U 95. godini preminuo je Robert Badinter, francuski pravnik i političar, javlja Le Monde. Badinter, bivši socijalistički francuski ministar vanjskih poslova, rođen je 1928. u Parizu. Bio je i profesor prava na Sorbonni, predsjednik francuskoga Ustavnog vijeća i senator francuske Nacionalne skupštine.
U svojoj dugogodišnjoj pravničkoj i političkoj karijeri u prvom redu se zalagao za ukidanje smrtne kazne u Francuskoj, u čemu je 1981. i uspio, piše Jutarnji list.
Kad je François Mitterrand postao predsjednik u svibnju te godine, imenovao je Badintera za svog ministra pravosuđa. Ukidanje smrtne kazne postalo je prioritet nove socijalističke vlade, ali je u nekim krugovima naišlo na snažan otpor. Badinter je iz prve ruke svjedočio jezivoj konačnosti giljotine i bio je odlučan progurati zakon. Bio je i predani borac za dekriminalizaciju homoseksualnosti.
Robert Badinter je predsjedao Arbitražnom komisijom Mirovne konferencije o Jugoslaviji, koja je 1991. zaključila da je SFRJ u procesu dezintegracije, na temelju čega su 15. siječnja 1992. države Europske ekonomske zajednice (EEZ) priznale državnu neovisnost Hrvatske i Slovenije u postojećim granicama.
Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badinterova komisija, bila je arbitražna komisija koju je ustanovilo Vijeće ministara Europske ekonomske zajednice (EEZ) 27. kolovoza 1991. godine, a čija je zadaća bila da rješavanjem spornih pravnih pitanja pospješi mirno rješavanje krize u bivšoj Jugoslaviji.
Robert Badinter imenovan je predsjednikom peteročlane komisije koju su činili predsjednici ustavnih sudova iz država članica EEZ-a.
Prema mišljenju komisije, u zaključku donesenom 29.11.1991., SFRJ se raspala, a granice između bivših federativnih jedinica uzete su kao državne granice novonastalih zemalja, koje se silom ne mogu mijenjati, piše Jutarnji list.
Ova odluka je pružila pravnu podlogu za priznanja neovisnosti republika bivše SFRJ i na temelju nje su 15. siječnja 1992. države Europske ekonomske zajednice (EEZ) priznale državnu neovisnost Hrvatske i Slovenije u postojećim granicama.
Ovaj židovski intelektualac, čiji je otac umro u njemačkom koncentracijskom logoru, bio je česta meta napada francuske desnice, dijelom obilježenih antisemitizmom, prenijela je agencija Reuters.