kolovoza.
"Sjeverna Koreja vodi ratnu ekonomiju koju mi nemamo", ističe Trevor Taylor s Kraljevskog instituta za obrambene i sigurnosne studije (RUSI) u Londonu. "No, ispunjava li streljivo koje isporučuju standarde pouzdanosti i sigurnosti kojih bi se Europljani pridržavali, drugo je pitanje", dodaje.
Porazne brojke
Europska komisija isporučila je 223.800 topničkih granata Ukrajini od 31. svibnja, prema podacima o naknadama za zemlje koje su pristale poslati svoje streljivo Kijevu. Ministar vanjskih poslova Litve, Gabrielius Landsbergis, nedavno je na X-u, bivšem Twitteru, objavio da isporuka iz zemalja EU iznosi oko 300.000 komada, kako piše Politico.
Istovremeno, napori za značajno povećanje proizvodnje napreduju vrlo sporo.
Prošlog mjeseca, francuski ministar obrane Sébastien Lecornu rekao je da će Francuska od 2024. godine moći slati oko 3000 komada kritično potrebnog streljiva od 155 milimetara svaki mjesec - u odnosu na trenutačnih 1000 - zahvaljujući proizvođačima kao što su Nexter i Eurenco, koji povećavaju proizvodnju. Međutim, to bi i dalje iznosilo samo 36.000 metaka godišnje iz Francuske.
Službena tablica njemačke vojne pomoći Ukrajini također daje poraznu sliku - ona govori o 27.500 projektila od 155 mm planiranih ili u fazi isporuke te manje od 19.000 eksplozivnih granata od 155 mm, kao i o neodređenoj, ali gotovo sigurno znatno manjoj, količini precizno navođenog streljiva od 155 mm koje je već isporučeno. A to je samo djelić onoga što Ukrajini treba svaki mjesec.
"Cilj od milijun komada streljiva ostaje važan politički cilj", rekao je Peter Stano, glasnogovornik EK, dodajući da će ministri imati priliku vratiti se na taj cilj na sastanku u Bruxellesu 14. studenog.
Obećavajući signal, pak, jest da je sedam zemalja EU-a naručilo streljivo kroz novi brzi zajednički program nabave Europske obrambene agencije (EDA).
"Industrija će vam uvijek govoriti da nikad nije dovoljno, ali novac pristiže", kaže Lucie Béraud-Sudreau iz Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira. “Uvijek se suočavamo s problemom vremenskog odmaka.
Vlade moraju izraditi proračune, a onda ima još godinu dana do sklapanja ugovora".
Unatoč zaostajanju u isporukama europskog streljiva, Ukrajina je po prvi put pretekla Rusiju u broju granata koje ispali dnevno. Na početku invazije, snage Kremlja su ispaljivale 63.000 granata dnevno na ukrajinske snage u usporedbi s tek 4.000 granata koje bi ispalili Ukrajinci. No, od listopada su se stvari promijenile i Ukrajina je ispaljivala 9000 komada dnevno u odnosu na 7000 ruskih, kako tvrde ukrajinske oružane snage, piše Jutarnji list.
Europa štiti vlastite industrije
Isporuke iz Pjongjanga mogle bi pomoći Moskvi da ponovno preuzme prednost jer bi to bio dodatak njihovoj vlastitoj golemoj proizvodnji. "Rusi su još uvijek na prvom mjestu u svijetu po mjesečnoj proizvodnji granata - 125.000", ističe ukrajinski vojni analitičar Petro Černik, dodajući da će Sjedinjene Države povećati proizvodnju na tek 80.000 mjesečno i to do 2025. godine.
Ukrajinski saveznici sada pokušavaju ‘nabildati‘ novu proizvodnju.
Ukrajinski ministar strateške industrije, Oleksandar Kamišin, priznao je u razgovoru za Politico kako ni iskorištavanje svih postojećih globalnih kapaciteta ne bi bilo dovoljno da se njihove snage opskrbi streljivom. Njemački div Rheinmetall kupio je Expal Systems, španjolskog proizvođača streljiva i oružja, u kolovozu. Kupnja je imala za cilj povećati Rheinmetallovu proizvodnju streljiva - posebno minobacačkih i topničkih granata i pogonskog goriva.
U listopadu je tvrtka objavila dvije narudžbe za topničko streljivo - jednu za "desetke tisuća" projektila od 155 mm namijenjenih Ukrajini, a drugu za više od 150.000 topničkih granata od 155 mm, koje proizvodi Expal. No, prema Rheinmetallu, tek nekoliko desetaka tisuća komada stići će u Ukrajinu do kraja ove godine, a ostatak je predviđen za isporuku iduće godine. Ukrajina je također potpisala ugovor s poljskim PGZ-om za proizvodnju granata kalibra 125 mm za tenkove.
Istovremeno, Kijev gleda kako proizvesti više streljiva kod kuće.
U rujnu je njemački Savezni ured za kartele dao zeleno svjetlo za zajedničko ulaganje Rheinmetalla i ukrajinske obrambene industrije u državnom vlasništvu. Jedan od razloga zašto je cilj od milijun projektila tako daleko jest taj što zemlje EU-a - na inzistiranje povjerenika za unutarnje tržište Thierryja Bretona, Njemačke i Francuske - ne bi pristale u stvar uključiti streljivo proizvedeno izvan EU-a. A ako nemaju pristup tvornicama izvan EU-a, obrambeni dužnosnici kažu da su potrebni dugoročni ugovori kako bi opravdali ulaganje u nove proizvodne linije.
No, neuspjeh da se na rat u Ukrajini odgovori naglim povećanjem proizvodnje djelomično je i posljedica zapadne, posebno europske sigurnosne arhitekture koja datira još iz ‘Hladnog rata‘.
Zapadni vojni planeri zamišljali su da će rat sa SSSR-om trajati samo nekoliko tjedana prije nego što je raspoređeno nuklearno oružje, što znači da nisu očekivali dugotrajne borbe u stilu Prvog svjetskog rata, a kakve se sada mogu vidjeti u Ukrajini.
Potreba standardizacije
Kada su zapadne sile i kretale u ratove, to su bili vrlo različiti sukobi od onoga u Ukrajini.
Vojna akcija Velike Britanije u Sjevernoj Irskoj, francuske intervencije u zapadnoj Africi ili invazije na Afganistan i Irak uz potporu SAD-a, nemaju mnogo sličnosti s topničkim ratom između Rusije i Ukrajine.
S pritiscima za smanjenje izdataka za obranu koji prevladavaju u europskim članicama NATO-a, ministarstva su oprezna s troškovima održavanja skladišta granata punima jer ih treba redovito mijenjati.
Tako je potrošnja na streljivo pala, objašnjava Taylor. Da stvari budu još gore, mnoge zapadne vojske koriste različite sustave naoružanja, što dodatno povećava troškove. Zajednički program nabave EDA-e temelji se na četiri paljbene platforme od 155 mm - francuski Caesar, poljski Krab, njemački Panzerhaubitze 2000 i slovačka Zuzana.
Šef vojnog odbora NATO-a, nizozemski admiral Rob Bauer, želi da zemlje konsolidiraju tehnologiju, istaknuvši za agenciju Reuters da je cijena izrade jednostavne topničke granate porasla s 2000 eura prije ruskog napada na Ukrajinu na 8000 eura danas, kako potražnja raste.
Bauer navodi da postoji najmanje 14 različitih vrsta streljiva od 155 mm, a kako zemlje sada povećavaju potrošnju na obranu, imalo bi smisla standardizirati dizajn.
Sve ovo dolazi još povrh glavobolja koje izazivaju obuka osoblja, financiranje novih tvornica i birokracija. "Previše je ljudi, možda u vladama, ako ne i u ministarstvima obrane, koji misle da možete potaknuti proizvodnju oružja kao što možete potaknuti proizvodnju bicikala", kaže Taylor, zaključivši kako to "jednostavno nije slučaj".